Evo šta se zna o ‘Planu pobjede’ Volodimira Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je Sjedinjene Američke Države kako bi lobirao za podršku Ukrajini.

U četvrtak se sastao s američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom i demokratskom predsjedničkom kandidatkinjom Kamalom Haris kako bi izložio ono što je posljednjih sedmica opisivao kao svoj “Plan pobjede” za Ukrajinu u ratu protiv Rusije.

Iako tačni detalji plana još nisu objavljeni, ukrajinski predsjednik i njegovi najbliži saradnici otkrili su njegove djelove, a drugi elementi objavljeni su djelimično u medijima.

U nastavku donosimo sve ono što se zna o planu Zelenskog.

Koji je generalni plan?

Vjeruje se da plan Zelenskog za pobjedu Ukrajine sadržava pet tačaka. U intervjuu za „ABC News“, ukrajinski predsjednik opisao je plan kao “most” prema dovoljno snažnoj pregovaračkoj poziciji Ukrajine da prisili Rusiju da prekine rat pod uslovima Kijeva.

Konkretno, Zelenski je spomenuo mirovni plan Ukrajine – koji izlaže što je Kijevu prihvatljivo u svim budućim razgovorima s Moskvom. Prema tom planu, Ukrajina zahtijeva da se Rusija povuče sa cjelokupne ukrajinske teritorije koji trenutno drži, uključujući djelove pokrajina Herson, Zaporižje, Donjeck i Luganjsk, te cijeli Krim. Ukrajinski mirovni plan zahtijeva odgovornost za navodne ratne zločine koje su počinile ruske vlasti, na čelu s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Rusija je odbila te uslove pregovora. Zelenski je za „ABC News“ rekao da bi ukrajinski saveznici, podržavajući njegov plan pobjede, mogli pomoći u pritisku na Moskvu da se pridruži mirovnom samitu na kojem će se raspravljati o mirovnom planu Kijeva.

Plan pobjede, navode iz Ukrajine, ima bezbjednosne, političke i ekonomske elemente.

Dodatno, Zelenski je naglasio u nizu intervjua i javnih izjava posljednjih dana, plan zavisi od brze podrške Zapada njegovim zahtjevima – tokom sljedeća tri mjeseca.

Koje su komponente plana?

Poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u

Andrij Jermak, šef štaba i efikasan savjetnik Zelenskog za nacionalnu sigurnost, rekao je u utorak Vijeću za vanjske odnose u Njujorku da je jedan od ključnih elemenata plana pobjede službeni poziv Ukrajini u članstvo u NATO-u. Saveznici iz NATO-a pružili su Ukrajini diplomatsku i vojnu podršku tokom rata.

Trenutni status

Ukrajina je trenutno zemlja partner NATO-a, a ne članica Saveza. Alijansa je već odustala od nekih tradicionalnih proceduralnih koraka koje drugi kandidati moraju proći kako bi osigurali članstvo. Savez je jasno stavio do znanja da je Ukrajina na “nepovratnom” putu prema članstvu. No, članice saveza su skeptične oko odobravanja članstva u NATO-u dok traje rat s Rusijom, jer bi to odmah značilo da bi savez kao cjelina bio u ratu s Moskvom. Zato je NATO na samitu u Vašingtonu u julu objavio da će “biti u poziciji uputiti poziv Ukrajini da se pridruži savezu kada se saveznici slože i ispune uslovi”. Jednostavno rečeno, NATO se ne slaže s ovim elementom plana pobjede Zelenskog.

Rakete dugog dometa za napad unutar Rusije

Ukrajina traži pristup ovim projektilima kako bi gađala mete duboko unutar Rusije i pojačala je svoje zahtjeve nakon dramatičnog upada u rusku regiju Kursk ovog avgusta. Zelenski je rekao da je ovaj zahtjev dio plana pobjede.

Trenutno stanje

NATO je podijeljen oko ovog zahtjeva. Dok neki saveznici podržavaju Ukrajinu, SAD i Velika Britanija još uvijek razmatraju ideju i još nisu ukinuli ograničenja na korištenje ovih projektila unutar Rusije. Stručnjaci kažu da je to zbog straha od eskalacije. Putin je upozorio da bi ukrajinsko korištenje ovog oružja unutar Rusije značilo, prema Moskvi, da je NATO u ratu s Rusijom. Ukrajina već koristi projektile dugog dometa za napade na ciljeve na Krimu i drugim okupiranim regijama unutar Ukrajine.

Održivo snabdijevanje naprednim oružjem

Od ruske otvorene invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Kijev se uveliko oslanja na oružje i vojne platforme koje su osigurali NATO saveznici. Ipak, Ukrajina se često sedmicama morala zalagati za određene sisteme naoružanja, u početku se suočavati s odbijanjima, a na kraju je uspjela uvjeriti SAD i druge u isporuku. To, kako navode iz Kijeva, smanjuje efikasnost njenog vojnog suprotstavljanja Rusiji, odgađa njene ratne ciljeve i dovodi do gubitka života koji su se mogli spasiti. Prema agenciji „Bloomberg“, plan pobjede uključuje zahtjev za održivim opskrbnim lancem naprednog oružja za Ukrajinu.

Trenutno stanje

Države članice NATO-a, uključujući SAD, odgovorile su na ovu kritiku u posljednje dvije godine tvrdeći kako su pokušale ubrzati vojne isporuke Ukrajini. Međutim, oni su do sada inzistirali na tretiranju svake potražnje za oružjem prema zaslugama za nju, umjesto da se obavežu na protok vojnih platformi kada ih Ukrajina traži.

Članstvo u EU

Jasan put do članstva u EU takođe je dio plana pobjede, navodi „Bloomberg“. U intervjuu za „New Yorker“, Zelenski je rekao da je Ukrajina trenutno “isključena iz Evropske unije i NATO-a”.

Trenutni status

Ukrajina prima finansijsku podršku od EU-a, ali nije službena članica. U februaru 2022., četiri dana nakon što je Rusija pokrenula svoju otvorenu invaziju na Ukrajinu, Kijev je podnio zahtjev za članstvo u EU. Potrebno je proći sedam koraka kako bi se kvalificirala za članstvo. Od juna 2022. Ukrajina je kandidat za članstvo u EU. Kao dio procesa, mora ugraditi zakone EU-a u svoj domaći pravni okvir. U junu 2024. EU je pristao započeti pregovore o članstvu s Ukrajinom.

Dodatna ekonomska pomoć Ukrajini

Zelenski i njegovi saradnici naglasili su da plan pobjede uključuje zahtjev za ekonomskom podrškom. Svjetska banka procjenjuje da će ovoj državi trebati 480 milijardi dolara za obnovu.

Trenutni status

Prije sastanka u četvrtak, Biden je najavio povećanje pomoći Ukrajini u ukupnom iznosu od gotovo osam milijardi dolara. Prema Institutu za svjetsku ekonomiju u njemačkom Kielu, koji prati globalnu pomoć Ukrajini, Kijev je primio 110 milijardi evra (123 milijarde dolara) pomoći iz Evrope između februara 2022. i kraja juna 2024. Takođe je primio 75 milijardi evra (84 milijardi dolara) iz SAD-a u ovom periodu. Osim toga, Evropa je izdvojila 77 milijardi evra (86 milijardi dolara), a SAD je obećao 23 milijarde eura (26 milijardi dolara).

(Al Jazeera)