Intervju sa vizionarem nauke i mentorstva za UCG: Počasni profesor Vogan R. Voler o globalnim izazovima i budućnosti istraživanja

Povodom nedavnog imenovanja za Počasnog profesora (Professor honoris causa) Univerziteta Crne Gore, profesor Vogan R. Voler (Vaughan R. Voller), svjetski stručnjak u oblasti numeričkog modeliranja termalnih i hidrotermalnih procesa, industrijske prerade metala i zaštite životne sredine, podijelio je svoja saznanja o modernoj nauci, budućim izazovima i prilikama za mlade istraživače za sajt UCG. Ova pestižna titula mu je dodijeljena u znak priznanja za značajan doprinos Mašinskom fakultetu, posebno u istraživanju fenomena faznih prelaza i primjene novih numeričkih metoda za njihovo rješavanje, tokom proteklih 15 godina. Pored toga, profesor Voler je igrao ključnu ulogu u mentorisanju mladih naučnika i unapređenju međunarodne reputacije Uiverziteta Crne Gore.

Tokom svoje posjete Crnoj Gori u septembru ove godine, prof. Voler je učestvovao na međunarodnoj konferenciji o termalnim i energetskim problemima ThermaEcomp  2024 kao predavač po pozivu, a koja je organizovana u saradnji sa Univerzitetom Parthenope iz Napulja, Italija i Univerzitetom Swanse iz Velike Britanije.

Akademski i profesionalni put

UCG: Možete li nam reći nešto više o svom profesionalnom putu i šta vas je motivisalo da se fokusirate na numeričko modeliranje i termalne procese?

Prof. Voler: Sve moje diplome (BSc, MSc, PhD)) su iz matematičkih nauka, što mi je omogućilo da koristim svestran alat za primjenu na različite vrste problema iz fizike. Moj glavni fokus u istraživanjima je bio na rješavanju tzv. „transportnih jednačina“ – koje opisuju kako se toplota i druge fizičke veličine kreću kroz čvrste, tečne i gasovite materije. To mi je omogućilo rad na širokom spektru primjena.

Osamdesetih godina, na početku moje akademske karijere, radio sam na problemima vezanim za procesiranje metala, posebno aluminijuma i čelika. Krajem devedesetih i početkom 2000-ih, razvijene numeričke metode i tehnike rješavanja sam primijenio na ekološke probleme, poput formiranja prirodnih pejzaža kao što su okeanske delte velikih rijeka. U posljednje vrijeme, moj fokus je na proučavanju kako da se  CO2 skladišti u Zemljinoj unutrašnjosti, što je ključna tema u pokušaju ublažavanja klimatskih promjena kojih smo svjedoci.

Naučni doprinosi i evolucija

UCG: Koji su ključni izazovi obilježili vaša istraživanja, posebno rad na problemima pomjerajućih granica? Na koje projekte ili metode ste najponosniji?

Prof. Voler: Veliki dio mog istraživanja odnosi se na probleme pokretnih granica tokom promjene faza. Klasičan primjer pokretnih granica u fizici je tzv. ˝Stefanov˝ problem, koji opisuje topljenje leda, gdje ne samo da računamo raspodjelu temperatura u tečnoj i čvrstoj fazi, već pratimo i kretanje granice faznog prelaza u vremenu. Tokom izrade mog doktorskog rada, značajno sam doprinio u razvoju i definisanju tzv. „entalpijske metode“, kojom se rješavaju problemi promjene faza sa pokretnim granicama.

Na početku karijere, proširio sam ovu metodu da obuhvati topljenje različitih materija a koje pokreću fenomeni kondukcije i strujanja tečne faze tj. fluida – a ovo je postalo poznato danas u nauci kao „entalpijsko-porozna metoda“. Ova tehnika, razvijena zajedno sa mojim studentima i kolegama, danas je široko korišćena u komercijalnim i open source računarskim kodovima.

Saradnja i interdisciplinarna istraživanja

UCG: Kakvo je vaše mišljenje o trenutnim globalnim izazovima u oblasti energije i kako mislite da univerziteti mogu igrati ulogu u njihovom rješavanju?

Prof. Voler: Kvantitativna rješenja problema vezanih za klimatske promjene od vitalnog su značaja za održivost ljudskog života na našoj planeti. Da bi ova rješenja bila efikasna, potrebna su tri elementa:

1. Prvo, neophodno je da mladi naučnici i inženjeri budu dobro upućeni u osnove svojih disciplina – iz te osnove mogu se graditi efikasna rješenja.
2. Istovremeno, moramo obučiti istraživače da rade u multidisciplinarnim timovima, sposobnim da kombinuju i prilagode svoje vještine s drugima kako bi došli do optimalnih rješenja.
3. Konačno, važno je integrisati društvene nauke sa prirodnim naukama i inženjeringom, jer efikasnost određenog rješenja direktno zavisi od toga koliko dobro odjekuje u zajednicama na koje će imati najveći uticaj.

UCG: Da li postoje specifične oblasti gdje mislite da bi saradnja između različitih disciplina mogla dati najefikasnije rezultate?

Prof. Voler: Ključni globalni izazovi, posebno oni u oblasti zaštite životne sredine i infrastrukture, mogu se zaista riješiti samo kroz interdisciplinarnu saradnju. Rješenja će biti najefikasnija kada fundamentalne fizičke, biološke i hemijske nauke obezbijede osnovne gradivne blokove, omogućavajući inženjerima da, u saradnji sa društvenim naučnicima, osmisle i izgrade pravedna, održiva i otporna rješenja.

