Generalni direktor Telekoma Vladimir Lučić: Ispravili smo nepravdu staru 20 godina i postavili Telekom na poziciju broj jedan u Srbiji!

Kada se na izmaku 2021. godine podvuče crta, generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić u novogodišnjem intervjuu za Kurir kaže da je kompanija koju vodi napravila istorijski uspjeh i iz jedne bolne transformacije izašla kao pobjednik na tržištu. Govoreći o karakteru konstantnih napada glavnog konkurenta na Telekom, Lučić nema dilemu da iza svega stoji ne samo borba Junajted grupe i njenog vlasnika za profit već i borba za politički i medijski uticaj.

 

S kakvim rezultatima Telekom završava 2021. godinu? Jeste li u potpunosti zadovoljni ostvarenim rezultatima?

 

Ova godina nam je bila izuzeto uspješna, po meni najuspješnija u istoji Telekoma, zato što je telekom uspio da završi sve projekte u ovoj transformaciji. Najznačajnija vijest ove godine jeste ta da je na tržištu Srbije Telekom postao broj jedan u svim oblastima svog poslovanja, čime je ispravljena nepravda stara 20 godina. Umjesto da je Telekom, kao državni operater, krenuo prvi, a da se onda pojavila konkurencija, mi smo bili u stijaciji da smo tek 2021. godine uspjeli da postanemo broj jedan na tržištu u četiri oblasti telekomunikacionih usluga – internet i kablovskom provajdingu, te mobilnoj i fiksnoj telefoniji. Što je još važniji, trend pokazuje da se ta razlika povećava u korist Telekoma. Ova godina je bila završnica naše pobjede na tržištu, jer sada imamo milion potencijalnih prikljulaka optikom i broj korisnika sada prirodno raste. Sve kablovske operatere smo spojili u Telekom i sada smo jedno pravno lice. Završnom pobjednom za Premijer ligu, što je ključni sportski sadržaj, uspjeli smo da iz situacije s lošim sadržajem dođemo u poziciju da ćemo praktično imati cijeli sport. Jer Junajted grupa je gradila imidž Sport kluba na toj ligi, koja je imala 12 godina. Nije fokus bio samo na Areni, Superstaru ili Juronjuzu, već smo uspjeli da s raznim partnerstvima obogatimo svoju ponudu i pobijedimo svojim sadržajem, Uradili smo i dva velika strateška poteza – potpisali ugovore s „Vodafonom“ i Evropskom investicionom bankom. Sve to zajedno dovelo je i i do brojeva koji pokazuju da je Telekom Srbija povećao broj korisnika za čak 600.000 i to samo u Srbiji. Sa 426.000 smo došli na 1.027.000 korisnika.

Jesu li ove brojke pratile i rast prihoda?

 

Kada govorimo o prihodima i našem potezu da objedinimo sve kablovske operatere u Telekom Srbija, jasno se vidi da je prihod Telekoma od 2018. rastao, ali sada, kad smo spojili sve u jednu firmu, imamo 109 milojardi, a 2022. godine imaćemo 129 milijardi dinara. Dakle, milijardu evra prihoda ima samo telekom Srbija, a to čak ni u tlatno vrijeme nije bilo, kada smo bili profitabilniji i od NIS. Sledeće godine čemo se vratiti na prvu poziciju najprofitabilnijih firmi, ne samo u industriji telekomunikacija nego i generalno. Napravili smo tu završnu konsolidaciju svega što smo počeli i sada je dobro što je budućnost izvjesna, broj korisnika će nam i dalje rasti. Od polovine godine, kada Premijer liga pređe kod nas, dobićemo sigurno još 20 odsto.

Imate razlog da pravite još ambicoznije planove za narednu godinu. Šta možete da otkrijete?

 

Naš glavni fokus će biti da iskoristimo ono u šta smo uložili i što smo izgradili. Došli smo u povoljnu situaciju, jer smo investirali i sada treba tim plodovima investicija da poentiramo. Zahvaljujući prebacivanju Premijer lige kod nas i tome što smo izgradili izuzetno jaku optičku mrežu, sa preko milion potencijalnih korisnika i sa 250.000 trenutnih korisnika, dobili smo prostor za nove korisnike. Što se tiče Srbije, fokusiraćemo se na rast korisnika u internetu i televiziji. Inače, taj broj korisnika vam znači potencijal i za budući rast prihoda. Zato ovaj segment zapravo povećava vrijednost firme. Plan je i da povećamo broj mobilnih korisnika, jer smo treći put zaredom najkvalitetnija mreža i jedini smo koji imamo tu pravu kombinaciju interneta, televizije i mobilne telefonije, pa očekujemo da ćemo tu znatno da povećamo broj kornika u Srbiji. U aprilu ćemo pustiti mobilnu telefoniju u Sjevernoj Makedoniji i tu očekujemo ozbiljan rast, a sledeće godine ćemo u Njemačkoj i Švarcajskoj pustiti operatera kao u Austriji, sve sa ciljem da i tamo imamo što veći broj televizijskih i internet korisnika i da zapravo kontent u koji sad ulažemo prodamo i tamo. Time u stvari tražimo naše govorno područje, gdje možemo lakše da prodamo ono u šta smo uložili.

