Piše: Bojo Pižurica

Mjesto susreta mora i kopna najidealnije je za život. To je i najoptimalnije mjesto susreta čovjeka sa samim sobom.

Na toj prefinjenoj granici kopna i mora događa se fantastičan dodir energija vode, vazduha, zemlje i sunca. Sa planinske kamenite strane energija se spušta a sa južne uzdiže stvarajući blagotvorni, plodni, životni koloplet. Zajednička energija koja se tu razvija apsolutni je izvor života, njegov podržitelj i održitelj.

Ta igra darežljiva je i dragocjena u kvalitativnom smislu. Niz kanjone i ždrijela sa sjevera dobijamo svježu i pročišćenu planinsku snagu  a od tople, mreškaste zaravni mora mirise i blagost juga.

Energija vode se sliva sa obje strane u svojim različitim sastavima. Ona koja stiže od planinskih jezera, bukova, vrela i nerina, niz brzake, slapove, zelene brazde i usjeke, bokori se u cvijetne livade, proplanke, šumarke i ozračja. Sa juga stižu tragovi kamelija, oleandera i mimoza pomažući, kao kičica druge ruke, razigranju čarobnih predjela.

Vlada velji sklad koji na jedinstven način prikazuje snagu i volju nevidljivih energija. One, kao žive sile,  okupljaju razboritost i mudrost i  pokazuju da takav sklad treba da vlada i u čovjeku jer su one dio njegovog bića.

Iznad samog tla te žive i dinamične struje stvaraju idealne uslove za život čovjeka. One mu na jednom istom mjestu donose sve ono što su sposobne da prikažu diljem čitave planete. Svojim blagotvornim dejstvom i čistotom sinergije, oslobađajući velike količine kiseonika i potkrepljujuće snage, čine da buja život u punoći svoje ljepote i uzvišenosti.

Time može da se objasni otkud fizička stasitost, krepkost i bistrina crnogorskog čovjeka. Plemenitost, srčanost, duhovnost, rezultat su disanja tog sklada, prepoznanja i slave te stvaralačke plodne sile. Zato nije čudo što su baš na tom mjestu, spojem tih energija, otvarani vidici, fizički, duševni i duhovni, i nastajala djela kao što su  “Luča”, “Kanjoš” ili “Primjeri čojstva i junaštva” i razni moralni i duhovni podvizi.

Priroda traži od čovjeka uspravnost i ispravnost, zadužujući ga na stalno fino podešavanje svoje mentalne duhovne frekvencije i estetike. Bogom dane nevidljive energije tako vrše svoju višestruku ulogu a sami čovjek njihov je sabirnik i razvođe.

U kristalno čistoj prirodi i darovanoj energiji, iskvarenost se najlakše uočava. Otklon od te umilnosti zvuči kao najgrublja škripa duše. Pokvarenost ništa ne primjećuje i ništa ne cijeni. Ona okolinu vidi samo kao korist i resurs a ne kao promisao i blagodat. Čovjek padajući u zlobu, podmuklost i izopačenost gubi kiseonik tih energija, pogled mu pada a duša se mrači.

Breza i mahovina, lasta i divlja jagoda, pamte i znaju više od čovjeka. Oni znaju za te struje i uzvraćaju im svojim trudom i ljepotom, svjesno učestvujući u njihovom obnavljanju. U tom zatvaranju stvaralačkog kruga nalazi se puni smisao života i življenja. Ako tog uzvrata i obnavljanja nema energije trnu i nestaju. Zato je Crna Gora dužna svojim moralnim i molitvenim ljudima.

Svojim materijalističkim djelovanjem lomeći tok energijama i kvareći im puteve, čovjek uskraćuje sklad oko sebe i u sebi. Umjesto mirisa kamelija i jagorčevine uzdižu se zadasi betona i katrana, energija se sklanja, odlazi na druga mjesta, a to je najgore što jednom predjelu može da se dogodi.

Šta tek reći za energiju mora koja se podiže i slama na oštrim ivicama onoga na vrhu Lovćena noseći dalje prazninu i tugu. Ona može da se izliječi samo ispravljanjem tih strogih neskladnih ivica u tople oble kapelne linije Jezerskog vrha. Lovćen može da se rascvjeta u krunicu a može i da se zamrvi i zamrtvi.

Kada energija pređe u nesklad i rasulo, ljudi čine zlo i okolini i jedni drugima. Razdiruće snage najviše djeluju na  čovjeka jer se od čovjeka najviše i očekuje. Takav čovjek ako i hoće prema energiji, energija neće u njega.

Energija se izračunava po onoj Ajnštajnovoj formuli E=mc2 koja uključuje svjetlost. Ne bi valjalo da ta formula pređe u E=mržnja x crnilo2 . Ko zaboravi na svjetlost ostaje mu samo tama.

(Mišljenja i stavovi u rubrici Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije Borbe)

Tagovi