Gogić: Neriješene 2.254 ustavne žalbe

Ustavni sud u radu ima 2.578 predmeta, od čega su 2.254 ustavne žalbe, rekao je u intervjuu za „Dan“ nedavno izabrani predsjednik najviše sudske instance Milorad Gogić. Ukazao je da su prošle godine primili 1.274 predmeta, od čega su 1.164 bile ustavne žalbe. Gogić obećava veću otvorenost Ustavnog suda prema građanima.

• Koliko Ustavni sud trenutno ima predmeta u radu i od kada oni datiraju?

– Ustavni sud Crne Gore ima u radu ukupno 2.578 predmeta po svim nadležnostima, od čega najveći broj predmeta (2.254) čine predmeti formirani po ustavnim žalbama zbog povrede individualnih prava u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom. Takođe, pred Ustavnim sudom su 153 predmeta iz oblasti apstraktne normativne kontrole, ocjene saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, 169 predmeta u kojime se traži ocjena saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, kao i dva predmeta o sukobu nadležnosti. Najstariji predmet, koji je u radu, podnijet je u 2016. godini, a riječ o predmetu iz nadležnosti apstraktne normativne kontrole, ocjene saglasnosti drugih propisa i opštih akata.

• Koliko je ustavnih žalbi i da li se o njima odlučuje u razumnom roku?

– Iz godine u godinu ponavlja se činjenica konstantnog priliva predmeta, posebno onih koji se odnose na nadležnost Ustavnog suda da odlučuje o ustavnoj žalbi, zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava. U 2023. godini Ustavni sud primio je ukupno 1.274 predmeta, od čega su 1.164 ustavne žalbe. Poznata vam je činjenica da je Ustavni sud u 2021. i 2022. godini radio u nepotpunom sastavu, i da je u 2023. godini izabrano četvoro sudija (troje u februaru i jedan u novembru). I pored nedostatka kapaciteta koji su se odnosili na popunjenost sudijskih mjesta u prethodnom periodu, Ustavni sud je nastojao da predmete rješava u razumnom roku, dajući prioritet predmetima iz ranijih godina. Rezultat ovakvog pristupa, i pored toga što se rad u Ustavnom sudu, u naznačenom periodu, odvijao u nepotpunom sastavu, jeste da je na kraju prethodne godine, kao i u 2022. godini, riješen veći broj predmeta nego što je primljeno. Pritom je smanjen i ukupan broj predmeta koji su u narednu godinu prenijeti kao nezavršeni. Dakle, Ustavni sud je u 2023. godini primio 1.274 predmeta, a riješio 1.646 predmeta, od čega su 1.549 predmeta ustavne žalbe.

• Postoji li bojazan da ustavne žalbe postanu nedjelotvorno pravno sredstvo?

– Utvrđivanje ustavne žalbe djelotvornom bilo je rezultat dugog procesa jačanja zaštite prava građana putem ustavne žalbe pred Ustavnim sudom Crne Gore, čemu su posebno doprinijela nova rješenja Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore koja utvrđuju mogućnost Ustavnom sudu da odredi način pravičnog zadovoljenja podnosioca ustavne žalbe zbog pretrpljene povrede prava, mogućnost podnošenja ustavne žalbe i prije iscrpljivanja djelotvornih pravnih sredstava, kao i rješenje da se ustavna žalba može izjaviti i zbog povrede ljudskog prava ili slobode koja je nastala ne samo pojedinačnim aktom već i radnjom ili nepostupanjem državnog organa. Sve je to opredijelilo Evropski sud za ljudska prava da ustavnu žalbu krajem 2015. godine, u principu, proglasi djelotvornim pravnim sredstvom, i to je činjenica zbog koje smo svi dodatno odgovorni. Proglašenje djelotvornosti predstavljalo je priznanje, ne samo za Ustavni sud već i za državu Crnu Goru, ali i obavezu da se djelotvornost očuva. U cilju povećanja ažurnosti i smanjenja broja predmeta koji su ostali neriješeni u prethodnim godinama, vodeći računa da je pravo na odluku u razumnom roku dio cjeline zahtjeva za pravičnim suđenjem, Ustavni sud se uvijek rukovodio principom što bržeg i efikasnijeg rješavanja predmeta, posebno onih koji su kao nezavršeni prenijeti u narednu godinu. I pored okolnosti na koje Ustavni sud nije mogao uticati, a ticale su se predugog trajanja postupka izbora sudija, u prethodnoj godini, ali i u 2022. i u 2021. godini, Ustavni sud je rješavao više predmeta nego što je bio godišnji priliv. Odgovornost je, međutim, još i veća zbog činjenice da je Evropski sud za ljudska prava, u određenim predmetima, već utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog dugog trajanja postupka pred Ustavnim sudom, što je ozbiljan apel da dodatnim radom i angažovanjem pokušamo da predmete rješavamo još efikasnije i ažurnuje, u roku koji neće ugroziti djelotvornost zaštite.

