Interpol obilježava 100 godina postojanja

Više od hiljadu policajaca i čelnika snaga za sprovođenje zakona iz cijelog svijeta učestvuje ove sedmice na Interpolovoj opštoj skupštini u Beču, gdje je organizacija i utemeljena prije stotinu godina.

„Narasli smo sa 20 država članica prije sto godina na 196 danas”, rekao je za AFP Jirgen Stok, generalni sekretar agencije sa sjedištem u Lionu, prenosi Hina.

Svojim poznatim crvenim potjernicama Interpol „osigurava da za kriminalce nema sigurnog utočišta, bilo u fizičkom svijetu ili onlajn”, rekao je 64-godišnji Stok.

Međutim, organizacija je morala pojačati kontrole nakon što su zloupotrebe tih potjernica izazvale kritike.

Kao globalni centar za razmjenu informacija, Interpol pomaže državama članicama da „povežu konce preko kontinenata identifikujući i locirajući kriminalce”, objasnio je Stok.

Interpolova baza podataka ima 125 miliona policijskih dosijea i gotovo 16 miliona pretraga na dan.

Globalno policijsko tijelo pomoglo je zadnjih godina i Italiji u suzbijanju najbogatije i najmoćnije mafije „Ndrangete“.

Strožije kontrole

Bez obzira na uspješnost, Interpolov sistem crvenih potjernica često je meta optužbi da ga države članice zloupotrebljavaju kako bi ušle u trag političkim disidentima.

Nedugo nakon što je preuzeo dužnost 2014., Stock je odlučio riješiti taj problem osnovavši tim s četrdesetak stručnjaka za provjeru potjernica prije njihove objave.

Godine 2022., samo 1465 potjernica bilo je odbačeno ili poništeno prije objave, u odnosu prema gotovo 70.000 valjanih.

 

„Ako je slučaj pretežno politički ili ima vojnu ili vjersku komponentu, Interpol se izuzima iz toga i to jako ozbiljno shvatamo”, rekao je.

Štaviše, Interpol je uveo „novu politiku za izbjeglice” kako bi se zaštitilo one kojima je odobren izbjeglički status.

Nedovoljno finansiranje

Greške se događaju jer ne postoji „globalno prihvaćena definicija terorizma”, priznao je Stok.

Francuski novinar Matijeu Martinije, koji je nedavno objavio temeljitu istragu o Interpolu sa njemačkim kolegom Robertom Šmitom, rekao je za AFP da se „situacija poboljšala, ali više od stotinu nedužnih ljudi ipak prođe kroz mrežu svake godine i mogu biti izručeni i tada zatočeni”.

Velik problem sa kojim je Interpol suočen je „manjak ljudskih resursa i nedostatno finansiranje”.

Izbor emiratskog generala Ahmeda Nasera al-Raisija, koji je pod istragom u Francuskoj zbog saučešništva u mučenju, za predsjednika Interpola 2021. takođe je izazvao zabrinutost.

Knjiga novinara, objavljena u oktobru, takođe se bavi razdobljem kada su nacisti preuzeli kontrolu nad organizacijom nakon aneksije Hitlerove rodne Austrije.

Tadašnji predsjednik Interpola, Austrijanac Ernst Kaltenbruner, osuđen je na smrt u Nirnbergu i pogubljen 1946. godine.

Sve do ove godine, imena Interpolovih nacističkih predsjednika nisu se spominjala na internetskoj stranici organizacije kako bi se prikrila povijest, rekao je Martinije.

Stok je kazao da je to nenamjerni previd i da je to u međuvremenu ispravljeno.