Gujon detaljno otkrio kako će se Srbija boriti protiv zapadnih laži o njoj

Protiv Srbije i Srba se i dalje piše u određenim zapadnim medijima. Ne piše se onoliko koliko se pisalo ranije, za vrijeme devedesetih i posebno 1999. godine, ali samo iz razloga što više nismo svjetska tema broj jedan. Ipak, odjeci propagande koja je tada napravljena i dalje su prisutni. Daćemo sve od sebe da to preokrenemo, poručuje Arno Gujon.

Osnivač francuske nevladine organizacije Solidarnost za Kosovo i direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije Arno Gujon ovako objašnjava potrebu za formiranjem timova za borbu protiv inostranih medijskih laži o Srbiji.

Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju objavila je da radi na pravljenju timova za reagovanje na negativne ili lažne vijesti o Srbiji, kao i planova za buduće projekte, kojim će promovisati srpsku kulturu, vrijednosti i ciljeve na spoljnopolitičkom nivou u inostranstvu.

Tim za borbu protiv zapadnih laži

Iako su ratovi završeni krajem prošlog vijeka, Gujon naglašava da i dalje postoji velika potreba za ispravljanjem štete koja nam je tada načinjena. On objašnjava da su mnogi zapadni novinari koji su bili mladi za vrijeme devedesetih napravili svoje karijere na osnovu laži i na mržnji prema Srbiji, Srbima i uopšte situaciji na Balkanu. Oni su danas mnogo poznatiji, mnogo moćniji i nastavljaju sa svojim otrovnim narativom.
Naša želja je da do kraja godine formiramo timove koji će pratiti objavljivanje u stranim medijima, prije svega na engleskom, na francuskom, njemačkom, italijanskom jeziku i da u realnom vremenu, čim se objavi jedna neistina ili negativan članak o Srbiji i Srbima o događajima iz devedesetih ili o srpskoj istoriji, odmah budemo upoznati sa tim i adekvatno reagujemo, rekao je Gujon za Sputnjik.

Reagovaće se kroz slanje demantija i kroz objavljivanje vijesti, a cilj je da prvi put imamo sistematske odgovore na sve laži koje se šire u određenim medijima.

Ko će nas braniti

Zamisao je da afirmativne članke ili odgovore na neistine koje se šire po inostranstvu pišu upravo ljudi koji u tim zemljama žive. To neće biti ljudi iz Beograda, već tamošnji građani. Osnovni kriterijum jeste da to budu ljudi kojima je jezik date zemlje maternji i koji razumiju mentalitet tamošnjih ljudi. Nije bitno da li će to biti Srbin koji je rođen tamo ili Francuz, Amerikanac, Njemac koji je na strani istine, na strani Srba i Srbije i koji će iz ideala pristupiti radu na ovom projektu. Ono što će svima njima biti zajedničko jeste želja da poboljšaju imidž Srbije u svijetu i da omoguće da se čuje istina tamo gdje je ona bila sakrivena godinama unazad.

Informacije iz prve ruke

U pitanju neće biti samo reakcije, već će postojati i dio gdje će se objavljivati pozitivne informacije, vijesti, članci, reportaže o Srbiji, njenoj istoriji, kulturi i narodu. Dio plana je i da se strani novinari pozovu u Srbiju, gdje će se iz prve ruke upoznati sa „materijom“. Mislim da, pored čistih informacija, nema ništa ljepše nego kad neko doživi Srbiju i vidi šta je zapravo Srbija. Kada im budemo organizovali dolazak, omogućićemo im da razgovaraju sa običnim ljudima, sa političarima, sa crkvenim ljudima, sa svima sa kojima oni žele da razgovaraju. Tada će najbolje upoznati Srbiju i imaće priliku da se vrate kući sa drugačijim mišljenjem i pozitivnim člancima koje će moći da objave u tamošnjim medijima.

Gdje će se istina objavljivati

Zakon je svuda drugačiji, pa će mjesto objavljivanja zavisiti od zemlje do zemlje i slučaja do slučaja. Ipak, u većini zemalja je pravilo da kada neko pošalje demanti, mediji imaju obavezu da ga objave na istom mjestu gdje je i originalni tekst objavljen, samo u narednom broju ili danu. Ako to ne uspije, objašnjava Gujon, pronaći će drugi način.
Ako to ne uspije i ako nekad zbog različitih zakonskih stvari ne bude dozvoljeno da im odgovorimo, a to se dešava kada je članak „pametno“ napisan i kada vam onemogućavaju da reagujete, e onda imamo više mogućnosti. Prva je pisanje autorskog teksta koji bi mogao da se objavi u istim novinama. Druga je da se odgovor plasira u drugim glasilima, sa kojima ćemo takođe uspostaviti saradnju. Cilj je, kaže on, imati mrežu ljudi i novina koji su spremni da prenose ono šta Srbi imaju da kažu, isto kao što i drugi iz našeg regiona imaju tu istu mogućnost, pre svega na Zapadu.

Možemo li da ispravimo „krivu Drinu“

Gujon vjeruje da je vrlo moguće poboljšati sliku o Srbiji u svetu i siguran je da će efekat biti i te kako vidljiv. Pokrenuće se pitanje sa mrtve tačke, a pristupaće mu se sistematski. Rezultati će, kaže, biti veoma mjerljivi, jer je dovoljno samo pobrojati koliko članaka, pozitivnih objava ili reportaža je izašlo o Srbiji. Svoju strategiju će moći veoma lako da usmjere ili preusmjere ukoliko primijete da „negdje koči“. Ako su rezultati dobri za jednu zemlju, ali ne i za drugu, prilagodiće svoj rad kako bi to ispravili.
Ne treba imati iluziju da ćemo stvari preokrenuti, jer je cijela ta stvar mnogo dublja i ne predstavlja samo medijsko pitanje. To je, prije svega, političko i geopolitičko pitanje i ono prevazilazi naše mogućnosti. Mi ne možemo doprijeti do srži tog problema u potpunosti, ali da ga poboljšamo svakako možemo. Takođe možemo i da dopremo do svakoga ko želi da sazna istinu o Balkanu i Srbiji, a upravo to ćemo i da uradimo.