Igor Čađenović direktor “Plantaža”: EBITDA u 2024. godini pozitivna, dostigla 2,8 miliona evra za devet mjeseci
“Preliminarni podaci za prvih devet mjeseci 2024. godine pokazuju da je ostvareni rezultat “Plantaža” najbolji u posljednjih šest godina, uprkos tome što je još uvijek negativan. Ovaj napredak je jasan pokazatelj našeg predanog rada, posvećenosti stabilnosti kompanije, kao i napora uloženih u dalji razvoj i unapređenje poslovanja. Važno je naglasiti da je, kada se isključe rashodi kamata i trošak amortizacije, EBITDA pozitivna i iznosi 2.8 miliona evra“, kazao je u intervjuu za Bankar Igor Čađenović, izvršni direktor kompanije Plantaže.
U intervjuu s Čađenovićem razgovarali smo o poslovnim rezultatima ove renomirane crnogorske kompanije, koja uprkos izazovnim tržišnim okolnostima bilježi stabilan rast. Čađenović ističe značajan napredak u prihodima, kontinuirana ulaganja u modernizaciju i proizvodnju, kao i uspjeh u smanjenju dugovanja, naglašavajući da su ostvareni finansijski rezultati za prvih devet mjeseci 2024. godine najbolji u posljednjih šest godina.
Kako biste ocijenili finansijske rezultate kompanije “Plantaže” za prošlu godinu, posebno u kontekstu ostvarenih prihoda i troškova?
Finansijski rezultati kompanije ‘Plantaže’ za 2023. godinu pokazuju značajan napredak i potvrđuju našu posvećenost odgovornom i efikasnom poslovanju. Posebno smo ponosni na ostvareni rast ukupnih prihoda, koji su iznosili preko 32,6 miliona evra, što predstavlja povećanje od 16% u odnosu na 2022. godinu. Ovo je rezultat naših kontinuiranih napora i strategije usmjerene na poboljšanje prodaje i efikasno upravljanje resursima.
Prihodi od prodaje proizvoda i usluga zabilježili su rast od 18%, a prodaja flaširanih proizvoda porasla je za 15% u svim segmentima, uz posebno isticanje tržišta Crne Gore i drugih međunarodnih tržišta. Takođe, prihod od ugostiteljstva u 2023. godini bio je rekordan, sa poboljšanjem rezultata za 64% u odnosu na prethodnu godinu.
U 2023. godini smo značajno investirali u modernizaciju i unapređenje proizvodnje, sa ulaganjem od 1,6 miliona evra iz sopstvenih sredstava za nabavku opreme, poljoprivredne mehanizacije i obnovu zasada. Ovo je više nego dvostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu, što pokazuje našu posvećenost dugoročnom rastu i održivosti.
Troškovi su, kao i predviđeno, porasli za 6%, ali su ove investicije bile neophodne za održavanje kvaliteta i obim proizvodnje, posebno u kontekstu rastućih cijena repromaterijala i energije. Ipak, zahvaljujući pažljivom upravljanju troškovima, troškovi bruto zarada su kontrolisani, iako su u dogovoru sa sindikatom povećani za 8%, kako bismo podržali naše zaposlene i amortizovali inflatorne udare.
Posebno bih istakao da smo uspjeli značajno smanjiti obaveze prema dobavljačima i kreditnim institucijama, što je doprinijelo poboljšanju naše finansijske stabilnosti. Na kraju 2023. godine, naše ukupne obaveze bile su smanjene za 2,7 miliona evra u poređenju s krajem 2022. godine, što jasno pokazuje napredak u našem poslovanju.
Iako smo i dalje u procesu stabilizacije, s ponosom mogu reći da smo prepolovili gubitak iz 2022. godine i ostvarili pozitivan EBITDA rezultat nakon četiri godine, u iznosu od preko 800.000 eura. Ovi rezultati su dokaz posvećenosti i angažovanja našeg tima u postizanju finansijske stabilnosti i unapređenja performansi poslovanja. Naša uprava je odgovorno radila na konsolidaciji i sređivanju bilansa, što je rezultiralo dobijanjem pozitivnih mišljenja revizije za finansijske izvještaje tri godine zaredom.
