Danas se navršava godinu dana od rada Vlade Milojka Spajića. Neki bi je nazvali i Lučindanskom Vladom, imavši u obzir da je baš toga dana, nakon sjednice Skupštine koja je trajala gotovo čitavu noć, izabrana Vlada Milojka Spajića uz, tada, manjinsku podršku koalicije Za budućnost Crne Gore.
A Spajiću i njegovom kabinetu svakako nije bilo lako prethodnih godinu dana. Svakako, rezultata nije falilo a i pored činjenice da je došlo do rekonstrukcije Vlade, izbacivanja pojedinih ministara iz izvršne vlasti, izlaska predsjednika države iz premijerove stranke i brojnih drugih stvari ova Vlada de facto ostvarila rezultate i može se reći da je najstabilnija Vlada koju je Crna Gora odavno imala.
Kako je sve počelo
Buran radni dan je bio za poslanike Skupštine Crne Gore kada se Vlada i birala. Mnogo je bilo novih lica u poslaničkim klupama koji su dočekali svoje vatreno skupštinsko krštenje. Sjednica je trajala bezmalo 28 sati kako bi se istog dana, odnosno u ranim jutarnjim časovima u utorak, izglasao lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić za šefa Parlamenta, ali i da bi se izglasala 44. Vlada Crne Gore na čelu sa predsjednikom Pokreta Evropa sad Milojkom Spajićem.
Poslanici gotovo kao da su htjeli da se oduže građanima što nije bilo zasijedanja Skupštine svih prethodnih mjeseci. Tako su se vratila i stara prepucavanja između ZBCG-a i DPS-a, na samom startu. DPS je konstantno vrtio priču o Mandiću kao četničkom vojvodi i o slavnoj partizanskoj prošlosti Crne Gore, pokušavajući na bilo koji način da diskredituju novog predsjednika Skupštine.
Međutim, nije im uspjelo. Mandić je ipak izglasan za šefa Parlamenta na dan upokojenja mitropolita Amfilohija, a nakon par sati sjednica je nastavljena kako bi se izabrala nova Vlada Crne Gore.
Vlada je izglasana oko 7 ujutru, i odmah nakon toga je zasijedala i prva njena odluka bilo je obećano odlaganje popisa stanovništva. Par dana nakon toga otpočeti su i pregovori sa opozicijom, a popis je uspješno realizovan krajem prošle godine. Danas, vidimo rezultate toga rada, popis je protekao slobodno, u nikad mirnijoj atmosferi, a gotovo svi su zadovoljni rezultatima.
Jedan od prvih izazova vladajuće većine jesu bile trzavice oko izbora šefa policije. Tenzije su postojale između Demokrata i Pokreta Evropa sad, međutim, tu se našao treći igrač koga ni PES ni Demokrate nisu mogle da pobijede – Zoran Brđanin.
Koliko god tenzija da je bilo tih dana oko mjesta direktora policije, i dvojice kandidata, Lazara Šćepanovića i Aleksandra Radovića, ipak je bilo nebitno, jer je Brđanin ponovnom odlukom Upravnog suda ponovo vraćen u direktorsku fotelju.
Famozni odbor za bezbjednost
Gotovo je izvjesno da jedna ostvare koja će ostati upamćena jesu dešavanja dešavanja na poznatom Odboru za bezbjednost i odbranu na kome je iznijeto mnogo „prljavog veša“. Glavni akteri su bili šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i ražalovani ministar pravde Andrej Milović, ali diskusiji nisu ostali dužni ni poslanici većina kao ni poslanici opozicije.
Sve je počelo kada je ministar pravde Andrej Milović objavio informaciju da je Predrag Šuković trgovao stanovima na sumnjiv način i da je imao poslovne kombinacije sa izvjesnim Rusom. Šuković sve to demantuje, ali vadi fotografije gdje se vidi da je u (bivšem) autu Andreja Milovića pronađena ne mala količina droge. Sjednica, na kojoj je trebalo da se raspravlja o slučaju Do Kvon, pošla je u potpuno pogrešnom smjeru, te je bilo govora i o uhapšenom predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću, Plavoj svesci, dok je o Do Kvonu govorio samo bivši premijer Dritan Abazović, koji je pokazao uplatnicu od 400.000 evra koju je uplatila kancelarija Anđelić-Dragović, od čega je drugopomenuti sada poslanik PES-a u Skupštini Crne Gore.
