Evropljani strijepe od Vensa

U februaru, evropska politička i spoljnopolitička elita čula je direktno od senatora Džej Di Vensa kako se on protivi vojnoj pomoći za Ukrajinu i njegovo otvoreno upozorenja da će Evropa morati manje da se oslanja na Sjedinjene Države u odbrani kontinenta.

Ukoliko su ti komentari na godišnjoj Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu bili prvi poziv na buđenje, sada su se širom kontinenta oglasila zvona za uzbunu nakon što je Donald Tramp izabrao Vensa za kandidata za potpredsjednika na novembarskim izborima, ističe Rojters.

“Njegov izbor za kandidata za potpredsjednika je zabrinjavajući za Evropu”, kazala je Rikarda Lang, jedna od liderki njemačke partije Zeleni.

Ovaj izbor je izazvao strahove da ukoliko se Tramp vrati u Bijelu kuću, on će obustaviti, ili smanjiti američku podršku Kijevu i gurnuti Ukrajinu u mirovne pregovore za okončanje rata koji će dati Moskvi značajan dio ukrajinske teritorije i ohrabriti Vladimira Putina da krene u nove vojne pohode. Langova je na mreži X objavila da je Vens u Minhenu jasno kazao koliko brzo će on i Tramp “predati Ukrajinu Putinu”.

Na konferenciji u Minhenu, Vens je kazao da Putin ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju za Evropu i da Amerikanci i Evropljani ne mogu obezbijediti dovoljno municije za poraz Rusije u Ukrajini. On je sugerisao da strateški prioriteti SAD više leže u Aziji i na Bliskom istoku.

“Ima dosta loših likova širom svijeta. Ja sam u ovom trenutku više zainteresovan za neke od problema u istočnoj Aziji nego za one u Evropi”, kazao je on na konferenciji. Govoreći 2022. u potkastu sa Trampovim saveznikom Stivom Benonon 2022, Vens je kazao: “Zaista me uopšte ne zanima šta se događa u Ukrajini”.

Vens je takođe glasao protiv zakona o finansiranju Ukrajine koji je na kraju usvojen u aprilu. U autorskom članku za “Njujork tajms”, pravdajući svoj glas, tvrdio je da Kijev i Vašington moraju odustati od cilja Ukrajine da vrati svoje granice sa Rusijom iz 1991. godine.

Mada je Vens snažno nastupio u pogledu Ukrajine, on do sada nije bio na nekoj od vodećih pozicija, a kao potpredsjednik ja očekujem da njegovi stavovi evoluiraju

Nils Šmit, iz njemačkih socijaldemokrata, kazao je da je posmatrao Vensa u Minhenu i zaključio da senator sebe vidi kao Trampovo glasilo. “On prema Ukrajini ima čak radikalniji stav od Trampa i želi okončanje vojne podrške. U smislu spoljne politike, on je veći izolacionista od Trampa”, kazao je Šmit za Rojters.

Međutim, pojedini upozoravaju da ne treba žuriti sa zaključcima u vezi sa Vensom, koji je rođen u siromašnoj porodici u Ohaju.

“Džej Di Vens je posvećeni hrišćanin i okolnosti njegovog djetinstva ulivaju mi nadu da će on, poput predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, doći do zaključka da je američka podrška Ukrajini jedina opcija”, kazala je Melinda Harog, savjetnica za Ukrajinu u humanitarnoj organizaciji Razom. “Mada je Vens snažno nastupio u pogledu Ukrajine, on do sada nije bio na nekoj od vodećih pozicija, a kao potpredsjednik ja očekujem da njegovi stavovi evoluiraju”, kazala je ona.

Pojedine diplomate takođe upozoravaju da američki izbori još nijesu gotovi. “Treba da prestanemo da prejudiciramo. Tramp nije pobijedio i Bajden nije izgubio”, kazao je za Rojters jedan francuski diplomata.

Ukrajinski političari su oprezni kada je u pitanju otvoreno kritikovanje Vensa. Oleksij Hončareno, poslanik iz opozicione partije Solidarnost, kazao je da je upoznao Vensa na konferenciji u Minhenu i da smatra da je on „veoma inteligentan i razuman čovjek”. „Postoji li zabrinutost zboh Vensovih izjava? Naravno. SAD su najš najveći i najvažniji saveznik”, kazao je on za Rojters. „Moramo ostati saveznici i pokazati SAD da Ukrajini nije samo potrebna pomoć, već da može da pomogne sama sebi”.

Orban: Tramp ima detaljne planove za postizanje mira u Ukrajini

Donald Tramp je spreman da “odmah” djeluje kao mirovni posrednik u ratu između Rusije i Ukrajine ako bude izabran u novembru, naveo je mađarski premijer Viktor Orban u pismu upućenom liderima EU.

Nacrt pisma, adresiranog na predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela i podijeljenog sa svim liderima EU, urađen je nakon što je Orban razgovarao sa Trampom, kao i sa liderima Ukrajine, Rusije i Kine.

“Mogu sa sigurnošću da kažem da odmah nakon izborne pobjede, on neće čekati do inauguracije već će odmah biti spreman da djeluje kao mirovni posrednik. On ima detaljne i dobro potkrijepljene planove za to”, napisao je Orban.

EU lideri su odbacili Orbanove postupke, naglašavajući da on nema mandat da priča u ime 27-člane EU i da su svi stavove samo njegovi.

U odgovoru na Orbanovo pismo, Mišel je juče naveo da “nema razgovora o miru u Ukrajini bez Ukrajine” i da je najdirektniji put ka miru potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine.

Kako bi naglasila nezadovoljstvo mađarskom odmetničkom diplomatijom u vezi sa ratom u Ukrajini, koja podriva pozicije EU, Evropska komisija je u ponedjeljak preduzela korak bez presedana zabranivši komesarima EU da prisustvuju sastancima u Mađarskoj, koja predsjedava EU.

Orban je u pismu naveo da američki predsjednik Džo Bajden “ulaže velike napore” da ostane u izbornoj trci, i sugerisao da on “nije sposoban da promijeni trenutnu proratnu politiku SAD. Do sada, nijesmo imali suverenu i nezavisnu evropsku strategiju ili politički akcioni plan. Predlažem razgovor o tome da li je nastavak te politike racionalan ubuduće”.

Orban je predložio “ponovno otvaranje direktnih linija diplomatske komunikacije sa Rusijom”, pritom i održavanje kontakata na visokom nivou sa Kijevom, kao i razgovore sa Kinom o “modalitetima naredne mirovne konferencije”.