Kakvi su finansijski rezultati za prvih devet mjeseci ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine?
Rezultati pokazuju da Plantaže, uprkos izazovima, ostvaruju kontinuirani rast, što nas čini sigurnim da je naš fokus na racionalizaciji troškova i unapređenju poslovanja u svim segmentima, pravi put ka stabilnom i profitabilnom poslovanju u budućnosti.
Preliminarni podaci za prvih devet mjeseci 2024. godine pokazuju da je ostvareni rezultat najbolji u posljednjih šest godina, uprkos tome što je još uvijek negativan. Ovaj napredak je jasan pokazatelj našeg predanog rada, posvećenosti stabilnosti kompanije, kao i napora uloženih u dalji razvoj i unapređenje poslovanja. Važno je naglasiti da je, kada se isključe rashodi kamata i trošak amortizacije, EBITDA pozitivna i iznosi 2.8 miliona evra.
Prihodi kompanije su porasli za 6% u poređenju sa uporenim periodom 2023. godine, što je znak stabilnog rasta i pozitivnog trenda u našem poslovanju. Ostvareni nivo prihoda za ovaj period je najveći u posljednjih 10 godina. Prihodi od prodaje flaširanih proizvoda na svim tržištima su 11% veći. Posmatrano po tržištima, najviše prihoda od prodaje flaširanih proizvoda u prvih devet mjeseci 2024. godine generisalo je tržište Crne Gore, gdje bilježimo rast prodaje od 8 %. I na ino tržištima bilježimo bilježimo rast koji je za prvih devet mjeseci iznosi 9%. Kod ostalih kategroija istakao bih i rast prihoda naših uslužnih djelatnosti, ugostiteljstva i vinskog turizma. Ovakav rezultat je posljedica kontinuiranog rada na unaprijeđenju kvaliteta naših proizvoda i njihovog efikasnijeg plasmana. Treba napomenuti i da smo u ovoj godini, do sada, na samo dva velika međunarodna takmičenja osvojili 16 medalja za kvalitet naših vina od čega 10 zlatnih.
Kada govorimo o rashodnoj strani, želim da naglasim da je u aktuelnim okolnostima posebna pažnja posvećena racionalizaciji i optimizaciji troškova. U prvih devet mjeseci 2024. godine, ukupni troškovi su veći za 6% u odnosu na isti period prethodne godine. U strukturi ukupnih troškova dominiraju troškovi radne snage, materijala i energije. Imajući u vidu da je ova proizvodna godina znatno ranije počela i da se ranije završila, smatra se jednom od najranijih bebri, određene kategorije troškova, koje su se ranijih godina prelivali na posljednji kvartal, generisane su na 30.09. Povećanje troškova radne snage proizilazi iz nekoliko faktora. Prvo, angažovan je veći broj sezonskih radnika kako bi se adekvatno odgovorilo na raniji početak i završetak proizvodne sezone, koja je ove godine zabilježila jednu od najranijih berbi. Drugo, od maja prošle godine uvedena je obaveza plaćanja rada nedjeljom, što je dodatno povećalo izdatke po ovom osnovu, kao i činjenica da da smo do polovine prošle godine imali manju obračunsku vrijednost boda. Uprkos povećanju sezonske radne snage, broj stalno zaposlenih ostao je na nivou iz prethodne godine.
Sveukupno, možemo izraziti zadovoljstvo postignutim rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine, naročito imajući u vidu izazovne tržišne okolnosti. Ukoliko se pozitivni pokazatelji održe do kraja godine, naša nastojanja su da, nakon dužeg perioda, završimo poslovnu godinu s pozitivnim rezultatom. Ipak, ostajemo oprezni i odgovorni u procjenama,nastavljajući sa mjerama za unapređenje operativne efikasnosti i očuvanje stabilnosti.
