Građanska alijansa: Tužiteljka nije mogla da se sjeti detalja kada je Boljević davao iskaz

Suđenje za krivično djelo iznuđivanje iskaza, praćeno teškim nasiljem u policiji od oštećenog Marka Boljevića, nastavljeno je danas pred Osnovnim sudom u Podgorici, kada je saslušana državna tužiteljka Ivana Vuksanović, koja je predložena od strane punomoćnika oštećenog, navodi se u saopštenju Građanske alijanse (GA).

Predstavnik GA prisustvovao je suđenju, koje ta organizacija u kontinuitetu prati.

Kako se navodi u saopštenju GA, sudski slučaj za policijsku torturu nad Markom Boljevićem započet je 2022. godine.

„Kako je navedeno u optužnom prijedlogu, Marko Boljević je u maju 2020. godine pretrpio policijsku torturu tokom istrage “bombaških napada” koja su se dogodila u Podgorici, gdje je, kako Boljević navodi, od njega traženo da da lažni iskaz u kojem će kao počinioca krivičnog djela poznatim pod nazivom „bombaški napadi“, optužiti lice za koje nema saznanja da je to učinio“, piše u saopštenju.

Za iznuđivanje iskaza od Boljevića optuženi su kriminalistički inspektori Danilo Grbović, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Ivan Peruničić i Nemanja Vujošević.

Iz GA ističu da je Ljekočević optužen u drugom predmetu da je isto djelo izvršio i nad Benjaminom Mugošom, za koje se, takođe, još vodi postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici.

„Na današenjem suđenju, državna tužiteljka Vuksanović je u svom iskazu, odgovarajući na pitanja punomoćnika oštećenog, između ostalog, navela da se ne može sjetiti detalja događaja kada je oštećeni došao kod nje da da iskaz, odnosno, da se ne može sjetiti ko ga je doveo, čime je dovežen, niti je mogla da se sjeti da li je kod sebe imala zapisnik sa slušanja oštećenog koji je on dao u svojstvu građanina pred policijom“, dodaje se u saopštenju GA.

Naglasili su da je tužiteljka Vuksanović navela da nije primijetila povrede na oštećenom Boljeviću, a da bi inače to konstatovala i sprovela u skladu sa tim određene službene radnje.

„Ona je navela i da Boljević nije ukazao na primjenu nasilja (bilo fizičko bilo verbalno) od strane policijskih službenika, te da bi inače navodi o nasilju bili zabilježeni“, piše u saopštenju.

Kako su rekli iz GA, na pitanje punomoćnika branioca policijskih službenika da li je tužiteljki poznato da na nivou tužilaštva postoji akt ili pravilinik o postupanju tužilaštva u slučaju da se sumnja da postoji žrtva torture, Vuksanović je navela da zna da postoji nešto slično, ali da takvo nešto postoji još prije nego što je ona došla na mjesto tužioca.

Ipak, piše u saopštenju, istakla je da se svakako u ovim slučajevima postupa u skladu sa međunarodnim pravnim i međunarodnim konvencijama, te da ukoliko se primijeti da je neko lice pretrpjelo torturu, o tome se sačinjava zabilješka.

„Prihvaćen je predlog punomoćnika oštećenog Marka Boljevića da se sasluša svjedok Srđan Milikić. Takođe, prihvaćen je predlog branioca da se ponovo sasluša Srđan Korać u svojstvu svjedoka, koji je na prethodnom ročištu već dao iskaz. Podsjećamo da je Korać bio rukovodilac Kriminalističke jedinice kojoj se na teret stavlja krivično djelo“, naveli su iz GA.

Nastavak suđenja zakazan je za 11. oktobar 2023. sa početkom u 12 časova.

Marko Boljević je navode o torturi prijavio u maju 2020. godina, te tako duže od dvije i po godine čeka se na prvostepenu sudsku odluku.

Iz GA je istakli da kod ovakve vrste krivičnih djela svakako jeste potrebno vrijeme kako bi se dokazni postupak kvalitetno sproveo, i kako bi se uzele u obzir sve okolnosti koje su bile od uticaja na prijavu o torturi, ali da je evidentno da se postupci moraju voditi efikasnije i u skladu sa suđenjem u razumnom roku.

„Kako pravni tim Građanske alijanse u kontinuitetu prati suđenja koja se odnose na eventualnu policijsku torturu, vidimo da već neki od saslušanih svjedoka daju iskaze u kojima navode da se ne sjećaju pojednosti u tom predmetu, pozivajući se upravo na vrijeme koja je proteklo od događaja do saslušanja“, saopštili suiz GA.

Podsjetili su da je početak suđenja za torturu za koju se sudi petorici inspektora kriminalističkog odjeljenja Uprave policije više puta je odlagano.

Prvi put suđenje koje je bilo zakazano za 15. septembar 2022. godine.