UCG: Kako je započela vaša saradnja sa Univerzitetom Crne Gore i možete li podijeliti svoja iskustva u radu sa našim studentima i profesorima?

Prof. Voler: Godine 2009. upoznao sam profesora Igora Vušanovića sa Mašinskog fakulteta na prvoj konferenciji Thermacomp o termičkim problemima u Italiji. Odmah smo uspostavili dobru saradnju, a shvatio sam da Igor ima mnogo sjajnih ideja i snažnu motivaciju da ih realizuje. Naša saradnja u razvoju računarskih metodologija za probleme u procesiranju metalnih legura razvijala se prirodno, i u kratkom vremenskom periodu uspostavili smo snažnu radnu vezu. Tokom vremena — kroz četiri ili pet posjeta Crnoj Gori, uspjeli smo da naše ideje pretvorimo u niz recenziranih radova koji su naišli na odličan prijem u literaturi iz oblasti toplotnih nauka sa faznim prelazom. Veoma sam ponosan na radove koje sam ostvario sa Igorom.

Tokom saradnje, imao sam priliku da započnem rad i sa sada već vanrednim profesorom Esadom Tombarevićem, takođe sa Mašinskog fakulteta. U početku, dok je Esad bio doktorand, proveo je šest mjeseci kod mene na Univerzitetu u Minesoti. Bio sam izuzetno impresioniran njegovim istraživačkim talentom. U kratkom periodu, Esad je uspio da proširi neka moja rješenja sa dvije na tri dimenzije, korak koji je ranije izmicao meni i mojim studentima. Kasnije sam imao privilegiju da budem član Esadove ispitne komisije za odbranu doktorskog rada. Od tada, zaista sam zadovoljan kako je Esad napredovao i postao punopravni član fakulteta.

Savjeti i razmišljanja

UCG: Kako univerziteti u manjim zemljama mogu maksimizirati svoj doprinos u rješavanju globalnih izazova?

Prof. Voler: Prije svega, važno je identifikovati globalne izazove čije rješenje će imati najveći uticaj na ekonomiju i društvo te zemlje. Na primjer, u Crnoj Gori bi bilo mudro razmotriti pitanja vezana za to kako globalne klimatske promjene mogu uticati na turističku industriju. Koje korake možemo preduzeti kako bismo izgradili otpornost i održivost? Nakon što se identifikuje set relevantnih izazova, sljedeći korak je izgradnja i korišćenje postojećih intelektualnih kapaciteta. Jedan od načina da se to postigne je razmišljanje o formiranju timova sačinjenih od profesora iz svih relevantnih disciplina. Istovremeno, bez žrtvovanja temeljnih osnova pojedinačnih disciplina, treba tražiti načine kako dodati vrijednost postojećim studijskim programima kroz ponudu predmeta koje predaje više profesora i koji obuhvataju multidisciplinarne teme, posebno predmete koji kombinuju prirodne nauke, inženjering i društvene nauke. Dalje, uvijek treba imati na umu da je tokom ovih procesa ključno njegovati i održavati snažnu javnu uključenost u istraživačke aktivnosti.

UCG: Kakav je vaš utisak o studentima i istraživačima s kojima ste radili na Univerzitetu Crne Gore, i kako vidite njihov budući razvoj?

Prof. Voler: Nadam se da odgovori na prethodna pitanja ukazuju na poštovanje koje imam prema istraživačima na Univerzitetu Crne Gore. Imao sam divnu priliku da više puta posjetim Univerzitet Crne Gore tokom posljednjih 15 godina. Svaki put kada dođem, impresionira me kako se istraživački kapaciteti kontinuirano kreću uzlaznom putanjom. Veoma sam ponosan i zadovoljan što sam dobio imenovanje za počasnog profesora Univerziteta Crne Gore na osnovu incijalnog predloga Mašinskog fakulteta. Nadam se da će mi ovo omogućiti da nastavim posjete kako bih pratio napredak istraživačkih napora na Univerzitetu.

UCG: Koji su vaši planovi za buduća istraživanja i koje oblasti vas trenutno najviše zanimaju?

Prof. Voler: Kako se moja karijera bliži kraju, svoju buduću ulogu vidim u mentorstvu, pružanju podrške onima koji će nastaviti da pomjeraju granice istraživanja. U tom kontekstu, nadam se da ću svoje počasno zvanje na Univerzitetu Crne Gore iskoristiti da pomognem u uspostavljanju i razvoju uzbudljivih istraživačkih pravaca koji su trenutno u toku na Univerzitetu.

UCG: Osvrćući se na vašu impresivnu karijeru, postoje li odluke ili iskustva koja su se posebno istakla kao ključna? Imate li savjete za mlade istraživače koji tek počinju svoje akademsko putovanje?

Prof. Voler: Ne mogu reći da imam ikakvih žaljenja. Smatram da sam bio vrlo srećan što sam uvijek pratio linije istraživanja koje su me najviše zanimale i inspirisale. To me prirodno vodi do dva savjeta za mlade istraživače.

Ključ je u tome da slijedite svoje strasti. Birajte teme istraživanja koje vas najviše zanimaju i inspirišu, a ne nužno one koje se smatraju „aktuelnim“ temama.

Imajte plan. Postavite niz ciljeva koji se mogu ažurirati. Stalno se pitajte: Gdje želim da ovo istraživanje ide? Šta ću raditi nakon što završim trenutni istraživački projekat? Kada se suočite sa mogućnošću učešća u novom projektu, uvijek postavljajte pitanja: Da li me ovaj projekat uzbuđuje? Kako će ovaj projekat unaprijediti moje razumijevanje i vještine u oblasti kojom se bavim?