Kompanija je uspjela značajno smanjiti dugove prema dobavljačima i kreditnim institucijama. Koje su ključne mjere koje ste preduzeli kako bi postigli ovaj rezultat?
Sve obaveze prema kreditorima i dobavljačima izmiruju se u skladu s planiranom dinamikom, što je rezultat naše posvećenosti odgovornom upravljanju obavezama. Transparentan, odgovoran i konstruktivan odnos prema svim stejkholderima bio je ključan u jačanju našeg kredibiliteta i sticanju njihovog povjerenja. Kroz stalnu komunikaciju i partnerstvo, uspjeli smo da postignemo stabilnost. Zahvaljujem se svim našim partnerima jer je njihov doprinos na putu ostavrenja dugoročne stabilnosti nemjerljiv. Njihovo povjerenje i saradnja bili su od presudnog značaja u realizaciji naših ciljeva
Koliko je investirano u novu opremu i mehanizaciju prošle godine i kakav je plan za investicije u ovoj godini?
U prošloj godini smo investirali 1.6 miliona iz sopstvenih prihoda. Plantaže su, siguran sam, jedno od rijetkih preduzeća u Crnoj Gori, koje posljednjih nekoliko godina sva investiciona ulaganja obezbjeđuju iz sopstvenih prihoda. U 2024, za prvih devet mjeseci, investirali smo preko 2 miliona eura. Ovaj iznos pokriva niz strateških ulaganja koja smo planirali. Prema našim projekcijama, do kraja tekuće godine, ukupna investiciona ulaganja, uključujući i investicije u nove zasade, premašiće iznod od 3 mil eura. Ulaganje u nove zasade ključno je za osiguranje kvaliteta naših proizvoda, što je od suštinskog značaja.
Osim što nastavljamo sa investicijama u novu opremu i mehanizaciju, fokusirali smo se i na unapređenje naših usluga. Primjer toga je renoviranje restorana “13. jul”, koji je nakon renoviranja dobio pet zvjezdica prema novoj kategorizaciji, čime smo značajno unaprijedili kvalitet usluge i podigli standard na viši nivo. Ovo je u skladu sa našom misijom da pružimo vrhunsku uslugu koja reflektuje vrijednosti i reputaciju brenda Plantaža. Ponosni smo i na ovaj segment poslovanja koji bilježi rekordne prihode i ovoj godini.
Investiciona aktivnost je pored rješavanja poreskog druga i problema nedostaka radne snage, ključna za dalji razvoj i napredak.
Poreski dug?
Pitanje poreskog duga je ključno za dalji razvoj i napredak. U prethodnom periodu i intezivnim razgovorima i pregovorima sa predstavnicima Vlade i Uprave prihoda i carina tražili smo adekvatno rješenje. Naš prijedlog je da se dezinvesriranjem zemljista koje ne služi osnovnoj djelatnosti, izmire obaveze. To je preduslov za dalji rast i razvoj Kompanije, što su potvrdili i eksterni konsultanti PWC i Blue rock consulting. Nadamo se da će ovo, veoma važno pitanje, biti u riješeno u što kraćem roku, čime bi Vlada, kao većinski vlasnik, poslala jasnu poruku podrške Plantažama. Moramo istaći da smo u svim dosadašnjim razgovorima, bez obzira na sastav Vlade, koji se mijenjao u posljednjih nekoliko godina, od svih dobili uvijerenja da će država učiniti sve da sačuva jedan od njenih najvrijednijij resursa i jedan od najznačajnijih brendova koje Crna Gora ima, jer Plantaže danas imaju veliki potencijal koji nije do kraja valorizovan.
Da li kompanija planira uvođenje novih proizvoda ove godine i koji su vaši planovi za širenje na nova tržišta?
