Godina u kojoj je inflacija bila niska, radnih mjesta bilo dovoljno, osnažila uvjerenje da će američka ekonomija izbeći recesiju

Godina u kojoj je inflacija bila niska, u kojoj je radnih mjesta bilo dovoljno, i u kojoj su potrošači nastavili da troše, osnažila je uvjerenje da će američka ekonomija izbjeći recesiju, piše „Blumberg“.

Međutim, postoje znaci koji recesiju čine neizbježnom, poput štrajka u automobilskoj industriji, sve manje štednje i rastućih cijena nafte, koji, već krajem ove godine, recesiju u SAD čine izvjesnom.

Kada svi očekuju „meko slijetanje“, treba se pripremiti za „tvrdo prizemljenje“. To je lekcija novije ekonomske istorije. Zapravo, već postoje alarmantni znakovi koji najavljuju recesiju u SAD. Tako je tokom protekle četiri decenije bilo prije svake krize.

Prognoze takozvanog mekog slijetanja uvijek prethode recesiji. „Najvjerovatniji ishod je da će ekonomija krenuti ka ‘mekom sletanju'“, predviđala je u oktobru 2007. tadašnja predsjednica FED-a San Franciska Dženet Jelen. To je bilo samo dva mjeseca prije nego što je počela najveća kriza u SAD u skorijoj istoriji. Jelenova nije bila usamljena u svom optimizmu.

Pad je na vidiku

Zašto je ekonomistima teško da predvide recesiju? Obično se pretpostavlja da će se postojeće tendencije nastaviti, a to je linearni proces. Recesije su, međutim, nelinearni događaji.

Jedan od primjera je nezaposlenost, što je ključno za zdravlje privrede. Najnovija prognoza FED-a je da će stopa nezaposlenosti porasti sa 3,8 odsto u 2023, na 4,1 odsto u 2024. godini.

Optimisti, koji predviđaju „meko slijetanje“, ističu da su akcije ove godine stajale dobro. Međutim, za djelove privrede koji su bitni za izazivanje recesije, što se prije svega odnosi na tržište rada, zaostajanje je duže i obično traje od 18 do 24 meseca.

To znači da se cijena povećanja kamatnih stopa FED-a, koje iznose 525 baznih poena od početka 2022, neće osjetiti barem do kraja ove godine, ili sve do početka 2024. Još je prerano da kažemo da je američka ekonomija prebrodila oluju. Osim toga, FED je u svojim najnovijim projekcijama nagovijestio još jedno povećanje kamatnih stopa.

Ukratko, kada pogledamo pokazatelje, pad je već na vidiku. Među alarmantnim znacima upozorenja su štrajkovi u automobilskoj industriji, koji su se u petak proširili na tri velike američke automobilske kompanije, i sada obuhvata 25.000 radnika.

Jedan od razloga za recesiju su i studentski krediti. Milioni Amerikanaca će ovog mjeseca ponovo početi da otplaćuju studentske kredite, nakon što je isteklo zamrzavanje zbog pandemije.

Porast cijena sirove nafte, koji pogađa svako domaćinstvo, jedan je od nekoliko pouzdanih pokazatelja da će doći do recesije. Cijene nafte su, sa najnižih vrijednosti tokom ljeta, skočile za skoro 25 dolara, na 95 dolara po barelu.

U septembru, prinos na 10-godišnje državne obveznice porastao je na 16-godišnji maksimum. Viši troškovi zaduživanja doveli su do pada tržišta akcija, što ugrožava stambeni sektor.

„Ostatak svijeta“ mogao bi da povuče SAD na dno. Kina se nosi sa krizom nekretnina, dok se u evrozoni pozajmljivanje se smanjuje bržim tempom nego kriza državnog duga, što je znak pouzdan stagnacije.

Kada je riječ o blokiranju računa vlade, „Blumberg“ procjenjuje da svaka sedmica oduzima oko 0,2 procentna poena godišnjeg rasta BDP-a.

U srži argumenata za „meko slijetanje“ je potrošnja domaćinstava. Nažalost, istorija pokazuje da to nije dobar pokazatelj recesije, jer američki potrošači nastavljaju da trše dokle god mogu.

Nema razloga za optimizam

Štednja koju su Amerikanci prikupili tokom pandemije već se istopila. FED San Franciska je izračunao da su se ovo desilo krajem septembra. Kako pokazuju procjene, najsiromašnijih 80 odsto stanovništva sada ima manje gotovine nego prije epidemije kovida 19.

Prošlog ljeta filmovi o Barbi i Openhajmeru, kao i rasprodate koncertne turneje Bijonse i Tejlor Svift dodale su nevjerovatnih 8,5 milijardi dolara BDP-u. I to liči na oproštaj. Sada su koncerti završeni.

Ekonomiste su proteklih nekoliko godina naučile lekciju iz skromnosti. Suočeni sa seizmičkim šokovima, od pandemije do sukoba u Ukrajini, modeli predviđanja koji su funkcionisali u dobrim vremenima sasvim su promašili cilj.

Sve to daje dodatne razloge za oprez. „Meko slijetanje“ ostaje moguće. Ali, da li je to najvjerovatniji ishod? S obzirom da se SAD suočavaju sa kombinovanim uticajem povećanja kamatnih stopa FED-a, štrajkovima u automobilskoj industriji, otplatama studentskih kredita, kao i visokim cijenama nafte, više ne izgleda tako.

(rt balkan)