Energetska tranzicija velika razvojna šansa Crne Gore

On jun 2, 2023

Energetska tranzicija, iako je postavila ozbiljan izazov pred države regiona, pokazala je da predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, jer je i u vrijeme energetske krize doprinijela pokretanju velikih investicionionih projekata u državi, poručeno je na otvaranju Simpozijum energetike EPCG NET 2023, koji je organizovala Elektroprivreda Crne Gore.

Predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, kazao je da je energetika život, navodeći da od toga kako se budemo ponašali danas, „zavisiće kako će naša djeca i potomci živjeti u budućnosti“.

„Energetska kriza je natjerala sve činioce jednog društva da mnogo ozbiljnije pristupe energetici nego što su je do tada gledali, posmatrali i planirali. Mislimo da je to dobro što se desilo i moramo puno da radimo i da budemo posvećeni“, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, da bi energetika mogla da se razvija pravilno, mora postojati stabilna politička situacija, Vlada, odgovoran parlament i lokalne samouprave, navodeći da „ako jedan šraf popusti, imaćemo velike probleme“.

„Energetska tranzicija i energetska kriza predstavljaju veliku šansu za Crnu Goru. Možemo sa enegetikom da budemo takav zamajac privrede da Crna Gora doživi da bude sređeno i ekonomski stabilno društvo. Zbog toga je na nama velika odgovornost da uradimo sve što je do nas i da Crnu Goru učinimo energetski nezavisnom i energetski stabilnom zajednicom“, rekao je Đukanović.

Izvršni direktor EPCG, Nikola Rovčanin, rekao je da na drugom simpozijumu učestvuje 250 učesnika iz 15 država, navodeći da to govori o značaju ovog događaja, njegovom međunarodnom karakteru i činjenici da je Budva danas središte energetike u regionu, a i šire.

Prema njegovim riječima, za EPCG prethodne dvije godine su bile izuzeztno izazovne.

„Energetsku tranziciju smo, na samom njenom početku, imajući u vidu energetsku krizu, doživljavali kao veliki problem i izazov. Definitivno, kako je vrijeme odmicalo, davali smo odgovore i pokrenuli smo ozbiljan investicionin ciklus, shvatili smo da je to velika razvojna šansa“, rekao je Rovčanin.

Tome, kako je dodao, svjedoče brojne investicije koje su u toku – počev od ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja vrijedne 73 miliona eura do projekta Toplifikacije Pljevalja, čija je vrijednost više od deset miliona eura.

„U narednih nekoliko dana potpisujemo ugovor za izgradnju vjetroelektrane Gvozd sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Svjedoci ste projekata Solari 3000+ i 500 +, u okviru kojih su za 2000 pojedinačnih domaćinstava ugrađeni solarni paneli. Razvijamo i brojne druge projekte iz oblasti hidroenergije“, naveo je Rovčanin.

Govoreći o sistemu pravedne tranzicije, Rovčanin je kazao da on mora da se sprovede oprezno, čuvajući postojeće enrgetske objekte.

„U toku je razvoj jedne velike investicije u Pljevljima, koju razvijamo sa strateškim partnerima i u toku je idejno rješenje, a to je da se na prostoru Termoelektrane Pljevlja, koristeći sve resurse, razvije invetsticija koja prevazilazi 700 miliona eura“, precizirao je Rovčanin.

Ukazao je na dva ključna problema – administrativne barijere i sistem koji treba da omogući liberalniji pristup i prohodnosti investicija.

„Na pragu toga je ideja za donošenje posebnog zakona o strateškom planiranju koji bi prepoznao sve strateške projekte, ne samo iz oblasti energetike, već u oblasti saobraćaja, turizma, poljoprivrede, gdje bi se sa posebnom pažnjom cijeneći vrijeme i brzinu razvoja investicija, došlo do najboljih mogućih rješenja“, rekao je Rovčanin.

Profesor i predsjednik Saveza energetičara Nikola Rajaković, kazao je da je ukupna energetika pred ozbiljnim izazovima.

„Proces dekarbanizacije, u koji smo zakoračili nepovratno, čini mi se da je prešao prelomnu tačku i u regionu. Nemamo mi briljantne rezultate kojima bismo se mogli pohvaliti, ali imamo početne rezultate koji se postižu. Mislim da imamo snage kao region, jer u energetici razmišljati o pojedinačnim djelovima je zaista nepraktično“, naveo je Rajaković.

Ocijenio je da kao region imamo ozbiljne šanse, jer imamo prirodne potencijale koji su dobri – vjetra i sunca, a kad se tome doda hidro sektor koji je moćan, kao i tehnološka unapređenja na polju postrojenja baterija, „onda dobijamo cjelinu koja je održiva i koja obećava“.

„Krenuli smo tim putem, ne znamo sva rješenja do kraja, ali ćemo ih iznalaziti. Struka, profesija i nauka, udruženi zajedno, daju najbolje rezultate“, kazao je Rajaković.

Smatra da će kadrovski problem u energetici postati akutniji, apelujući na mlade sa se uključe u tu oblast.

Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije EPCG, Ivan Mrvaljević, najavio je da će tokom dva dana simpozijuma, kroz tri prezentacije i četiri panela, sagledati šta je to što se dešavalo u izazovnoj godini koja je protekla, kakvi su bili odgovori i koji su planovi za budućnost.

„Nakon otvaranja, danas će biti održani paneli na teme „Odgorovor na energetsku krizu u regionu i EU“ i „Optimalni energetski miks za budućnost i izazovi integracije OIE“, kao i predavanje „Trendovi i perspektive primjene baterija u elektroenergetskim sistemima“, rekao je Mrvaljević.

Kazao je da će tokom sjutrašnjeg dana biti održani paneli „Implementacija i finansiranje projekata u sektoru obnovljivih izvora energije“ i „Regioni uglja u tranziciji – da li tranzicija može biti pravedna za sve?“, kao i predavanja o projektu SOLARI 5000+ i o optimalnoj lokaciji distribuiranih izvora energije.

„Trudili smo se da ove godine budemo za nijansu bolji nego prošle. Među našim moderatorkama imamo sedam žena, tako da će one doprinijeti kvalitetu naše diskusije i panela“, naveo je Mrvaljević.

Učesnike simpozijuma pozdravio je predsjednik Skupštine Opštine Budva, Nikola Jovanović, istakao je da izazovi današnjice nameću potrebu da se ambijent energetske održivosti i nezavisnosti stvori, uz čuvanje životne sredine i prirodnih resursa, zbog generacija koje dolaze.

„Kao društvo, treba da zajedničkim snagama poštujemo prirodu i da je održivo koristimo u funkciji razvoja i progresa. Smatram da je novo rukovodstvo EPCG dalo pozitivan primjer kako se može domaćinski upravljati državnim resursima i kako se primjenom novih tehnologija i tehnološkim inovacijama dolazi do stvaranja nove vrijednosti, uz puno poštovanje koncepta ekološke održivosti“, kazao je Jovanović.