Kontinuirano pratimo zahtjeve i trendove na tržištu, a na osnovu tih saznanja radimo na kreiranju novih proizvoda. U protekloj godini predstavili smo nekoliko novih proizvoda, među kojima su jako alkoholno piće Vinjak niže cjenovne kategorije i serija vina Perla Monte (crveno, belo i roze), koja je namijenjena isključivo HORECA sektoru na crnogorskom tržištu. Takođe, lansirali smo Ediciju 23 (bijelo, roze i crveno) koja je posebno kreirana za tržište Srbije.
Do kraja ove godine planiramo lansirati prvi crnogorski Pelinkovac, koji će biti jedinstven proizvod na našem tržištu. Proizvod je rezultat naše želje da diversifikujemo ponudu i odgovorimo na rastući interes potrošača za visokokvalitetnim domaćim alkoholnim pićima.
Vjerujemo da će ovi i novi proizvodi iz segmenta voćnih rakiha, koje planiramo u narednom peripdu, dodatno obogatiti naš portolio i omogućiti nam da još bolje odgovorimo na potrebe tržišta.
Trudimo se da naši proizvodi budu u skladu s očekivanjima potrošača i da pružaju vrhunski kvalitet, što je ključ za uspjeh na svakom tržištu. Kontinuirano ulažemo napore u osvajanje novih tržišta, kako bi obezbijedili što veći i bolji plasman naših proizvoda. Ulazak na svako novo tržište je proces, koji traje i zahtijeva velika ulaganja. Dodao bih i da je na svim tržištima konkurencija izuzetno velika i sve teže se boriti sa njom imajući u vidu ograničene mogućnosti za dodatna ulaganja u razvoj prodaje na tim tržištima. Uz to, u svim zemljama, a posebno onima u regionu, država i nacionalna udruženja u velikoj mjeri pomažu, kako finansijski tako i na druge načine, domaćim proizvdođačima da promovišu i bolje pozicioniraju svoje proizvode. Uprkos tome, u prošloj godini otvorili smo tržišta Turske i Kenije, gdje se saradnja uspješno nastavila i u ovoj godini. U 2024. naši proizvodi su se našli i na tržištu Nigerije, a očekujemo i prvi plasman na tržište Južne Koreje. I ovoj priči očekujemo snažniju podršku ekonomske diplomatije u narednom periodu.
Kakvi su vaši planovi za rješavanje nedostatka sezonske radne snage, posebno u kontekstu predstojeće berbe?
Nedostatak sezonske radne snage je izazov s kojim se suočavamo svake godine, a uzrokovan je nizom faktora, uključujući migracije radne snage, promjene u demografskoj strukturi i povećane zahtjeve radnika za boljim radnim uslovima. Kako bismo se efikasno nosili s ovim izazovom i osigurali pravovremeno završavanje berbe, ove godine smo dodatno uložili u mehanizaciju. Nabavili smo dva nova kombajna za mašinsku berbu, čime smo našu flotu povećali na ukupno šest kombajna. To nam omogućava da značajno smanjimo zavisnost od sezonske radne snage i obavimo berbu efikasnije i brže. Ulaganje u modernu mehanizaciju i opremu je dio naše dugoročne strategije za smanjenje rizika povezanih s nedostatkom radnika i poboljšanje produktivnosti.
Plantaže se tokom cijele godine imaju potrebu za sezonskom radnom snagom, a nedostatak je sve izraženiji, posebno u vrijeme berbe, kada je ta potreba najveća. Često se u javnosti misli da su nama radnici potrebni samo tokom berbe, ali naša potreba za sezonskom radnom snagom traje cijele godine. Nakon berbe slijede rezidba vinograda i druge agrotehničke operacije koje su ključne za osiguravanje kvaliteta i roda za narednu sezonu.
Nedostatak nekvalifikovane i kvalifikovane radne snage je problem koji je evidentan i u razvijenim zemljama EU. Svjesni smo da nedostatak radne snage pogađa kompletnu privredu u Crnoj Gori, a posebno sektor poljoprivrede, koja je poznata kao niskoprofitabilna djelatnost. Gotovo sve privredne subjekte u budućnosti čeka borba za svakog radnika, pa samim tim adekvatnim mjerama moramo odgovoriti na te izazove.
