Đukanović je upitan da li je optimističan povodom najava da će Crna Gora postati 28. članica EU do 2028. godine rekao da je proces reformi i prilagođavanja EU politikama, odnosno emancipacija u EU, znatno duži proces nego sam proces pregovaranja, pa smatra da to nije nešto što može pružiti optimizam.
“Postoji veliki raskorak trenutno u kontinuitetu zatvaranja poglavlja, a to nije trebalo da se desi. Smatram da do 2028. nije izvjesno da Crna Gora postane dio EU. Ali, i to je u redu, jer to nije dovoljno vremena za demokratsko sazrijevanje”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima postoje još uvijek oštri sukobi između dvije ideje – multietničke demokratije sa jedne i balkanskog nacionalizma sa druge strane.
“Balkanski nacionalisti su uvijek imali takve političke ideje. Devedesetih godina su pod uticajem tih ideja pokušali da mijenjaju granice i prisvajaju teritorije, a narativ je bio usmjeren ka tome da homogenizacija donosi stabilnost”, navodi Đukanović.
I dalje su takve ideje prisutne, vjeruje.
“Održava ih strani uticaj, a tu prije svega podrazumijevam ruski”, zaključuje Đukanović.
Đikanović je govorio panelu o Zapadnom Balkanu na raskrsnici između istoka i zapada zajedno sa bivšim predjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Panderovskim, nekadašnjom predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, Ketrin Ešton iz Vison centra, kao i sa urednikom Radija Slobodna Evropa u Pragu, Rikardom Jozviakom.