Erdogan u Bijeloj kući – gost kojem se jedino Tramp raduje

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan dolazi u srijedu u SAD da bi popravio odnose dvije zemlje, ali osim predsjednika Donalda Trampa, u Vašingtonu nema puno razumijevanja za turskog lidera, naročito poslije odluka kao što su kupovina naprednog ruskog oružja ili pokretanje ofanzive na Kurde na sjeveru Sirije, pišu svjetski mediji.

Crveni tepih za Erdogana

Dok američki predsjednik s nestrpljenjem očekuje susret s turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, u Vašingtonu je teško pronaći nekog drugog ko dijeli taj enutzijazam, ukazuje CNN ističući da će Tramp, u trenutku kad je optužen za zloupotrebu vlastite moći, stajati uz stranog lidera koji je optužen za suzbijanje drugačijih mišljenja i slobode izražavanja.

Turski predsjednik je nepoželjan gost u mnogim dijelovima američke prijestonice. Posljednji put kada je dolazio, njegov tjelohranitelj uletio je u gužvu s demonstrantima u divljačkom izlivu autoritarizma na ulicama glavnog grada SAD-a.

Nadalje, navodi CNN, njegov upad na sjeveroistok Sirije izazvao je gotovo sveopšti gnijev u američkom Kongresu – kao i to što Turska, kao NATO saveznik, kupuje sofisticirano rusko naoružanje i udružuje se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ipak, Erdogan može očekivati crveni tepih od predsjednika koji se dodvorava stranim moćnicima. Taj nastup samo će pojačati neprijateljstvo zastupnika koji već misle da je Tramp možda bio izmanipulisan kada je dao zeleno svjetlo Erdoganovom maršu na Siriju.

“Nemojte biti jak momak. Nemojte biti budala”, napisao je prošlog mjeseca u bizarnom pismu Erdoganu, upozoravajući ga da ne ide predaleko s operacijom.

Ali Tramp će se susresti s Erdoganom osmjehujući se jer, kako ističe američka televizija, želi pohvale zbog toga što je američke trupe sklonio od opasnosti.

Takođe, sastanak s Erdoganom američki predsjednik može posmatrati kao kontraprogram početka javnog saslušanja u postupku opoziva, što može rezulturati uspjehom, napisao je CNN.

Bliskost lidera, animozitet birokratija

Mnoštvo pitanja narušilo je odnose Turske i SAD-a, ali jedini razlog zašto se oni nisu u potpunosti urušili je Trampova višegodišnja naklonost prema Erdoganu, ocjenjuje Rojters (Reuters) ističući da je pak animozitet unutar vladinih agencija obje zemlje sve veći.

Vašington i Ankara su u novoj krizi od prošlog mjeseca nakon što je Erdogan započeo prekograničnu invaziju u Siriji na američke kurdske saveznike i ograničio američko prisustvo u tom dijelu svijeta.

Mjesecima ranije, Sjedinjene Države su bile ljute i zbog kupovine ruskih protivraketnih odbrambenih sistema, te je Turskoj zaprijećeno sankcijama. Nakon što je počela prihvatati isporuke S-400, Vašington je uklonio Tursku iz programa borbenih aviona F-35, u kojem je Ankara bila proizvođač i kupac.

Američki Predstavnički dom prošlog je mjeseca usvojio paket sankcija kako bi kaznio Tursku zbog njene operacije u Siriji.

Kongres je takođe izglasao neobavezujuću rezoluciju priznavši genocid na Jermenima, zločin u kojem je prije 100 godina ubijeno 1,5 miliona ljudi – što je razljutilo Ankaru.

Pitanja koja se tiču NATO saveznika protežu se i izvan Sirije i Rusije, ukazuje Rojters. Vašington uglavnom ostaje miran u odnosu na sve autoritarnijim Erdoganom jer želi da Ankara odbaci optužbe protiv američkih konzularnih radnika procesuiranih u Turskoj.

Za Ankaru je sporno pitanje i njen dugogodišnji zahtjev za izručenje Fetulaha Gulena, kojeg optužuje za orkestriranje državnog udara 2016. godine, a koji živi u SAD.

Takođe, ističe Rojters, za regulisanje odnosa dviju država sporne su i američke optužbe za tursku državnu Halkbank zbog ukidanja sankcija Iranu.

Trampova administracija očekuje da će nakon sastanka u srijedu u Bijeloj kući, Erdogan odustati od planova za korištenje ruskog protivraketnog sistema S-400 i da će pristati na trajni prekid vatre u Siriji.

Ako se Turska složi, Vašington bi na kraju mogao da dozvoli Ankari povratak u program borbenih aviona F-35 i ponudi joj da potpiše trgovinski sporazum vrijedan 100 milijardi dolara, piše Rojters, ističući da Ankara najprije treba da signalizira preokret.

