Nemogućnost Crne Gore da vraća kineski kredit objašnjava se isključivo teškom finansijskom situacijom države, a ne uslovima kreditiranja, dok bi, sa druge strane, EU željela da ograniči nove projekte u Crnoj Gori u kojima učestvuje Kina, smatraju stručnjaci.
Crna Gora bi trebalo da vrati prvu ratu kredita koji je uzela od Kine u julu ove godine, jer u tom mjesecu ističe šestogodišnji grejs period za kredit, koji je Kina dala sa rokom otplate od 20 godina.
Nemogućnost Crne Gore da isplati dug poslužila je kao povod brojnim evropskim političarima i medijima da ponovo pokrenu temu „dužničke zamke“ u koju Kina navodno uvodi zemlje svojim kreditima, rekao je direktor Instituta za globalizaciju i modernizaciju Kine pri Institutu za spoljnu ekonomiju i trgovinu Vang Džimin.
„Pomoć koju Kina pruža zemljama u razvoju i zemljama sa ekonomijom u tranziciji sada često predstavljaju u negativnom svijetlu, na primjer nazivajući kreditne projekte Kine ‘dužničkim zamkama’. Zapadne zemlje, na čelu sa SAD, uvijek dočekuju sve na nož čim se radi o Kini. S tim u vezi, Ministarstvo spoljnih poslova Kine više puta je pozivalo da se događaji povezani sa Kinom ne predstavljaju isključivo u negativnom svijetlu, i ukazivalo je na potrebu za istinitošću, objektivnošću i pravičnošću“, istakao je stručnjak.
Trenutno se sve zemlje svijeta suočavaju sa problemima u razvoju, dodaje Vang, i naglašava da se svi nadaju da će se zajedno izboriti sa krizom, uključujući pitanja ekonomske, globalne i regionalne uprave.
„Zemlje bi trebalo da se međusobno podržavaju. Želja da jedni drugima pomognu i prevaziđu poteškoće takođe se uklapa u kinesku kulturu i mentalitet. Mislim da želja da pomognu u teška vremena takođe održava osjećaj odgovornosti Kine kao velike sile“, konstatuje ekspert.
Kako kaže, Crna Gora, kao zemlja koja se pridružila inicijativi „Pojas i put“, kao i čitava međunarodna zajednica suočava se sa problemom „četiri deficita“ (termin koji je uveo u upotrebu predsjednik Kine Si Đinping)– deficitom upravljanja, deficitom povjerenja, mira i razvoja, koji se mogu prevazići samo pravičnošću, racionalnošću, uzajamnim razumijevanjem i uzajamnom pomoći.
„Pomoć Kine Crnoj Gori u skladu je sa kineskim konceptom izgradnje Zajednice zajedničke sudbine. Štaviše, strana podrška je važan program UN-a. Nije samo Kina mnogo puta pomagala drugim zemljama, nego su i Sjedinjene Američke Države učestvovale u takvim inicijativama. Prisjetite se, recimo, Maršalovog plana ili stvaranja Sjevernoameričke zone slobodne trgovine. Želja da se pomogne je manifestacija osjećaja odgovornosti zemlje, i to je definitivno dobar posao. Ali ako neko koristi pomoć kao izgovor za prigovore, u tome nesumnjivo nema ničeg dobrog“, zaključio je naš sagovornik.
Jasno je da se ekonomska situacija u Crnoj Gori ne može uskoro preokrenuti, kao i to da EU neće promijeniti svoje uslove za pružanje finansijskih sredstava zemlji. Pritom, izgleda da Kina neće odustati od započetog projekta. Čini se da su bilateralni pregovori o mogućem restrukturiranju otplate duga najrealniji izlaz iz ove situacije.
Prethodno je ove nedelje iz Evropske komisije poručeno da EU neće „vraćati dugove Crne Gore” koji su nastali uzimanjem zajma od milijardu dolara od Kine, a čija je svrha bila izgradnja putne infrastrukture u Crnoj Gori.