„Suđenje je odloženo, gdje se kao razlog navodi da jednom od optuženih policijskih službenika nije uredno uručen poziv za suđenje. Potom je odloženo i drugo zakazano suđenje; ovog puta razlog odlaganja je bila bolest dvojice optuženih inspektora“, dodaje se u dopisu.

Naredno zakazivanje i treći pokušaj suđenja za 28. novembar 2022. godine, je takođe odložen.

Advokat koji zastupa optužene uputio je zahtjev da se iz postupka izuzme postupajuća državna tužiteljka kao i cijelokupno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, zbog sumnje u nepristrasnost.

„Po zahtjevu za izuzeće izjasnilo se Više državno tužilaštvo koje odbilo zahtjev, te je novo suđenje zakazano za 25. januar 2023. godine. Ipak, do početka suđenja nije došlo ni ovog puta zbog nemogućnosti prisustva jednog od optuženih iz zdravstvenih razloga“, kazali su iz GA.

Na petom zakazanom ročištu šestog marta, 2023. godine, glavni pretres je počeo zahtjevom advokata optuženih da se javnost isključi.

Postupajuća sutkinja Osnovnog suda u Podgorici odbila je ovaj predlog, s obrazloženjem da za isključenje javnosti nijesu ispunjene procesne pretpostavke, niti priroda samog postupka to zahtjeva.

Takođe, predlog advokata da se izuzmu iz postupka izjave svjedoka Marka Boljevića i njegovog oca Gorana, takođe nije bila prihvatljiva za sud.

Odbrana okrivljenih je obrazloženje u svom zahtjevu pronašla u tome što davanju izjava od strane Benjamina i Gorana Mugoše nijesu prisustvovali okrivljeni policijski službenici.

Međutim, sutkinja je odbila zahtjev, uz obrazloženje da nijesu mogli prisustvovati, jer u tom trenutku nije bio poznat njihov identitet.

Suđenje je nastavljeno čitanjem optužnice i iznošenjem odbrane.

Na šestom ročistu četvrtog maja 2023. godine, saslušani su svjedoci Marko Boljević, njegov otac Goran, kao i dva policijska službenika koja su Boljevića predali inspektorima kriminalističke policije.

Svi saslušani su ostali pri iskazima koja su dala pred tužilaštvom.

Naime, Marko Boljević je izjavio da su ga policijski službenici mučili elektro šokerima, prijetili mu da će nauditi njegovoj porodici i djevojci, da su ga davili, repertrali pištolj pored glave, a sve u cilju iznude lažnog iskaza.

Otac oštećenog – Goran, naveo je da su povrede koje je njegov sin pretrpio bile lako uočljive i pristupio je detaljnom iznošenju iskaza o nastalim povredama, kao i kako je došlo do kumunikacije između njega i njegovog sina dok je bio lišen slobode.

Na početku suđenja koje je održano sedmog juna ove godine, saslušana su dva svjedoka koji su spornog dana vršili poligrafsko ispitivanje, kao i sudski vještak medicinske struke.

Tokom postupka, punomoćnik oštećenog kao i tužiteljka su tražili izvođenje dodatnih dokaza, o kojim će se sudija naknadno izjasniti, dok se zastupnik okrivljenih protivio izvođenju novih dokaza – izuzev jednog, smatrajući da je to bespotrebno odugovlačenje postupka.

Oštećeni Marko Boljević nije prisustvovao održanom ročištu, a suđenje je pratio njegov otac Goran, koji je na prethodnom suđenju saslušan u svojstvu svjedoka.

Nastavljeno je suđenje sedmog jula ove godine, saslušanjem svjedoka Srđana Koraća, načelnika stanice Kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici, dok oštećeni nije bio prisutan.

Tokom postupka svjedok je naglasio da je navode o torturi dobio naknadno, nakon saslušanja pred inspektorima i kasnije pred tužiteljkom, i da je Boljević sasvim dobro sarađivao sa njima u tom postupku, te da mu zbog toga optužbe o prisili nemaju nikakvo utemeljenje.

Odgovarajući na pitanja tužiteljke, Korać je istakao da mu niko od okrivljenih nije rekao da je došlo do upotrebe sile i da bi on sigurno bio upoznat ukoliko bi došlo do prekoračenja ovlašćenja.

Istakao je i da bi ovo bilo zapaženo od strane ostalih stranaka i zaposlenih imajući u vidu da se saslušanje održalo u prijepodnevnim časovima kad su prostorije za saslušavanja uglavnom pune ljudi, jer je prema prijavi Boljevića tortura trajala satima.

Podsjetio je i na poligrafsko ispitivanje, odnosno da se ono ne bi moglo održati sa žrtvom nasilja, jer ona u momentu davanja odgovora mora biti smirena i oni moraju biti dati na dobrovoljnoj osnovi.