Hoće li Bajden zaustaviti beskonačnu trku u naoružanju između Rusije i SAD

Dolazak američkog predsjednika Džoa Bajdena u Bijelu kuću daje šansu  Rusiji i SAD da produže Sporazum o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja, i spriječe beskonačnu i nekontrolisanu trku u naoružanju.

Produženje ovog najvažnijeg i osnovnog dokumenta trebalo da pomogne u održavanju međunarodne bezbjednosti i strateške stabilnosti, posebno u oblasti nuklearnog oružja, a doprinijelo bi i smanjenju tenzija u svijetu.

Nova američka administracija tražiće produžetak sporazuma o kontroli strateškog naoružanja sa Rusijom
Najave nove američke administracije da će poraditi na produžetku Sporazuma o strateškom naoružanju povezane su sa američkim interesima, s obzirom da im to, kako ističu, daje predvidivo ograničenje jezgra ruskog nuklearnog arsenala, kao i ogroman pristup podacima i kontrolama koje inače ne bi imali.

S druge strane, za Rusiju je važno da se Sporazum produži, ali takođe i da se obnovi sistem bezbjednosti koji su SAD praktično demontirale.

Ruski vojni ekspert Andrej Koškin pozdravio je ovaj mogući zaokret američke politike i namjeru Bajdenove administracije da produži ugovor START-3, s obzirom da je dosadašnji američki lider Donald Tramp odbijao da produži važenje ovog sporazuma tvrdeći da je zastario jer ne uključuje Kinu, koja neometano razvija nuklearni arsenal i odbija da se pridruži sporazumu, uz obrazloženje da je kineski arsenal neuporedivo manji od arsenala Rusije i SAD.

„To u određenoj mjeri mijenja pravac saradnje između SAD i Ruske Federacije. Ova želja da se sačuva mehanizam za obuzdavanje trke u nuklearnom naoružanju vjerovatno će biti početak drugačije politike administracije SAD u sredstvima odvraćanja od strateškog naoružanja.

Najvjerovatnije, to će dovesti do stvaranja drugih sporazuma koji bi mogli u potpunosti da omoguće kontrolu nuklearnih sredstava zemalja, uključujući SAD “, kaže Koškin.

Lopta je u američkom dvorištu

Rusija i SAD, najveće svjetske nuklearne sile, imaju više od 90 odsto svjetskih zaliha nuklearnog oružja, i samim tim na njima je posebna odgovornost za smanjenje nuklearne opasnosti.

Još se ne zna šta će Bajden konkretno staviti na pregovarački sto, dok se Rusija zalaže za produženje tog Sporazuma na pet godina i spremna je za saradnju na principu ravnopravnosti i uzajamnih interesa.

Uprkos dosadašnjim nekonstruktivnim stavovima Vašingtona, Rusija je, kao jedina zemlja na svijetu koja ima hipersonično oružje, čak u znak dobre volje dobrovoljno proširila djelovanje Sporazuma o strateškom ofanzivnom naoružanju i na hipersonični raketni sistem „Avangard“.

S druge strane, Tramp je „pocijepao” više međunarodnih sporazuma zbog čega su glavni elementi kontrole naoružanja znatno oslabljeni. Pre svega, Vašington snosi odgovornost za raspad Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF), dogovorenim između SAD i Sovjetskog saveza 1987. godine, a takođe i za raspad Sporazuma o otvorenom nebu iz 1992. godine, koji omogućava državama-članicama da otvoreno prikupljaju informacije o međusobnim vojnim snagama i aktivnostima.

Iako nove vašingtonske vlasti šalju signale koji ulivaju optimizam, ne sme se zanemariti ni činjenica da je među demokratama stepen rusofobije veći nego među Trampovim republikancima. Ruski analitičari skreću pažnju na to da nova američka administracija još nije izložila uslove za produžetak Sporazuma o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja i ne isključuju mogućnost da ona može ponoviti uslove Trampove administracije koji su za Rusiju neprihvatljivi. Sada je lopta u američkom dvorištu i čekaju se konstruktivni predlozi.

Zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin nedavno je rekao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav o produženju tog Sporazuma, te da se to može dogoditi zbog trenutne političke situacije u Americi.

Prema njegovim riječima, situacija oko sporazuma START-3 se ne razvija na najbolji način, jer je do njegovog isteka ostalo malo vremena, ali se ne isključuje mogućnost da se stav Amerikanaca može promijeniti. On je podsjetio da je Rusija u više navrata pozivala SAD da produže taj dogovor i da zajednički razrade njegovu novu verziju, ali da je američka strana imala „druge prioritete“.

Prema sporazumu koji su 2010. potpisali tadašnji predsjednici SAD i Rusije, Barak Obama i Dmitrij Medvedev, obje zemlje smiju da imaju najviše 1.550 razmeštenih nuklearnih bojevih glava i 700 razmještenih raketa i bombardera, a ukoliko bi propali pregovori između Moskve i Vašingtona od 5. februara više ne bi postojao nijedan sporazum koji bi limitirao nuklearno naoružanje dvije sile, a to bi dovelo do skupe i nepredvidive trke u naoružanju.

Iako između Bijele kuće i Kremlja ostaju nesuglasice po brojnim pitanjima, šanse za postizanje dogovora o produžavanju sporazuma START 3 prije isteka roka i dalje postoje, jer bi to odgovaralo interesima bezbjednosti obje zemlje i čitave međunarodne zajednice, a takođe smanjilo bi i rizik od nuklearnog sukoba.

(Sputnjik)