Iković doveden u službene prostorije mimo zakona, načelnik OB Podgorica mu se izvinio, policajac kažnjen zbog nepropisnog parkiranja

Jedan od osnivača pokreta Preokret Vuk Iković je u julu ove godine mimo zakona doveden u službene prostorije kako bi se utvrdio njegov identitet. To se, između ostalog, navodi u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Iković se žalio Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, ističući da je nezakonito, odnosno neosnovano, u julu ove godine “priveden” u službene prostorije OB Podgorica uz neadekvatno i neprofesionalno ponašanje službenih lica prilikom legitimisanja i “privođenja”.

Kao razlog vidi to što je prethodno ukazao na nepropisno parkiranje službenog vozila na zelenoj površini ispred ugostiteljskog objekta, odnosno fotografisao je vozilo nakon čega su službenici izašli iz vozila i postupali prema njemu kako je već navedeno.

Iz službene zabilješke koju su sačinila četiri službenika proizilazi da im se Iković “ničim izazvan” obratio “agresivnim tonom” govoreći: “Što je, je li nešto smiješno, sram vas bilo što me gledate”, nakon čega su tražili da se on legitimiše. Pošto nije imao kod sebe ličnu kartu, doveden je u službene prostorije OB Podgorica.

Navodi se da je Ikoviću izdat prekršajni nalog za nenošenje ličnih dokumenata po Zakonu o ličnoj karti.

Na drugoj strani, iz Zapisnika o obavještenju prikupljenom od Ikovića proističe da se kretao prema poslovnim prostorijam, da prolazio pored službenog vozila koje je bilo parkirano, da je do komunikacije službenika i njega došlo nakon što su pokušali da se udalje sa navedene lokacije, a on u istom momentu da ih zaobiđe kako ne bi došlo do kontakta između njega kao učesnika sa biciklom i policijskih službenika sa službenim vozilom, te da im se obratio sa riječima: “Šta je smiješno”, jer je bio siguran da su se njemu nešto smijali.

Napomenuo je da je primjetio iznerviranost kod policijskih službenika, a na osnovu rečenice koju je izgovorio jedan od njih: “Da nijesam u službenom odijelu ja bih vam pokazao posao”.

Četiri dana kasnije, Iković je objavio da mu se načelnik OB Podgorica izvinio zbog postupanja policijskih službenika, te da mu je saopšteno da će protiv službenika biti pokrenut disciplinski postupak.

Iković je prihvatio odgovornost za prekršaj zbog činjenice da nije imao ličnu kartu kod sebe i odrekao se prava na sudsko odlučivanje, dok je policijskom službeniku za nepropisno parkiranje utvrđena odgovornost za lakšu povredu službene dužnosti zbog nenamjenskog korišćenja i postupanja sa povjerenim sredstvima za rad, zbog čega mu je izrečena disciplinska mjera u vidu novčane kazne za period od jednog mjeseca.

Takođe, u izjašnjenju OB Podgorica se navodi da su na okolnosti nepropisno parkiranog policijskog vozila upoznali Službu komunalne policije Glavnog grada Podgorica i istima ustupili podatke, kako bi cijenili postojanje prekršaja iz njihove nadležnosti.

“Utvrđeno je da je podnosilac pritužbe doveden u službene prostorije kako bi se utvrdio njegov identitet. Međutim, Zaštitnik ukazuje da tada važeći Zakon o unutrašnjim poslovima, odnosno član 77 nije propisivao dovođenje radi utvrđivanja identiteta. Zato je Zaštitnik podnio inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali po istoj nije postupljeno do donošenja Zakona o izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je stupio na snagu 6.9.2024. godine koji između ostalog, predviđa radnju dovođenja i radi utvrđivanja identiteta”, navodi se u mišljenju zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjane Radović.

Dalje, u spisima predmeta ne postoji dokaz da je podnosilac pritužbe, prije dovođenja, bio upoznat sa svojim pravima.