Ali, sjednica je uzela i drugi tok, pa su poslanici diskutovali i o svojim muzičkim preferencama. Sve je počelo međusobnim, recimo „peckanjima“ ministra pravde Andreja Milovića i činjenici da ga je neko slikao u Top Hilu u separeu na šta je Milović odgovorio da je samo jednom pošao tamo, taksijem, a da se vratio sa vozilom svog prijatelja, i da je pošao da sluša svog omiljenog pjevača Zdravka Čolića.
Sa druge strane, pomenuo je bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića koji je, kako je naveo, pod rotacijama dolazio da sluša Aleksandru Prijović.
Naravno, reagovao je i Milan Knežević i to u svom stilu.
„Ja samo idem na koncerte Dragana Koprivice, a nekad me i zovne da nastupamo u Spužu“, kazao je Knežević.
Šuković je govoreći o Andreju Miloviću kazao i da mu je djevojka bezbjednosno interesantno lice koje je nekada bilo u vezi sa jednim šefom organizovane kriminalne grupe i da je tražio od bivšeg direktora Uprave policije da se njeno ime skine sa spiska zabrane ulaska u Srbiju što Milović demantuje, ali ne opovrgava činjenicu da je sa pomenutom bio u kontaktu.
Kako je naš portal otkrio, u pitanju je žena ubijenog Jovana Vukotića, nekadašnjeg vođe tzv. Škaljarskog klana, izvjesna M.M (ime poznato redakciji).
Svakako, od Odbora koji je trebao da da odgovore na brojna pitanja, kao što to obično i biva, dobili smo otvaranje novih pitanja, a sudeći po svemu, ni sve svjetske službe ne bi mogle da razmrse klupko koje se stvorilo u Crnoj Gori.
Milatovićev odlazak nije uzburkao Vladu i parlamentarnu većinu
Pokret Evropa sad nije dočekao ni godinu dana svog postojanja a već se raspao. Sve je počelo podnošenjem ostavke na sve pozicije u partiji od strane predsjednika države Jakova Milatovića a nastavilo se i danas kada su raspušteni opštinski odbori u Podgorici i Baru ali i gdje je iz PES-a isključen doskorašnji ministar pravde Andrej Milović.
Međutim, ipak se dogodilo neočekivano. Spajić je u samo par dana uspio da u potpunosti konsoliduje partiju i ostavio Milatovića na jako nezavidnom političkom terenu. U nastavcima, Milatović je oštro napadao parlamentarnu većinu želeći da ima svoj dio političkog kolača u izvršnoj vlasti a sve je kulminiralo vanrednim izborima u Podgorici gdje on, ipak, predstavlja tas na vagi.
Rezolucije o Srebrenici i Jasenovcu obilježile rad Vlade: Crna Gora po prvi put osvijetlila obraz
Rezolucija o Srebrenici koja se našla na dnevnom redu Ujedinjenih nacija pokrenula je političke podjele unutar parlamentarne većine koja je već bila krhka nakon što su Demokrate oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a a zbog izbora direktora policije.
Stav Crne Gore po ovom pitanju je po mnogima trebao da bude uzdržan ali je ipak zvanična Podgorica glasala u Ujedinjenim nacijama o ovoj temi. Iako zbirno Rezolucija nije imala veći broj glasova od onih koji nisu glasali ili bili uzdržani, ona je usvojena, a po pisanju srpskih medija, ona proglašava srpski narod za genocidan.
DNP Milana Kneževića tada je suspendovao podršku Vladi Milojka Spajića do izglasavanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Iako mnogi nisu vjerovali, ipak je parlamentarna većina tu Rezoluciju i usvojila i time postala prva država koja je jednu takvu Rezoluciju i donijela.
Najava same Rezolucije uzburkala je mnoge koji očito i danas baštine ideologiju Nezavisne Države Hrvatske. Tako je DPS sa svojim satelitima oštro stao protiv Rezolucije a potpomognut i sa hrvatskim ministrom spoljnih poslova koji opskurnim izjavama o Rezoluciji o tzv. Božićnom ustanku pokušava da opravda najveće zločine koji su počinjeni na prostorima Balkana u Drugom svjetskom ratu.
Zvanična Hrvatska se oštro usprotivila donošenju ove Rezolucije, što od strane premijera Andreja Plenkovića tako i od strane ministra spoljnih poslova Gorana Grlića Radmana. Kako mediji pišu, postoji opcija da se poslanicima koji su glasali za ovu Rezoluciju zabrani ulaz u Hrvatsku ali i da Hrvatska povuče ambasadora iz Crne Gore.