Nova era o sigurnosti

Turska želi okrenuti novu stranicu u odnosima sa SAD-om dok se Erdogan priprema za razgovore s Trampom o nizu pitanja koja dijele NATO saveznike, posebno kupovini ruskog protivraketnog sistema odbrane S-400, piše Blumberg (Bloomberg).

Uoči polaska za Vašington, Erdogan je rekao da želi “započeti novu eru oko zajedničkih sigurnosnih pitanja” sa SAD-om, te da se dogovarao s Trampom kako razviti veze “uprkos maglovitom periodu odnosa dviju zemalja”.

Erdogan smatra da je ovosedmični susret u Bijeloj kući ključan za oblikovanje budućih veza sa SAD-om, izjavio je šef za komunikacije turskog predsjednika, Fahretin Altun, dodajući da će “kritičan” sastanak biti onaj na kojem će se razgovarati o ruskom protivraketnom sistemu.

“Više puta smo izrazili svoje stajalište” o S-400, rekao je Altun, pozivajući se na Erdoganovo stajalište da su ruske rakete apsolutno neophodne za nacionalnu sigurnost Turske.

Pred odlazak u SAD, turski predsjednik nije spominjao spor oko ruskih projektila, ali je rekao da će nakon razgovora s Trampom razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ističe Blumberg.

Takođe, Erdogan je inzistirao na aktiviranju ruskog protivraketnog sistema, prkoseći pozivima Vašingtona da od tog odustane.

Pismo iz Kongresa

Posjeta Erdogana Bijeloj kući dolazi u posebno burnom vremenu u američko-turskim odnosima, istakli su zastupnici Predstavničkog doma SAD-a zatraživši od Trampa da povuče poziv za posjetu turskom predsjedniku, navodi portal Politiko (Politico).

U pismu, kojeg je potpisao predsjedavajući Doma za pitanja vanjskih poslova, Eliot Engel, 15 demokrata i dva republikanca su zatražili opoziv poziva upućenog Erdoganu ističući da je invazija Turske na sjever Sirije prošlog mjeseca “imala katastrofalne posljedice za američku nacionalnu sigurnost, dovela je do dubokih podjela u NATO savezu i izazvala humanitarnu krizu na terenu”.

Zastupnici su tursku kupovinu ruskog raketnog sistema S-400 i druge poteze nazvali približavanjem Ankare Moskvi, te kao Erdoganovo podrivanje domaćih demokratskih institucija.

U intervjuu u nedjelju, podsjeća Politiko, savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Robert Obrajen (O’Brien) rekao je da se Tramp planira suočiti s Erdoganom zbog kupovine S-400 upozorivši da će Turska u suprotnom “osjetiti uticaj” sankcija.

Patnje Sirije

Od početka ofanzive turske vojske na sjeveru Sirije, turski predsjednik Erdogan pokušao je odvratiti pažnju od patnji koje je njegova politika izazvala.

Uprkos insistiranju turske vlade da je potrebna vojna operacija kako bi se zaustavio terorizam i osigurao mir, ona je nanijela nezamislivu štetu civilima, napisala je Margaret Huang, izvršna direktorica organizacije Amnesti Internešenal Ju-Es-Ej (Amnesty International USA), u komentaru kojeg objavljuje Vašington post (The Washinton Post).

Huang navodi kako je u proljeće ove godine boravila u Kamišliju, gradu na sjeveroistoku Sirije u blizini granice s Turskom. Bilo je to jedno od rijetkih mjesta gdje su se smjestile hiljade muslimana, hrišćana, Jazida, Arapa i Kurda koji su bježali od sirijskih barel-bombi, ruskih ratnih aviona, turske artiljerije i ponora terorističke organizacije ‘Islamska država’, napisala je.

Ljudi širom sjeverne Sirije imali su vrlo malo, ali su usred ratne neimaštine izgradili određenu mjeru normalnosti i tolerancije. Turska vojna ofanziva je tu normalnost brutalno prekinula – na tom području počinjeni su ratni zločini – novinari, civilni konvoji i djeca bili su među žrtvama neselektivnih napada, ističe direktorica Amnesti Internešenala, u komentaru za Vašington post.

S druge strane, Turska je nesumnjivo velikodušno ugostila 3,6 miliona sirijskih izbjeglica. Amnesti je otkrio da su vjerovatno stotine sirijskih izbjeglica širom Turske pritvorene i prevezene u Siriju između jula i septembra. Deportovanje bilo koga u aktivnu konfliktnu zonu, poput Sirije, ugrožava njihove živote i krši najosnovnije propise međunarodnog prava, podvlači Margaret Huang za Vašington post.