Kako klimatske promjene i nepovoljni vremenski uslovi utiču na vašu proizvodnju i koje korake preduzimate da se prilagodite tim izazovima?
Prateći sva istraživanja, trendove i dešavanja u vinogradarskoj i vinarskoj industriji, izuzetno smo svjesni globalno važne teme – klimatskih promjena i njihovih efekata na sektor vinogradarsko – vinarske proizvodnje. Posljednjih godina, sve veća nestabilnost vremenskih prilika dovela je do smanjenja površina vinograda i pada proizvodnje vina širom svijeta. Proizvodnja vina globalno je u prošloj godini opala za 9,6% u odnosu na 2022. godinu, što je rezultat klimatskih promjena, uključujući rane mrazeve, obilne padavine, suše i širenje biljnih bolesti.
U Evropskoj uniji, proizvodnja vina u 2023. godini smanjena je za 10,6% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u zemljama koje su bile najviše pogođene ekstremnim vremenskim uslovima, poput Italije, gdje je proizvodnja smanjena za 23,3%, i Španije sa padom od 20,8%. U Italiji su izazovi uključivali velike količine padavina i nepovoljne vremenske uslove poput grada, dok su u Španiji ekstremna suša i visoke temperature bili ključni problemi. U zemljama našeg regiona prinosi su bili manji za 30- 40%.
Crna Gora nije izuzetak. Kod nas proizvodnja grožđa i vina u 2023. godini opala za 23% u odnosu na prethodnu godinu, što je primarno posljedica nepovoljnih vremenskih uslova koji su značajno uticali na prinos.
Klimatske promjene su nova realnost kojoj se moramo prilagođavati. Ove godine, zbog neuobičajeno blage zime i toplog aprila, početak vegetacije je raniji. Berba breskvi u našoj kompaniji započela je 11. maja, što je 18 dana ranije nego prethodnih godina. Sličan trend primijećen je i kod stonog i vinskog grožđa. Ovo sve ukazuje na to da se prvi očekivani efekat klimatskih promjena ogleda u promjenama koje nastaju u fenološkim fazama razvoja biljke.
Izloženost vinove loze ekstremnim klimatskim uslovima, talasima visokih temperatura, suši, obilnim padavinama i gradu u visokorizičnim fazama razvoja utiče na fiziološki razvoj vinove loze, razvoj bolesti i štetočina, sazrijevanje i kvalitet grožđa, hemijski sastav i kvalitet vina. Ove promjene dodatno naglašavaju potrebu za stalnim prilagođavanjem i fleksibilnošću u našim operacijama, kako bismo osigurali održivost proizvodnje i očuvali visoke standarde kvaliteta u ovim nepredvidivim uslovima.
Moram istaći da Plantaže u kontinuitetu ispituju i primjenjuje kako kratkoročne tako i dugoročne strategije prilagođavanja na klimatske promjene. Primjena adekvatnih mera prilagođavanja ključna je za prevazilaženje i ublažavanje rastućih negativnih uticaja klimatskih promena, dok dugoročne strategije adaptacije zahtevaju jasno definisanje vinogradarskih proizvodnih područja, pravilan izbor sorte/klona/podloge i rad na njihovom kloniranju.
U cilju ublažavanja uticaja klimatskih promjena, u kompaniji testiramo i neke od alata novih informacionih tehnologija u vinogradarskoj proizvodnji kao što su primjena senzora za procjenu sadržaja vlage u zemljištu i digitalno praćenje štetočina i bolesti. Instalirali smo meteorološku stanicu koja nam pruža vrijedne informacije (mjerenje temperature vazduha, vlažnosti vazduha, količine padavina, vlage lista, globalne (solarne) radijacije, brzine vjetra, fotosintetske aktivnosti (PAR quantum), dnevne evapotranspiracije i napona pare). U planu imamo i nabavku drona koji posjeduje multispektralnu kameru, kako bismo omogućili detaljno praćenje zdravstvenog stanja vinove loze putem snimaka visoke rezolucije, što pomaže u pravovremenom prepoznavanju bolesti i štetočina. Kako bismo se adaptirali na ove izazove, razmatramo takođe i promjenu asortimana sorti vinove loze i njihovih klonova, imajući u vidu da tradicionalne sorte vinove loze često posjeduju genetske karakteristike koje ih čine otpornim na određene bolesti i klimatske uslove.