 

Ovaj zaokret Telekoma nije došao preko noći. Koliko je transformacija bolna?

 

 

Početna situacija drugih evropskih telekoma je bila daleko povoljnija nego Telekoma Srbija, jer su si oni u svojim zemljama uvijek bili ubjedljivi broj jedan. Telekom je, što se tiče fiksnog interneta i televizije bio u fazi u kojoj nije imao veliki šer. Televizija je faktički bila ispod 30 odsto, a u  velikim gradovima Beogradu, Novom Sad, Kragujevcu i Nišu bila je na manje od 11 odsto. Internet je bio svega devet odsto i što je bilo najgore, suočavanje sa trendom pada. Nama je broj fiksnog internet i fiksne televizije padao. Potpuno je bilo jasno da je situacija na kraju takva da koliko imate televizijskih korisnika toliko ćete imati i internet i fiksnih korisnika, te smo praktično išli ka nestajanju. Bez obzira što smo imali dobro tržišno učešće u mobilnoj telefoniji, ovaj  segment nije profitabilan kao prije deset godina, kad društvene mreže nisu minirale kao danas.

A kakva je bila situacija među kablovskim operaterima?

 

Ta 2018. godina je bila isto loša po Telekom i zbog toga Kablovski operateri su se dobro organizovali. Imali smo SBB, kao lidera kartela, a drugi kablovski operateri su bili u manjim gradovima i jedni druge nisu napadali. Svako ko je u poslednjih 10 godina živio i radio u Srbiji mogao je da primjeti da je bila prava rijetkost zgrada u kojoj su postojala dva kablovska opeatera. To je bio sistem u kom se međusobno nisu napadali, a jeli su samo Telekom, dok je SBB imao ekskluzivne kanale, poput Sport kluba, Granda, Foks kanala… Zatim je SBB s vremena na vrijeme kupovao ponekog kablovskog operatera. Sve u svemu, bio je to sistem protiv koga je Telekom nije bio u stanju da se bori.

Međutim, borio se i izborio. Kako?

 

Bila su neophodna četiri velika investiciona ciklusa u Telekomu. Prvo, da probamo da ukrupnimo tržište kako bismo što prije došli do broja jedan u internetu i televiziji. Dakle, sa akvizicijama smanjimo broj konkurenata, što smo brzo i uradili. Drugo je bila izgradnja optičke mreže. Nažalost, Telekom Srbija je i tu kaskao. Treće je bilo da nivelišemo prednost konkurencije u sadržaju. I četvrto, mi smo 2017. i 2018,  prema izvještajima Ratela, bili dosta lošija mobilna mreža od Vipa i Telenora, pa čak i tom segmentu smo morali da uložimo dodartno da birmo bili broj jedan.

 

Jedna od dežurnih tema za Junajted grupu i njene glasnogovornike je navodna prezaduženost Telekoma. Hajde nam konačno objasnite o čemu se tu radi i kako je moguće da ste tako prezaduženi, kako to uporno tvrdi Marinka Tepić, dobili povjerenje Evropske investicione banke?

 

Koliko god da je uložemo novca, a prema našim informacijama, oni ulažu desetine miliona evra u lobi grupe, istina na kraju ipak pobjeđuje. Ne možete vi da prevarite velike finansijske institucije, poput EIB koja je godinu dana radila procjene prije potpisivanja ugovora sa nama ili pak „Vodafona“, koji je peta po veličini britanska kompanija uopšte, a najveći telekomunikacioni operater u Evropi. Kakvu god teoriju zavjere oko Telekoma da naprave njihovi lobisti, veoma je lako objasniti u šta smo uložili novac. Sportska prava su bila skuplja, ali to je i bilo logično kada imate dva konkurenta Arenu i Sport klub. Suština je u tome da smo mi u poslovnom smislu poentirali i da naša ulaganja donose još jače povjerenje finansijskih institucija. Ugovor s EIB je prvi veliki ugovor koji je ta banka dala nekom telekomunikacionom operateru na zapadnom Balkanu. Već u prvih šest mjeseci predstojeće godine mi ćemo demonstrirati svoju finansijsku snagu. Većina kredita koje mi dobijamo, najviše od zapadnoevropskih banaka, odobreni su nam bez garancija, što govori o povjerenju u Telekom. Paradoks je što priču o prezaduženosti Telekoma, preko svojih medija, forsira konkurenstska kompanija koja je tri puta zaduženija od nas. Junajted grupa duguje oko 3,6 miliona evra, ona je kontinuirani gubitaš i njen ukupni akumulirani gubitak iznosi 640 miliona evra, što joj ne smeta da se i dalje zadužuje. Oni to predstavljaju kao odličnu poslovnu politiku, a nama spočitavaju navodno katastrofalno poslovanje, iako smo uspjeli da nam zaduženost bude takva da nam niko ne traži garanciju, za razliku od njih, koji na ime garancija za dugove zalažu svoje firme. Dakle, imaju sličnu strategiju s mnogo lošijim rezultatima.

