DPS-ova sutkinja Ustavnog suda glasala za ukidanje člana zakona o PIO i spasila sebe gubitka funkcije

Za ukidanje člana 17. stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je omogućavao ženama da odu u penziju sa 64 godine života i muškarcima sa 66 godina ako imaju 15 godina staža, glasala je i sutkinja Dragana Đuranović kojoj je, da je taj član zakona ostao na snazi, sudijska funkcija trebala prestati 18. decembra ove godine, saznaju “Vijesti”.

Ustav nalaže da sudijska funkcija prestaje i kada sudija “ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju”. Prema dosadašnjem tumačenju tog člana i praksi, sutkinjama je prestala funkcija kada napune 64 godine, a sudije kada navrše 66 godina. Sutkinja Đuranović je, prema biografiji na sajtu Ustavnog suda, rođena 18. decembra 1959. godine, tako da 64 godine puni za oko mjesec i po.

Ustavni sud nije obavijestio parlament

Sporno ukidanje ovog člana omogućava da ona nastavi funkciju dok ne napuni 67 godina ili stekne 40 godina staža, tako da je glasanjem za ukidanje ovog člana sebi produžila sebi mandat za još tri godine.

Do ukidanja ovog člana, kako je ranije navedeno iz Ustavnog suda, došlo je preglasavanjem jer je četvoro sudija, što je i minimalno potrebna većina, glasalo za, dvoje je bilo protiv i izdvojilo mišljenje. Tako da je glas sutkinje Đuranović bio odlučujući za ukidanje ovog člana, od čega i ona ima korist jer je dobila produženje funkcije.

Zakon o Ustavnom sudu predviđa da Ustavni sud “o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavještava predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”.

U ovom slučaju Ustavni sud je Skupštini do 18. juna morao obavijestiti da sutkinja Đuranović 18. decembra stiče uslove za starosnu penziju i prestanak sudijske funcije, jer je tada važio sada osporeni zakon.

Sutkinju Đuranović je predložio Ustavni odbor Skupštine Crne Gore. Iz stručne službe parlamenta “Vijestima” je saopšteno da od Ustavnog suda nisu dobili obavještenje da je sutkinja Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju.

I sudiji Miloradu Gogiću bi, da nije ukinut ovaj član zakona, prestala sudijska funkcija u maju naredne godine kada puni 66 godina. On je takođe glasao za.

Inicijativu za preispitivanja ovog člana predao je Sudski savjet, na osnovu zahtjeva Udruženja sudija. Tim sudijama je bilo sporno to što im po sili zakona funkcija prestaje danom ispunjavanja uslova za starosnu penziju. Ustavni sud je ukidanjem člana prihvatio tumačenje da je ovaj član diskiminatorski za muškarce.

Nova Vlada će nanovo pisati zakon

U odluci Ustavni sud navedeno je da je Vlada dužna da u roku od jednog mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u “Službenom listu”, Skupštini Crne Gore “podnese predlog zakona kojim će pravo na starosnu penziju osiguranika (muškarac, žena) urediti u skladu sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci”.

To znači da Vlada mora u roku od 30 dana napraviti predlog izmjena Zakona o PIO kako bi definisala norme za sticanje starosne penzije “saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda”, odnosno da žene ne mogu biti u privilegovanom položaju i da mora važiti ista granica za odlazak u penziju i za muškarce i za žene. Vlada bi morala da izjednači uslove za odlazak u starosnu penziju za žene i muškarce ili pronađe drugi osnov da bi žene imale takozvanu pozitivnu diskriminaciju.

Zatim bi taj predlog Vlada dostavila Skupštini na glasanje, a ako bude usvojen išao bi kod predsjednika države na potpisivanje, pa bi ga njegova kancelarija slala “Službenom listu” na objavu i stupio bi na snagu osam dana od objave.

Dok traje cijela ta procedura, svi građani Crne Gore u penziju bi mogli ići jedino ako imaju svih 40 godina staža osiguranja.