Iz Vlade su najavili da planiraju uvođenje akcize na vina od 25 centi po litru. Na koji način će se ova odluka negativno odraziti na poslovanje “Plantaža” i da li možete procijeniti koliki bi bili gubici kompanije ako se odluka usvoji.
U odgovoru na Vaše prethodno pitanje ukazali smo na sve veće izazove sa kojima se ova proizvodna djelatnost suočava, prije svega, klimatskih promjena i rasta troškova proizvodnje.
Konstantan rast troškova proizvodnje, dominantno, repromaterijala i energije, stvara pritisak na povećanje prodajnih cijena, pa bi dodatni trošak, na već rastuće troškove proizvodnje, uvećao otežavajuće faktore poslovanja, koji su prisutni na tržištu već nekoliko godina. To će, svakako, najviše uticati na Plantaže, kao nosioca kompletnog sektora u Crnoj Gori.
Usljed rasta troškova, mi smo planirali rast cijena ali nijesmo računali i na ovo povećanje koje će opteretiti krajnju cijenu i kupce. Uvođenje akciza na mirna vina od 25 eura po hektolitru imaće negativan uticaj na poslovanje naše kompanije, na način što će akciza preklopiti planirani rast prihoda. Ova mjera će neminovno dovesti do povećanja cijena vina u maloprodaji, što će uticati na našu konkurentnost na tržištu i dovesti do pada prodaje.
Procenat povećanja cijena zavisiće od zapremine boce, jer će svaka boca biti različito opterećena iznosom akcize. Kompanija najviše prihoduje na domaćem tržištu, pa bi porast cijene od 0.30€/l odnosno 0.23€/l za 0.75l značajno uticao na povećanje cijena proizvoda niže cjenovne kategorije do 5 eur. Preciznije, efekat obaveze plaćanja akcize na mirna vina bi bio veći od 0.25€ po litru iz razloga što akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a. Imajući to u vidu, uvođenje akcize na vino dovešće do uvećanja cijena za 14-20%, u zavisnosti od zapremine ambalaže, što predstavlja značajno procentualno uvećanje za vina cjenovne kategorije do 5 evra.
Fiskalni teret će biti prenijet na krajnje potrošače. Vino,iako, poljoprivredno-prehrambeni proizvod, ne spada u osnovne životne namirnice, a potrošači vina nižih cjenovnih kategorija će najviše osjetiti povećanje cijena.
Imajući u vidu prosječnu prodajnu cijenu Plantaža po flaši i činjenicu da će akciza na vino biti umnogome veća od akcize u ostalim zemljama proizvođačima vina, definitivno će doći do negativnih efekata na obim prodaje naših vina.
Negativan efekat uvođenja akciza na mirna vina ogleda se u sljedećem:
- uvođenje akcize na mirna vina stvara dodatnu obavezu Plantažama od cca 1 milion € godišnje, što će za posljedicu imati povećanje prodajnih cijena vina;
- zakonska obaveza posjedovanja instrumenata obezbjeđenja plaćanja akcize na nivou prosječne vrijednosti jednodnevnih zaliha u prethodnoj godini stvara dodatni teret Plantažama. Uvođenje obaveze za akcizu izisuje višemilionske obaveze po ovom osnovu.
Upravo su ovo i razlozi zbog čega zemlje koje su proizvođači vina uglavnom nemaju akcize na vino, ili imaju simbolično niske akcize, jer se time stvara dodatni pritisak domaćim proizvođačima koji čine značajan dio ukupnog izvoza zemlje.