“U spisima predmeta ne egzistira dokaz ni da je podnosilac pritužbe, nakon dovođenja u službene prostorije, upoznat sa svojim pravima”, navodi Radović.

Zaštitnik je u preventivnom mandatu ukazao da je neophodno da se lica koja se dovode upoznaju sa svojim pravima, i da se donese instrukcija sa tim u vezi, što je učinjeno u junu 2024. godine, ali, u konkretnom događaju, nema dokaza da se po instrukciji postupilo.

“Zaštitnik upozorava da opisano postupanje policijskih službenika prema građanima/kama kada je u pitanju primjena policijskog ovlašćenja – radnje dovođenja, ostavlja prostor za zloupotrebu ovlašćenja, posebno kada se radi o pravno neukim strankama, koje nijesu obaviještene o tome koja prava imaju na raspolaganju i na koji način i kada ih mogu iskoristiti. Zaštitnik podsjeća da je u praksi međnarodnih tijela ranije prepoznato da je rizik od zlostavljanja najveći u prvim satima lišavanja slobode”, ukazuje Radović.

Iz službene zabilješke policijskog službenika o upoznavanju dežurne tužiteljke sa okolnostima dovođenja podnosica pritužbe u službene prostorije OB Podgorica proizilazi da je postupajuća tužiteljka bila upoznata sa ranije pomenutom službenom zabilješkom koju su sačinila četiri policijska službenika koja su učestvovala u događaju, kao i na: “okolnost dovođenja Ikovića u službene prostorije koji kod sebe u vrijeme kontrole nije imao ličnu kartu na uvid i drsko se ponašao prema policijskim službenicima.”

“U spisima predmeta ne egzistira dokaz da je tužiteljka bila informisana i o prikupljenom obavještenju od podnosioca pritužbe koji, kako je prethodno navedeno, ukazuje na nezakonito postupanje policijskog službenika”, navodi Radović.

Zaštitnik još jednom podsjeća da borba protiv izuzimanja od odgovornosti mora početi kod kuće, tj. u okviru same službe (policijske ili zatvorske, vojnih vlasti, itd.).

“U mnogim slučajevima, kada uslijede tvrdnje da je došlo do zlostavljanja od strane službenog lica, kolege se iz lojalnosti drže zajedno i uzajamno pomažu, a ponekad čak i prikrivaju protivzakonite postupke drugih kolega”, ističe Radović.

Ona u mišljenju ističe da ovakvo postupanje nije u skladu ni sa stavom Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, koji ponavlja da mora postojati jasno shvatanje da se odgovornost za zlostavljanje proteže dalje od samih počinilaca na sve one koji znaju, ili bi trebalo da znaju na osnovu svog položaja da se zlostavljanje dešava, a ne preduzimaju radnje na njegovom sprječavanju niti ga prijavljuju.

“Dakle, postupajuću tužiteljku je bilo neophodno obavijestiti o sadržini zapisnika, odnosno navodima podnosioca pritužbe, kako bi Osnovno državno tužilaštvo, blagovremeno i u potpunosti raspolagalo svim obavještenjima koje mogu biti od značaja za donošenje tužilačke odluke”, ukazuje Radović.

Zaštitnik podsjeća i da dobra uprava, shodno svojim načelima i principima, podrazumijeva da je uprava okrenuta potrebama građana, da je otvorena i dostupna građanima, da postupa sa uvažavanjem i pažnjom, da jednako postupa sa građanima u istim i sličnim situacijama.

“Nepostupanje organa javne uprave u skladu sa navedenim može izazvati nezadovoljstvo, nepravdu ili ozbiljnu štetu i javnom  interesu i privatnim interesima. U tom smislu, izvinjenje načelnika OB Podgorica se može smatrati načinom preuzimanja odgovornosti i doprinosi jačanju povjerenja građana u postupanje policijskih službenika”, dodaje Radović.

Zaštitnik će, u nastavku, dati ocjenu da li je utvrđeno postupanje policijskih službenika za posljedicu imalo kršenje ljudskog prava podnosioca pritužbe, kako je to pritužbom predstavljeno.

(CDM)