Unija slobodnih sindikata je u ponedjeljak pokrenula inicijativu da Ustavni sud iskoristi mogućnost da ovu odluku, koju je donio 19. oktobra, ne objavljuje već da je povuče na ponovno izjašnjavanje i javnu raspravu. Ustavni sud međutim to nije uradio već je prije dva dana objavio i poslao u proceduru za objavu u “Službenom listu”.

Da je Ustavni sud povukao odluku na dodatno razmatranje i zakazao javnu raspravu, u međuvremenu bi sutkinji Đuranović prestao mandat.

Sporno da li za žene važi izuzetak iz člana 197đ

Zakon o PIO, član 197đ kao prelazna odredba, predviđa izuzetak za odlazak žena u penziju tako što bi u ovoj godini, ako žele, mogli ostvariti pravo na penziju sa 62 godine i šest mjeseci života, a zatim se svake godine granica produžava za po tri mjeseca, pa u 2028. godini ona iznosi 63 godine i devet mjeseci.

Međutim, za dio pravnika koje su kontaktirale “Vijesti” je sporno da li i ovaj član zakona sada važi jer na njegovom početku piše “izuzetno od odredbe člana 17 stav 1 ovog zakona, pravo na starosnu penziju osiguranik žena stiče…”. Odnosno dilema je da li izuzetak iz prelazne odredbe zakona može da važi, ako je ukinut osnovni član zakona na koji se taj izuzetak odnosi.

Prema informacijama “Vijesti” analizom da li je sada primjenljiv ovaj član, narednih dana će se baviti stručne službe Fonda PIO i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Na pitanje “Vijesti” da li se prelazne odredbe iz član 179đ mogu primjenjivati, ako više nema člana 17. stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, iz Fonda PIO su odgovorili da će “detaljnije podatke o sprovođenju ove odluke Ustavnog suda moći dostaviti nakon njene objave u Službenom listu”.

Zakon nalaže otkaz sa 66 godina, a sada ne mogu u penziju

Dodatni problem je što Zakon o PIO sada nije usklađen sa Zakonom o radu koji predviđa da zaposlenom radni odnos prestaje po sili zakona kada navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Ranije je ta granica bila definisana kako bi taj zaposleni nakon prestanka radnog odnosa sigurno mogao ostvariti pravo na penziju čime mu ne bi bila ugrožena egzistencija. Sada taj zaposleni dobija otkaz, a ako nema 40 godina staža ne može otići u penziju.

Kod zaposlenih u javnom sektoru je ta granica 67 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Zorna članica DPS-a koju je Milo zbog „Limenke“ častio stanom za 15.000 evra

Đuranovićeva je takođe i članica Demokratske partije socijalista ali je to očigledno nije spriječilo da se javlja tri puta na konkurs za sudiju Ustavnog suda, koji bi po pravilu trebao da bude najnezavisnija institucija u Crnoj Gori oslobođena političkog djelovanja.

Đuranović je na saslušanju za izbor sudije Ustavnog suda ponovila da ima člansku partiju DPS-a, i da je „zorna“ Crnogorka po nacionalnosti

„Nikada svoj profesionalizam ne bih stavila ispred partijskog stava, zato nijesam bila član nijednog visokog organa partija. U momentu kada bih bila izabrana za sudiju Ustavnog suda to moje članstvo ne bi dolazilo u obzir. Kao član Ustavnog suda ne bih mogla da budem član partije, već bi predsjednik morao da me razriješi. Moja partijska pripadnost ne bi uticalo na suđenje, a to je profesionalizam“, rekla je Đuranović.

Kako je Đuranovićeva radila svoj posao za državu i građane pokazuje afera “Limenika”.

Radi se o slučaju u kojem je brat predsjednika države Aco Đukanović preko suda od države uspio da dobije ukupno oko 13,9 miliona evra, upravo u periodu kada je Đuranovićeva štitila državu u tom predmetu.

Zbog zasluga tokom svog “rada za državu”, Đuranovićeva je bogato nagrađena od Vlade Crne Gore, nekadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Ona je od Vlade dobila stan od 74 kvadrata za svega 15.445 evra.

Radi se o stanu koji se nalazi u podgoričkom naselju Siti kvart, gdje se danas kvadrat stambenog prostora prodaje po cijeni ne manjoj od 1.600 evra.