Za usvajanje Rezolucije kojom se osuđuje genocid nad Srbima u logorima na teritoriji Hrvatske, Njemačke i Austrije glasao je 41 poslanik, dok je jedan bio protiv.
Ostali poslanici nisu bili prisutni u skupštinskoj sali tokom glasanja, što pokazuje njihov necivilizacijski odnos prema srpskim žrtvama.
Obrazlažuću predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je kazao da je za koaliciju ZBCG i srpski narod jako važna.
Istakao je da mu čast predstavlja da činjenica da će Crna Gora biti prva zemlja koja će se odrediti o zločinu u Jasenovcu.
Kako kaže, privilegija je da baš na Vidovdan Skupština Crne Gore raspravlja o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu.
“To je poziv na sjećanje. Kada pogledamo unazad vidimo da nema bezgrešnih i nevinih. Ovdje danas izlazimo sa predlogom, jer je grijeh zaboraviti na njih, njihovu istinu, pravo da govore i da se čuju i kad njih više nema. Ne zaboraviti, znači sjećati se. Ovaj predlog koji je potpisalo 43 poslanika, nije krenut ni protiv koga već samo proitv ljudskog zla, i da je zlo-zlo, bez obzira ko ga je počinio. Nema pravde za žrtve bez prava na pamćenje”, poručio je Mandić.
On je dodao da budućnost pripada onome ko ne zaboravi na prošlost. Zato potzivam da se svi okupimo oko odbrane dobra u ljudima.
“Milan Knežević i ja ćemo predložiti amndman koji podržava parlamentarna većina. Na ovaj način želimo da pošaljemo poruku poštovanja prema našim precima, ali da se ne odnosi na bilo koju savremenu državu ili narod”, naveo je Mandić i dodao da će on i njegov koalicioni partner Milan Knežević predložiti amandman po kome će se predlog zvati „Rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mathauzen“.
Kazao je da se rezolucija ne odnosi pojedinačno na bilo koju državu ili narod.
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je juče na sjednici da je Rezolucija o genocidu o Jasenovcu obaveza prema prošlosti koja nas i dan danas proganja.
– Genocid o Jasenovcu se relativizuje, a kvazi istoričari žrtve svake godine smanjuju. Jasenovac se pokušava predstaviti kao zabavno-kulturni kompleks su Srbi, Jevreji i Romi izvodili predsatve Šilera, prevodili Getea, a naša djeca se vrtjela se vrtjela na ringišpilu NDH i Trećeg rajha. Rezolucija je protiv ljudskog zla i vječnog zaborava, što je mnogima bio cilj – tvrdi on.
Knežević je upitao šta su to Srbi uradili Hrvatima iz NDH kada su ih tako sistematski ubijali.
– Genocidirali su nas jer smo ih oslobađali. Onaj čije ime nosim poginuo je oslobašajuću Karlovac od Njemaca i ustaša u Drugom svjetskom ratu. Poginuo kako bi potonci onih koje je oslobađao pisao grafite u Karlovcu “Srbe na vrbe” – naveo je Knežević.
Dodao je da je ova rezolucija protiv svakog zla, i protiv onih Hrvata koji su ubijali Srbe samo zato što su Srbi, pravoslavci i jer su se suprostavili Vermahtu, ali i protiv svakog Srbina koji je u ime srpstva i pravoslavlja počinio zločin ili zapalio džamiju.
– Čak su i foke i pingvini na Antarktiku bolje sačuvane od srpskih žrtava, a Srbi su najstradalniji narod – rekao je Knežević.Sva priča oko Jasenovca započela je nakon što je Borba aprila ove godine posjetila ovaj najveći srpski grad pod zemljom koju je naša redakcija sprovela kako bi približili crnogorskoj javnosti o strahotama koje su ovdje počinjene.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora.
Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da bi sakrile svoje zločine. Ekipa Borbe je obišla i memorijalni kompleks gdje se mogu vidjeti samo ostaci zloglasnog logora, i kako je sve izgledalo. Pored navedenih humki na fotografijama možete vidjeti i voz kojim su prevoženi zarobljenici.
Oni zarobljenici koji nisu završili u humkama, bacani su u Savu kako bi voda odnijela tijela do srpskih naselja.
IBAR saga
Na Međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije (EU) u Briselu je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR).
Ovo je bila tema koja je definitivno obilježila crnogorsku politiku prve polovine godine.