 

Marinka Tepić vas optužuje da su rezultati Telekoma fingirani. Da li je tako nešto uopšte moguće u biznis svijetu 21. vijeka?
Svi naši finansijski rezultati su javni i redovno su predmet diskusije po nekoliko mjeseci. Drugo, kada vam finansijske institucije daju kredit, one detaljno provjeravaju svaku cifru. Kada uzmete u obzir da mi dobijamo višegodišnje kredite bez ikakve garancije, to onda govori da je povjerenje u Telekom u porastu. S druge strane, naša konkurencija je sebi dala dva zadatka. Jedan je da uznemiri finansijske institucije, a drugi je da pokušaju da nagovore naše međunarodne partnere da otkažu ugovore koje smo sklopili. Ali ponavljanjem laži o telekomu na konkurentskim televizijama ne možete bilo kogada ubijedite u ono što nije istina. To naročito ne prolazi kod ozbiljnih finansijskih institucija. Kada budu objavljeni finansijski rezultati za 2021. godinu, naši građani će biti prijatno iznenađeni, jer će vidjeti koliko naši prihod i profit rastu. Ozbiljne evropske banke se utrkuju da rade s nama, imamo zaista fascinantne ponude otplate i refinansiranja dugova Telekoma bez traženja ikakvih garancija s naše strane. Upravo zbog toga napadi napadi konukrencije nas previše ne uznemiravaju. Oni od 2019. godine pričaju da smo mi prezaduženi, a mi ih iz godine u godinu demantujemo. Osim banaka, ni naši inopartneri, od kojih smo otkupljivali prava prenosa, nisu tražili garancije. Izuzetak je jedino UEFA, koje su garancije uslov za učešće na tenderu.

Kreću nove sezone „Ubica“, „Klana“, „Močvare“…

Pored sporta, korisnike vjerovatno najviše zanima i šta planirate od serijskog sadržaja, koji je očigledno u ekspanziji?

U 2022. godini gledaoce očekuju nastavci najpopularnijih serija. Već u januaru krećemo s emitovanjem pete sezone serije „Ubice moga oca“, kao i rimejka „Složne braće“, što će biti posebno zanimljivo – gledati fenomenalnu komediju tačno 25 godina i nakon nastanka originalne verzije. Emitovaćemo i nove sezone serije „Klan“, „Močvara“, „Tajkun“, i „Tajna vinove loze“. Na jesen će ići „Državni službenik 3″, kao i serija Toma“, koja će biti mnogo sadržajnija od samog filma. Posebno smo ponosni na to što je, prema svim pokazateljima, TV Superstar ubjedljivo najgledaniji kablovski kanal, što pokazuje da smo pogodili želje gledalaca.

Vratićemo fudbal gledaocima

Kako se to dogodilo da prava prenosa kvalifikacionih mečeva fudbalske reprezentacije Srbije za Svjetsko prvenstvo u Kataru bude u posjedu kablovskog kanala, pa polovina građana Srbije nije bila u prilici da gleda mečeve?

 

Mi 2017. godine nismo učestovali na tenderu za kupovinu prava prenosa kvalifikacionih utakmica, jer smo smatrali da to treba da dobije kanal koji posjeduje nacionalnu frenkvenciju, što je i preporuka EU za države članice. Junajted grupa se tada javila na tender i u našem odsustvu uspjela je lako da otkupi ta prava, čime je polovini građana Srbije uskratila mogućnost praćenja utakmice nacionalnog tima. Zbog toga smo učestvovali na poslednjem tenderu i očekujem pobjednu na njemu. Ukoliko pobijedimo, mi ćemo ta prava dati Javnom servisu kako bi mečevi od nacionalnog značaja, uključujući i evropske mečeve Crvene zvezdei Partizana, mogli da gledaju svi građani Srbije.