Ima li nade da pregovori Ukrajine i Rusije počnu na ljeto?

Kremlj je juče saopštio da napori Brazila da posreduje u sukobu u Ukrajini „zaslužuju pažnju“, ali da nije vidio nikakve planove za mirovni sporazum koji je predstavila Francuska.

Agencija Blumberg je objavila da francuski predsjednik Emanuel Makron pokušava da preokrene niz razočaravajućih diplomatskih ofanziva tako što će se Kini predočiti plan za koji vjeruje da bi potencijalno mogao da dovede do pregovora između Rusije i Ukrajine.

Francuska strategija predviđa da do pregovora dođe već ovog ljeta ako sve bude u redu, rekle su Blumbergu osobe upućene u planove, pod uslovom da ostanu anonimne.

Nije poznato da li Makronov plan ima podršku Ukrajine i njenih saveznika, od kojih su mnogi odbacili predloge o obustavi vatre koji bi dozvolili Rusiji da zadrži teritorije koje je osvojila.

Prilikom posjete Kini, Makron nije uspio da ubijedi kineskog predsjednika Sija Đinpinga da razgovara sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim.

Nije poznato da li Makron ima podršku za svoj plan od Ukrajine i njenih saveznika, od kojih su mnogi odbacili predloge o obustavi vatre koji bi dozvolili Rusiji da zadrži teritorije koje je osvojila. Mnoge države takođe sumnjaju da Kina može biti neutralni posrednik s obzirom na njeno „prijateljstvo bez ograničenja“ sa Rusijom.

U međuvremenu, brazilski predsjednik Luiz Injasio Lula da Silva izazvao je u ponedjeljak kritike SAD zbog komentara da Zapad „ohrabruje“ sukob time što naoružava Ukrajinu. On je rekao da bi Vašington trebalo da prestane da šalje oružje Ukrajini i počne pregovore o miru. Lula je predložio da se osnuje grupa država koje nisu uključene u rat da posreduju u postizanju mira. On je kazao da je o tome razgovarao sa liderima Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenio je Rojters.

Na pitanje o Lulinom predlogu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao novinarima: „Bilo koja ideja koja uzima u obzir ruske interese zaslužuje pažnju i svakako je treba čuti“.

Nekoliko država i svjetskih lidera, uključujući Sija, Makrona i turskog predsjednika Tajipa Erdogana, pokušalo je da se pozicionira kao mogući mirotvorac.

Rusija kaže da je otvorena za razgovore, ali je jasno stavila do znanja da se oni mogu održati samo pod njenim uslovima. Poručila je da Ukrajina mora prihvatiti „nove realnosti“ na terenu – naročito njenu aneksiju ukrajinskih teritorija, koju Kijev i Zapad odbacuju kao nezakonitu. Ukrajina je kategorična da neće razgovarati o miru ili obustavi vatre dok ruske trupe ne napuste svaki pedalj međunarodno priznate teritorije Ukrajine.

Kremlj je saopštio da je vidio izvještaje, ali da nije u kontaktu sa Francuskom povodom mirovnog plana.

„Ne znamo da postoji bilo kakav francuski plan, nismo dobili ništa od francuske strane,“ rekao je Peskov.

Prevelika očekivanja od proljećne ofanzive

Bilo kakvi pregovori bi zavisili od nekoliko uslova, uključujući uspješnu ukrajinsku proljećnu ofanzivu koja bi osnažila poziciju Kijeva tokom razgovora, piše Blumberg. Neki evropski zvaničnici brinu da postoje opasno velika očekivanja od bilo kakve ukrajinske kontraofanzive, koja možda neće biti dovoljno uspješna da Kijev oslobodi svu teritoriju koju je Rusija okupirala. Realniji cilj je napredovanje od 30 kilometara na jugu koje bi ukrajinsku artiljeriju stavilo u domet ruskih linija snabdijevanja i stvorilo uslove za dublji proboj 2024. godine, prenio je Blumberg. To, kako navodi američka agencija, znači da bi saveznici Ukrajine trebalo da pojačaju podršku i omoguće da buduće ofanzive vrate što više okupirane teritorije.

Makron je ranije rekao da bi Kina trebalo da igra značajnu ulogu i da zahvaljujući njenom odnosu sa Rusijom, može „urazumiti“ Moskvu. Peking do sada nije nagovijestio da je voljan da izvrši pritisak na Moskvu da povuče trupe.

Najviše diplomate iz Grupe sedam država, uključujući Francusku, prihvatile su ove nedjelje „mirovnu formulu“ Zelenskog, koja uključuje potpuno povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije.

Kijev je više puta poručio da se ne može pregovarati o teritorijalnim ustupcima i nekoliko saveznika Ukrajine podržava taj stav, upozoravajući da bi bilo koji sporazum koji praktično zamrzava rat vjerovatno omogućio Rusiji da se ponovo naoruža i pokrene još jednu ofanzivu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada nije pokazao da su se njegovi ciljevi promijenili, a kamoli da je spreman da povuče trupe sa ukrajinske teritorije.

Blumberg piše, pozivajući se na upućene izvore, da bi se Makronov plan oslanjao na dugoročne bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje bi imale za cilj da odvrate Rusiju od budućih agresija. Saveznici još nisu iznijeli detalje mjera koje treba da budu dogovorene na samitu lidera NATO-a u Litvaniji u julu, ali će imati za cilj da pomognu Ukrajini da modernizuje oružane snage i postane interoperabilnija sa vojskama NATO-a.

Saveznici Ukrajine paralelno takođe rade na načinima da održe tekuće isporuke oružja i ključnih zaliha kao što je municija kalibra 155 milimetara.