Ambasadori država članica Evropske unije (EU) ranije su odobrili Zajedničku poziciju EU za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Crnom Gorom.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić istakao je da je nakon dobijanja IBAR-a izuzetno važno da Crna Gora uloži sve napore na zatvaranju pristupnih poglavlja i sporvođenja neophodnih reformi.
– Naša zemlja je upravo dobila pozitivan IBAR i u to ime želim da se zahvalim svim poslanicima Skupštine Crne Gore 28. saziva, kako parlamentarne većine, tako i opozicije, koji su bili ujedinjeni u ostvarivanju ovog cilja i dominantno iznijeli zadatak koji su pred nas postavili građani koje predstavljamo. Ovom potvrdom ispravnosti naše politike, Crna Gora je postala apsolutni lider u procesu evropskih integracija. Izuzetno je važno da nakon ovog velikog dostignuća nastavimo i intenziviramo sve naše napore na zatvaranju pristupnih poglavlja i svih reformi koje će nas do toga dovesti! Nastavljamo da radimo za budućnost Crne Gore! – naveo je Mandić na Iksu.
Premijer Milojko Spajić čestitao je svim građanima Crne Gore, evropskim partnerima, ali i zemljama u regionu koje su pomogle, posebno Hrvatskoj i Sloveniji.
„Tu nadu i evrooptimizam koji smo ponovo probudili nadam se da niko neće ugasiti“, kazao je Spajić
On je rekao da je danas važan dan, ali i da će svaki idući biti mnogo kompleksniji jer moramo ispuniti važne zadatke.
Kazao je i da je sve što je urađeno daje optimizam Crnoj Gori da može postati članica EU do 2028.
Evropa sad 2
Premijer Milojko Spajić kazao je prilikom predstavljanja Fiskalne strategije da će prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro biti 1.000 evra
„Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 evra“, rekao je Spajić na konferenciji za novinare na kojoj će biti prezentovana Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.
„Fiskalnu strategiju predstavljamo u ime ne samo Vlade nego i cijele skupštinske većine. Prosječne zarade će uskoro biti 1.000 eura. Smanjujemo prihode od dopirnosa, a nadoknađujemo od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada biće 700 eura“, kazao je Spajić.
Spajić je naglasio da insistiraju na dijalogu i plan je da se doprinese da se niko ne osjeća uskraćeno.
„Iz konstruktivnih kritika se mnogo nauči. Očekujemo konstruktivne kritike i danas“, kazao je on.
„Stope nezaposlenosti su jako visoke, posebno Andrijevica i Berane, u Podgorici i Kotoru i promorju su ispod pune zaposlenosti, koja se računa oko 5,6 odsto. Ovdje mjere su bile održive. Na sjeveru je minimalna zarada od 700 eura, veliki problem je posebno za male poslodavce, oni će moći da lakše posluju sa minimalnom zaradom od 600 eura“, poručuje Spajić.
Posebno je, istakao je Spajić, važno smanjenje poreskog opterećenja na rad.
„Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10% . Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0 odsto“, kazao je on.
„Prošla vlada nije htjela da primijeni Evropu sad jedan za penzionere, dok mi nijesmo u januaru izveli reformu i svi penzioneri su osjetili povećanje i benefite, Novo povećanje podrazumijeva povećanje od 7 do osam odsto, odnosno oko 50 do 60 eura, Ovim programom i fiskalnom strategijom, pokrivamo i trenutni i minuli rad, i zaposlene i penzionere“, istakao je Spajić.
Evropa sad 2, kaže Spajić, odnosi se na oko 300 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori, koji će imati značajno povećanje zarade.
Kako je predstavljeno na konferenciji Vlade, nema povećanja osnovne stope PDV-a. Ona ostaje 21%. Nijedan cent reforme neće biti finansiran iz zaduženja.
Rekonstrukcija Vlade
Rekonstruisanu, 44. Vladu, premijera Spajića čine:
Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku,
Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove,
Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama;
Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu I regionaini razvoj,
Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova,
Saša Mujović, ministar energetike,
Bojan Božović, ministar pravde,
Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
Simonida Kordić, ministarka turizma,
Maja Vukićević, ministarka saobraćaja,
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera,
Dragoslav Šćekić, ministar sporta i mladih,
Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
Filip Radulović, ministar pomorstva,
Mirsad Azemović, ministar dijaspore,
Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije;
Admir Šahmanović, ministar rudarstva, nafte i gasa,
Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama;
Milutin Butorović, ministar bez portfelja.
Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo na mjestu potpredsjednika, a dva pokrivaju i mjesto potpredsjednika i ministra.