„Favorit“ opet pao na pravosuđu: Ključni nalazi iz nacrta izvještaja EK o Crnoj Gori

Crna Gora dobila je od Evropske komisije (EK) loše ocjene u pregovaračkim poglavljima u oblasti vladavine prava, od kojih dominantno zavisi njen dalji put ka Evropskoj uniji (EU).

To pokazuje nacrt izvještaja EK o Crnoj Gori, u koji su Vijesti imale uvid. Finalna verzija tog dokumenta biće, kako je najavljeno, predstavljena danas u podne u Briselu.

U nacrtu izvještaja navedeno je da nije bilo napretka u reformama u pravosuđu, a da je korupcija, uključujući i visoku, i dalje zabrinjavajuća i da preovladava u mnogim oblastima, uključujući državne strukture. EK je i u prethodnim izvještajima kritikovala stanje u crnogorskom pravosuđu i upozoravala na raširenu korupciju.

“Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, ali je u cjelini ostvarila ograničen napredak”, piše u dokumentu.

Iako je briselski Politiko juče ujutro objavio da je Crna Gora najveći favorit da postane 28. članica Unije, EK u nacrtu ukazuje da još mnogo treba uraditi u ključnim poglavljima, 23 i 24 (Pravosuđe i Vladavina prava), koja moraju biti zatvorena prva. Odnosno, nijedno drugo poglavlje ne može biti zatvoreno prije njih.

Crna Gora pregovora sa EU od juna 2012. godine, i od tada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, a privremeno zatvorila samo tri.

Traže „rigorozan odgovor“ na kriminal

U nacrtu izvještaja ocijenjeno je da reforma pravosuđa ostaje najizazovnija oblast vladavine prava.

“Nijesu postignuti rezultati u vezi s primjenom strategije za reformu pravosuđa za period od 2019. do 2022, i njenog akcionog plana za period od 2021. do 2022. Vlada nije usvojila nove strateške dokumente o reformama pravosuđa. Ministarstvo pravde nije pokazalo potrebni nivo posvećenosti za potpuno i pravovremeno sprovođenje svih segmenata reformi pravosuđa”, istaknuto je u dokumentu.

U njemu piše da je ostvaren ograničen napredak u sprečavanju korupcije, ali da zakonodavni i strateški okvir još nisu potpuno unaprijeđeni.

“Više slučajeva visoke korupcije se trenutno istražuje. Crna Gora treba da pokaže rigorozan i nedvosmislen odgovor pravosuđa na kriminal”, poruka je iz nacrta.

Crna Gora je, navodi se, ostvarila prekretnicu u istrazi i gonjenju nekih visokoprofilnih slučajeva korupcije tokom 2022. Naglašeno je da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) “djelovalo brzo u nekoliko visokoprofilnih slučajeva”, koji ukazuju na “duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona…”.

“Crna Gora mora dalje poboljšati rezultate istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i konfiskacije imovine u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti, potrebno je sprovesti efikasniju politiku krivičnog sankcionisanja i odgovor pravosuđa… Potrebno je poboljšati efikasnu i sistemsku upotrebu finansijskih istraga i zapljene i oduzimanja imovine. Napori na ovom polju prvenstveno bi trebalo da budu usmjereni na one sektore koji su najosjetljiviji na korupciju”, dodaje se.

Osigurati nezavisnost ASK-a

U nacrtu piše da Crna Gora još nije unaprijedila pravni, institucionalni i strateški okvir za sprečavanje i borbu protiv korupcije.

“Konkretno, još treba da usvoji novu integrisanu strategiju i akcioni plan. Crna Gora još uvek nije obezbijedila međuinstitucionalnu saradnju i koordinaciju između svih nadležnih tijela, kao i koherentnost i jasan opis i razumijevanje njihovih ovlašćenja, uloga i odgovornosti”, navedeno je.

Naglašeno je da je u sprečavanju korupcije postignut “ograničen napredak”.

“Rezultati Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) poboljšani su u kvantitativnom smislu. Međutim, njena nezavisnost, odgovornost i nepristrasnost treba da budu dodatno osigurane. Zakon o sprečavanju korupcije treba da bude poboljšan”.

EK konstatuje da je crnogorski pravosudni sistem “umjereno pripremljen”, ali da se i dalje suočava s izazovima, uključujući imenovanja na ključne funkcije (vrhovni državni tužilac, Sudski savjet, jedan sudija Ustavnog suda). To je, kažu, rezultiralo slabim vođstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što je uticalo na sposobnost države da pruži pravdu i što podriva legitimitet najviših pravosudnih institucija.

EK ukazuje da je ovo bilo posebno ozbiljno u slučaju Ustavnog suda, koji nije imao kvorum od septembra 2022. do februara 2023, kad je parlament imenovao troje sudija. Podvlače da je to ozbiljno uticalo na izborne procese.

“Nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost i profesionalnost pravosuđa još treba unaprijediti. Obezbjeđenje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca ostaje problem. Takođe, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu treba da budu izmijenjeni u skladu s evropskim standardima i pravnom tekovinom EU, u skladu s postojećim preporukama Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije. Ova dva zakona su od suštinskog značaja za funkcionisanje pravosuđa i tužilaštva, i obezbjeđuju njihovu nezavisnost i autonomiju, nepristrasnost, odgovornost i profesionalnost”, piše u nacrtu.

Dokažite da ste za reforme

U dokumentu u koji su Vijesti imale uvid stoji da efikasnost pravosuđa takođe treba da bude ojačana, a sistemi upravljanja informacionim tehnologijama unaprijeđeni.

“Usvajenje nove strategije za racionalizaciju sudskih mreža još se očekuje”, navedeno je.

EK ističe da ispravan rad pravosuđa, u skladu sa evropskim standardima, još treba da bude dokazan.

“Potrebna je stvarna i nedvosmislena posvećenost izvršne i pravosudne vlasti za garantovanje primjene reformi, kao i politički dijalog u parlamentu kako bi se osigurala potrebna većina za sva imenovanja u pravosuđu i zakonodavne predloge”, dodaje se.

U nacrtu piše da Crna Gora nastavlja da napreduje kad je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, s dobrom saradnjom sa susjednim zemljama i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

Pravni i institucionalni okvir za osnovna ljudska prava je, kako se dodaje, uglavnom uspostavljen i Crna Gora i dalje uglavnom ispunjava svoje međunarodne obaveze u vezi sa ljudskim pravima. Međutim, EK poručuje da država mora pojačati napore kako bi sprovela efikasne, efektivne i nezavisne istrage radi rješavanja slučajeva policijske torture, povreda i nelegalne upotrebe prinudnih mjera.

U nacrtu piše da su crnogorske vlasti pružile brze i efikasne policijske i institucionalne odgovore na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali da nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva.

“Vlada je uključila civilni sektor i medijske poslenike u izradu novog medijskog zakonodavstva, ali nije uspjela da finalizuje zakonske predloge i da ih predstavi Skupštini. Vlasti treba da pojačaju napore da se efikasno pozabave neriješenim preporukama ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi sa važnim starim slučajevima”, naglašavaju iz EK.

Ponovno imenovanje direktora RTCG-a izazvalo burne reakcije

U nacrtu izvještaja je ocijenjeno da je Javni servis (RTCG) nastavio da sprovodi uravnoteženu uredničku politiku, pružajući širokom spektru političkih aktera prilike da predstave različite političke stavove na svim svojim platformama tokom lokalnih, predsjedničkih i parlamentarnih izbora.

“U januaru 2023, Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta RTCG-a o imenovanju direktora javnog emitera kao nezakonitu. U maju 2023. ovu presudu je potvrdio drugostepeni sud u Podgorici. U junu 2023. Savjet je ponovo imenovao istu osobu za direktora RTCG-a, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti – više NVO koji su optužili Savjet RTCG-a za zloupotrebu položaja i nepoštovanje konačne i izvršne sudske odluke. Tužilačke vlasti su otvorile krivičnu istragu u ovom slučaju. Efikasan pravni lijek u slučajevima kad je parlament smijenio članove Savjeta RTCG-a još uvijek nije pružen, ni putem sudske prakse, niti putem zakonodavstva”, piše u dokumentu.

EK: Pažljivo s popisom

U nacrtu izvještaja pomenut je i popis stanovništva, čije je sprovođenje planirano od 30. novembra do 15. decembra.

EK ocjenjuje da popis zahtijeva “pažljivo postupanje vlasti”, posebno kad se, kako naglašavaju, radi o osjetljivim pitanjima etničke pripadnosti, religije i jezika.

Vlada i Skupština ignorisale preporuke EK i VK

U nacrtu izvještaja navedeno je da je političkom situacijom u Crnoj Gori dominirala “tehnička vlada koja nije imala povjerenje parlamenta”, a da parlament “nije uspio da okupi jasnu i dosljednu većinu za sprovođenje reformi”.

“Nije bilo efikasnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažovanja političkih stranaka s ciljem jačanja odgovornosti parlamenta i nadzora nad Vladom”, piše u dokumentu.

U njemu se ističe da je nedostajalo usmjerenja u vezi s pitanjima pristupanja EU, posebno nakon ostavke ministarke za evropske integracije.

“U nekoliko navrata, Vlada i/ili parlament su odlučili da ignorišu preporuke Evropske komisije i/ili Venecijanske komisije (VK)”.

Kao jedan od primjera toga navode se izmjene Zakona o predsjedniku, koje je poništio Ustavni sud.