Podgorički izbori su okončani, ali agonija Jakova Milatovića i Luke Rakčevića je tek počela. Loš rezultat koji je njihova lista „Za bolju Podgoricu“ ostvarila pokazao je da građani ipak nisu toliko naklonjeni predsjedniku svih građana, iako je on pokušao svojim imaginarnim autoritetom da pogura Luku Rakčevića i svojih pet odbornika iz Pokreta za Podgoricu do vrha podgoričke političke piramide.
Predizborna kampanja pomenute liste je protekla u pobjedničkom tonu, najavama da će se oni pitati, jer su najstručniji i najpristojniji. Međutim, u smiraj 29. septembra su shvatili da većina građana Podgorice ipak nije spremna gleda Luku Rakčevića na najodgovornijoj funkciji u Glavnom gradu.
Međutim, osim toga, saznali smo da Jakov Milatović ipak nema onoliku podršku koliku je očekivao. Rezultat liste koja je nosila njegovo ime mu je pokazao da je mjesecima živio u zabludi da je najpopularniji političar u Podgorici i cijeloj Crnoj Gori. Samouvjerenost, a u nekim trenucima i bahatost, koju je ispoljavao tokom predizborne kampanje, vjerovatno je doprnijela da listu „Za bolju Podgoricu“ glasa samo 8.538 građana, odnosno 10,52 odsto podgoričkih birača.
Da li će kod Jakova da proradi inat?
Neočekivano loš rezultat liste za koju je garantovao svojim imaginarnim autoritetom, mogao bi da probudi inat kod Jakova Milatovića i navede ga na još jedan u nizu pogrešnih poteza. Ukoliko se čvrsto bude držao stava da ne želi da sarađuje sa djelovima tridesetoavgustovske većine, Podgoricu očekuju novi izbori.
Nema sumnje da će Dritan i Luka u dogovoru sa Jakovom pokušati da iskoriste svoj isprobani recept da vladaju ili uzmu mjesto gradonačelnika sa 10,52% podrške građana, ali ovoga puta im to neće uspjeti, jer ostali politički subjekti neće dozvoliti da se ponovi scenario sa državnog nivoa, kada je građanski pokret URA (dio poslaničkog kluba „Crno na bijelo“ sa četiri poslanika) vedrio i oblačio, uzevši i mjesto premijera u Vladi Crne Gore.
Sada Jakov, Dritan i Luka moraju da osmisle najbolji mogući način da što bolje politički profitiraju. Međutim, sudeći po izjavama Luke Rakčevića, oni se neće zadovoljiti „mrvicama“, već nastavljaju da ciljaju nedostižne funkcije. Zbog takvih ambicija pojedinaca sa liste „Za budućnost Podgorice“, građani će možda ponovo ispaštati.
U narednim danima ili sedmicama ćemo dobiti odgovor na to da li će i po drugi put u manje od godinu dana Jakovljeva družina u saradnji sa Dritanom i Lukom povesti Podgoričane na nove lokalne izbore i na taj način produžiti agoniju u kojoj se nalazi Glavni grad.
Kome bi odgovarali novi izbori?
Pošto novi izbori nisu nemogući, logično je da se postavlja pitanje: kome bi najviše odgovarali?
Demokratska partija socijalista (DPS) je pokazala da se još uvijek odlično drži, pa je ostvarila više nego respektabilan rezultat sa skoro 29.95% podrške glasača.
Lista „Za budućnost Podgorice“ je takođe ostvarila dobar rezultat sa 20.16%, a koalicija PES i Demokrate koja se ogleda u listi „Još jače“ 21.77% podrške.
Na osnovu rezultata ove tri liste logično je da bi DPS najviše profitirao od novih izbora, tj. da bi im odgovaralo da se ponovi izborni proces. Dio glasača lista koje nisu prešle cenzus bi moguće odlučili da se priklone DPS-u, kao što su Bošnjačka stranka, Crnogorska evropska partija i Crnogorska građanska inicijativa. Možda bi i dio glasača Stranke evropskog progresa odlučio da se vrati DPS-u.
I listi „Za budućnost Podgorice“ bi odgovaralo da se ponovo ide na birališta, jer bi i njima dio razočaranih glasača nekih drugih lista ukazao povjerenje, kako bi onemogućili proloniranje agonije u kojoj se nalazi Podgorica. Moguće bi da bi se njima presuli glasovi pokreta „Naprijed“, kao i dio Jakovljevih glasača.
Na eventualnim ponovljenim izborima PES i Demokrate bi možda doživjele dalji pad, jer su ovi izbori pokazali da je došlo do značajnog osipanja njihovog glasačkog tijela.
Jakov, Dritan i Luka bi nesumnjivo bili kažnjeni, jer bio dio glasača, koji je tu listu glasao zbog Jakova, odlučio da apstinira ili svoju podršku usmjeri ka drugim listama.
Sve u svemu, predstojeći period bi mogao da posluži glasačima da preispitaju odluke i na eventualnim ponovljenim izborima svoje glasove usmjere ka listama koje bi mogle da formiraju vlast bez političkih trzavica izazvanih nerealnim političkim aspiracijama.