• Šta će biti prioriteti u Vašem radu i da li će Ustavni sud biti i na koji način otvoreniji prema javnosti?

– Jedan od problema sa kojim se Ustavni sud već niz godina suočava predstavlja ograničenost kapaciteta stručne službe za obavljanje svih ustavnosudskih nadležnosti, nedovoljan broj savjetnika i nepopunjenost znatnog broja radnih mjesta utvrđenih aktom o organizaciji i sistematizaciji. Porast broja predmeta iz godine u godinu nije pratio i porast broja zaposlenih shodno potrebama Ustavnog suda, posebno ustavnosudskih savjetnika i savjetnika u Službi Ustavnog suda, koji neposredno rade na obradi predmeta i kreiranju predloga odluka iz nadležnosti Ustavnog suda. Ustavni sud je više puta konstatovao da je procedura popunjavanja radnih mjesta u postupku koji ne sprovodi samostalno, već posredstvom drugog državnog organa, dugotrajan, bez garancija da će rezultirati izborom najboljih kandidata, ako do izbora uopšte i dođe, i da, u konačnom, ne odgovara položaju i ulozi Ustavnog suda u pravnom sistemu.

S tim u vezi, jedan od prioriteta rada ogledaće se u aktivnostima koje će doprinijeti osiguranju samostalnosti i nezavisnosti rada ovog posebnog organa ustavnopravnog jemstva, u oblasti zapošljavanja, saglasno praksi ustavnih sudova regiona i Evrope, koji su samostalni u propisivanju i sprovođenju postupaka izbora kadra u stručnim službama. Kad je u pitanju javnost rada Ustavnog suda, Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore i Poslovnik Ustavnog suda Crne Gore, između ostalog, propisuju da se javnost rada obezbjeđuje objavljivanjem odluka Ustavnog suda, objavljivanjem saopštenja o sjednicama na internet stranici Ustavnog suda, održavanjem javne rasprave u postupku pred Ustavnim sudom, održavanjem konferencija za medije i na drugi način. Saglasno odredbama ovih normativnih akata, Ustavni sud može isključiti javnost samo radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, javnog reda i morala u demokratskom društvu, kao i radi zaštite interesa maloljetnika i privatnosti učesnika u postupku. Bez obzira na postojanje normativnih pretpostavki svjedoci smo, a u javnosti je to više puta i kritikovano, da je Ustavni sud nedovoljno otvoren i da ne koristi mehanizme koji su dostupni kako bi javnost bila bliže upoznata sa njegovim radom. Kako bi stručna ali i laička javnost mogla da ima uvid u rad najviše ustavnosudske instance, i u mandatu sudije, a i sada, sa funkcije predsjednika, uvijek ću se zalagati za otvorenost rada, okrenutost Ustavnog suda prema građanima, balansiranim pristupom koji neće ugroziti pravo javnosti da zna, sa jedne, i zakonom ustanovljenu samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda, sa druge strane.

• Postoje li ustavne žalbe koje se odnose na neke postupke nastale slijedeći politiku EU, a koji se, s druge strane, kose sa Ustavom Crne Gore?

– Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore sadrži zabranjujuću normu, propisujući da sudija ne može javno iznositi svoje mišljenje o pitanju koje je predmet spora pred Ustavnim sudom. Ukoliko bih istakao zaključak da postoje ustavne žalbe koje su u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, a odnose se na postupke koji su posledica određenih politika EU, time bih prejudicirao stav Ustavnog suda u konkretnom predmetu, što je pravno neprihvatljivo.