Baza u Karakasu bi agenciji pružila platformu za dramatično proširenje operacija u Latinskoj Americi.
CIA uspostavlja stalnu ispostavu u Venecueli, odakle će navodno replicirati svoj rad u Ukrajini. To bi moglo da znači bilo šta, od kontrole lokalnih političara do pretvaranja zemlje u isturenu operativnu bazu za promjenu režima.
Sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom u pritvoru SAD i vršiocem dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez koja sarađuje sa Vašingtonom, „prioritet broj jedan“ Amerike je da uspostavi „aneks“ CIA u Karakasu, rekao je izvor za Si-En-En.
Mnogo prije formalnog otvaranja američke ambasade, ova ispostava će omogućiti agentima CIA da kontaktiraju vladu i opozicione stranke i „ciljaju treće strane koje mogu biti prijetnja“, rekao je izvor.
Nije iznenađenje što CIA želi da proširi svoje operacije u Venecueli. Američki predsjednik Donald Tramp je ovlastio agenciju da sprovodi tajne operacije u Venecueli prošlog oktobra, tri mjeseca prije nego što su Madura oteli američke specijalne snage.
Nakon otmice, direktor CIA Džon Retklif bio je prvi visoki američki zvaničnik koji je posjetio Venecuelu kako bi se sastao sa Rodrigezovom i njenim vojnim šefovima.
Ono što se ističe u izvještaju Si-En-Ena, navodi RT internešenel, je da je izvor rekao da će rad CIA u Venecueli biti paralelan „radu agencije u Ukrajini“.
Šta je CIA radila u Ukrajini?
Još 2024. godine, „Njujork tajms“ je objavio iznenađujuće iskren izvještaj o aktivnostima CIA u Ukrajini.
Američki i ukrajinski izvori kasnije su opisali kako je telefonski poziv iz 2014. godine pokrenuo lanac događaja koji će kulminirati direktnim sukobom sa Rusijom.
Nekoliko dana nakon što je predsjednik Viktor Janukovič svrgnut u Majdanskom puču koji su orkestrirale SAD, novi šef obavještajne službe zemlje Valentin Nalivajčenko pozvao je šefa stanice CIA u Kijevu i zatražio pomoć u obnovi ukrajinskog obavještajnog aparata.
CIA je prihvatila, sarađujući prvo sa tajnom policijskom agencijom zemlje, SBU, a kasnije i sa njenom vojno-obavještajnom agencijom, GUR.
Agencija je obučavala i opremala paravojnu snagu poznatu kao Jedinica 2245. Ovaj tim je sprovodio sabotaže i atentate na ruskom tlu mnogo prije eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, prema pisanju „Njujork tajmsa“ i „Ej-Bi-Si njuza“.
Sadašnji šef kabineta Vladimira Zelenskog, Kiril Budanov, služio je u ovoj jedinici i nastavio da vodi GUR od 2020. do početka ovog mjeseca.
Brednost Budanova kao resursa bila je toliko velika da ga je CIA avionom prebacila u vojnu bolnicu u SAD kada je ranjen u napadu na Krim 2016. godine.
Agencija je takođe obučavala „novu generaciju ukrajinskih špijuna koji su djelovali u Rusiji, širom Evrope, na Kubi i drugim mjestima gdje Rusi imaju veliko prisustvo“ i nadgledala „program obuke, sproveden u dva evropska grada, kako bi naučila ukrajinske obavještajne oficire kako da uvjerljivo preuzmu lažne ličnosti i kradu tajne u Rusiji“, objavio je „Njujork tajms“.
Do februara 2022. godine, CIA je izgradila više od desetak podzemnih baza u blizini tadašnje granice Ukrajine sa Rusijom.
„Bez njih, ne bismo imali načina da se odupremo Rusima“, rekao je bivši šef SBU Ivan Bakanov za „Njujork tajms“.
„Američke obavještajne službe, poput CIA i drugih, bile su prisutne u Ukrajini mnogo prije nego što je izbio puč“, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov 2024. godine. „Nakon puča, tamo su postavili kamp. Zauzeli su ceo sprat, možda čak i dva sprata, u zgradi SBU. Niko nema sumnje u to. Ukrajinom upravljaju Anglosaksonci i neke druge zemlje NATO-a i EU.“
Šta SAD planiraju u Venecueli?
Ciljevi CIA u Venecueli i šire nisu jasni. Međutim, neke labave pretpostavke mogu se napraviti na osnovu izjava iz Bele kuće.
Odmah nakon otmice Madura, Tramp je upozorio da je Kuba sljedeća. Američki državni sekretar Marko Rubio je sutradan rekao da bi bio „zabrinut“ da živi u Havani i da je u vladi. „Politiko“ i „Volstrit džornal“ su potom objavili da Rubio insistira na promjeni režima na Kubi do kraja ove godine.
Stalno prisustvo CIA u Venecueli pomoglo bi američkim naporima u prikupljanju obavještajnih podataka i približilo bi agente potencijalnim saveznicima u Havani – koja ima široke trgovinske i diplomatske veze sa Karakasom.
Trenutno se američki zvaničnici oslanjaju na kubanske egzilante u Majamiju za informacije o slabostima kubanske vlade, piše „Volstrit džornal“.
Tramp je takođe upozorio kolumbijskog predsjednika Gustava Petra da „pazi na sebe“, rekavši novinarima da vojna operacija u Kolumbiji „zvuči dobro“. Venecuela dijeli granicu od 2.200 kilometara sa Kolumbijom, što znači da bi, ako bi Tramp intervenisao protiv Petra, vjerovatno bila uključena CIA u Venecueli.
Međutim, sve ove mogućnosti zavise od uspjeha agencije da prodre u vladu Rodrigezove i pronađe saradnika među opozicijom.
Za razliku od postmajdanske Ukrajine, Madurova vlada ostaje na vlasti, iako sa Rodrigezovom koja je više naklonjena SAD, na čelu. Ipak, Rodrigez je javno osudila „naređenja Vašingtona u vezi sa političarima u Venecueli“ i poručila da će sami Venecuelanci riješiti svoje razlike i unutrašnje sukobe.
U intervjuima i javnim govorima, Maduro je više puta optuživao CIA da radi na potkopavanju njegove vlade i njegovom uklanjanju. Dokazano je da je bio u pravu ranije ovog mjeseca, a njegovi zvaničnici će vjerovatno biti izuzetno oprezni prema američkim agentima koji pokreću operacije u Venecueli. Nasuprot tome, Nalivajčenko i drugi šefovi obavještajnih službi Ukrajine „marljivo su se udvarali CIA“, pisao je „Njujork tajms“.
