Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević je stava da postoji više praktičnih razloga da se razgovara o temi dvojnog državljanstva, ali da treba birati povoljan tajming kada ona neće biti zloupotrebljena i politizovana od strane protivnika.
On kaže i da je vjerovatno i logično pokretanje te teme u Crnoj Gori u ovom trenutku, odmah po završenom popisu. Međutim, dodaje da treba praviti razliku između nacionalnog pristupa toj temi i uslovno rečeno političkog kog prosto indukuje činjenica da neko želi da poentira na procesima koji će nakon popisa postati veoma vidljivi, a oni su da je broj Srba u Crnoj Gori svjesno, jednom vrstom identitetskog inžinjeringa bio minimalizovan prethodnih nekoliko popisa.
„Sa druge strane ne treba zaboraviti da samo u Srbiji živi više od 250.000 državljana Crne Gore koji više nemaju pravo glasa, jer nemaju prebivalište u toj državi ali su rođeni u Crnoj Gori. Činjenica je i da u ovom trenutku, a po nezvaničnim podacima blizu 100.000 građana Crne Gore imaju i pasoš Srbije i pasoš Crne Gore. Iz razloga olakšavanja života građanima, njihove međusobne povezanosti, činjenice su da su Srbija i Crna Gora u mnogo čemu bliske države, koje dijele zajedničke interese, imaju zajedničku istoriju, jezički su bliske, identitetski, kulturno, bezbjednosno, ekonomski, to je pitanje što bi trebalo da se riješi“, mišljenja je Dobrosavljević.
On, sa druge strane, smatra da bi pitanje dvojnog državljanstva trebalo rješavati u situaciji „kada se identitetske, etničke tenzije u Crnoj Gori potpuno smire i potpuno splasnu“.
„Insistirati sada na tome može izazvati kontrareakciju druge strane, što je u ovom trenutku u Crnoj Gori, poslije 2020, poslije smjene režima Mila Đukanovića, napokon održanog popisa, nepotrebno dizanje tenzija. Dakle, da, ta tema treba da dođe na dnevni red, više je praktičnih razloga da se razgovara o toj temi, ali, treba birati povoljan tajming kada ona neće biti zloupotrijebljena i politizovana od strane protivnika“, kaže Dobrosavljević.
Praktični i pragmatični
Vladimir Dobrosavljević vjeruje da će prvi i najglasniji protivnici same mogućnosti da se razgovara o toj temi biti prije svega predstavnici starog režima i njihovi sateliti.
„Sa druge strane, pretpostavljam da će protiv biti čak i neki djelovi uslovno rečeno nove vlasti koji ne žele da se ta tema otvara i da se rješava. Iz tog razloga treba biti praktičan i pragmatičan, ta tema svakako jednom mora doći na red u Crnoj Gori, zbog interesa građana Crne Gore koji imaju gomile otvorenih pitanja po temi dvojnog državljanstva prije svega sa Srbijom, ali treba birati dobar tajming“, kaže Dobrosavljević.
Komentarišući prve reakcije sa Zapada na Mandićevu inicijativu, Dobrosavljević podsjeća da je politika bivšeg režima u Crnoj Gori dobrim dijelom nailazila na podršku zapadnih političkih i intelektualnih elita.
„Problemi u emocionalnom odnosu zapadnih političkih elita i nekadašnjih vlasti u Crnoj Gori nastali su kada se u sve umiješao kokain, odnosno trgovina kokainom. To je bilo nešto što zapadni saveznici nisu blagonaklono gledali i zato mi od 2017. imamo očigledno potpuno drugačiju politiku prema vlastima Crne Gore. To je period kada počinju da padaju ogromni tovari kokaina prevoženi brodovima pod crnogorskom zastavom, od Filadelfije, Roterdama, Hamburga. Sa druge strane ne treba imati iluziju, većina zapadnih političkih krugova želi nastavak identitetske politike i geopolitičke pozicije kakvu je zastupao nekada DPS, ali bez kriminalizacije i bez kokaina. Ovo što je na neki način tolerisan ulazak srpskih predstavnika u vlast ne znači da je u toku medeni mesec srpskih predstavnika i zapadnih saveznika, već da su zapadni saveznici shvatili da je, kakva god da je situacija, bolje sarađivati sa Srbima nego sa narko kartelima“, kaže Dobrosavljević.
Kakva je procedura
Inače, samo sticanje crnogorskog državljanstva je veoma restriktivno. Propise u sticanju državljanstva donela je 2008. vlast Mila Đukanovića, oni su podrazumijevali 15 godina boravka u Crnoj Gori, ali su ovi uslovi 2021. donekle ublaženi odlukom vlade Zdravka Krivokapića, skraćivanjem roka boravka na 10 godina. I tada je bilo žestokih reakcija i u Crnoj Gori i na Zapadu, ocjena da bi lakše sticanje crnogorskog državljanstva moglo da se odrazi na strukturu biračkog tijela.
Dobrosavljević očekuje ozbiljnije otvaranje ove teme u Skupštini Crne Gore i moguće donošenje novog zakona „u nekom trenutku“, ali, u ovom – ne.
„Crna Gora i nova vlada sastavljena nakon izbora u junu mjesecu sada imaju neke druge prioritete što se tiče posebno socijalne politike, ekonomije ali prije svega borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Dakle, protiv tog višedecenijskog, simbiotičkog odnosa bivših struktura, narko kartela i donosilaca političkih odluka. To smo dobro vidjeli u ovoj sada dekriptovanoj Skaj aplikaciji u kojoj se vidi da ljudi iz sudstva, tužilaštva, narko kartela, bezbjednosnog sektora i vrha vlasti, zapravo između sebe komuniciraju i usaglašavaju planove. I sada je borba protiv toga prioritet novim vlastima i političkim elitama, a kada se stišaju tenzije po tom pitanju, i kada Crna Gora dobije funkcionalne i nezavisne institucije onda se može očekivati da druge teme dođu na red pa i pitanje dvojnog državljanstva“, smatra Dobrosavljević.
Protivnici čak i otvaranja ove teme potenciraju ovih dana da na oko 540.000 birača u Crnoj Gori svaka promjena može imati ključnu ulogu u osvajanju vlasti i podsjećaju da se u avgustu 2020. rezultat lomio na dve-tri hiljade glasova i da je slično bilo i na izborima 2016. kada je nekoliko hiljada glasova DPS-u donijelo još četiri godine vlasti.
Podsjećanja radi, dvojno držaljanstvo u Crnoj Gori je nezakonito, po aktuelnim propisima.
(rt.rs)