Domoljubi u epizodi nepoštovanja zakona: Je li crnogorskoj zastavi mjesto na stepenicama?
Zastava Crne Gore koja se nalazila u holu Skupštine nije nikakav državni simbol Crne Gore, već naprosto liči na nju, a i ovjekovječena je potpisom bivšeg predsjednika Skupštine i vođe SDP-a Ranka Krivokapića.
Ove teze mogu se čuti u srpskoj javnosti nakon što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tu zastavu izmjestio u svoj kabinet a na njeno mjesto postavio sliku Petra Lubarde. Mandić je pojasnio zbog čega se odlučio na ovakav potez, želeći da što više građana koji posjećuju Skupštinu mogu uživati u djelima jednog od najvećih crnogorskih umjetnika, ali i zbog bojazni da bi se zbog svijetla moglo oštetiti platno.
Međutim, samo postavljanje zastave na ovo mjesto, praktično na stepeništu u hodniku Skupštine je itekako neprimjereno imajući u vidu kada, gdje i kako se ističe crnogorska zastava. Naime, po Zakonu o državnim simbolima Crne Gore na Grbu i Zastavi nije dozvoljeni ništa ispravljati, dodavati ili mijenjati. Stoga, ukoliko je na djelu državna zastava, a nije, Ranko Krivokapić bi prekršio zakon dodajući svoj potpis na zastavu. Kako je više puta i pomenuto, ova zastava je okrenuta na način da se ne vidi potpis Ranka Krivokapića stoga je jasno kakav je DPS sa svojim satelitima imao odnos prema Krivokapiću.
Nadalje, kako je u svojoj objavi jasno objasnio Nebojša Babović, građanski aktivista, zastava je simbol državnog dostojanstva i poenta njenog isticanja je da pokaže vlast države nad objektom NA kome se vije. Privrženost državi je dovela do toga da i građani koriste državnu zastavu kao simbol ponosa i pripadništva ZEMLJI u kojoj žive ili sopstvenom narodu.
„Zakon o državnim simbolima nažalost ne prepoznaje slobodnu upotrebu zastave, ali vrlo jasno stavlja do znanja kako se zastava postavlja, održava i slično. Dakle, državni simbol se ne postavlja da visi iznad ulice u vidu trakica ili da se neprikladno kači na stubove javne rasvete, grane od drveta ili zabija u krše. Zastava kao državni simbol se koristi da označi prisustvo državne uprave na datom objektu. To znači i da prisustvo državnih zastava na ogradi Cetinjskog manastira nije samo narušavanje privatne imovine i ruženje zaštićenog kulturno-istorijskog spomenika, nego i kršenje Zakona o državnim simbolima. Zakon brani da se zastava koristi kao zavjesa, a one obavljaju upravo tu funkciju“, piše on.
A što se Skupštine tiče, jasno je propisano gdje i kako se postavlja zastava i kako treba da izgleda.
„Naprotiv, vrlo precizno je opisano gdje i kako se zastava ističe u enterijeru. Stoga, predmetna zastava može imati simboličku i emotivnu vrijednost, ali ne uživa pravnu zaštitu. A ako neko misli da je državnoj zastavi mjesto na stepeništu, onda i ne voli državu. Takve ohrabrujem da okače po jednu uramljenu zastavu u svaku prostoriju svog stana“, jasan je on.