Dobrosavljević: Srbija će morati u ovim svjetskim previranjima da izvuče ono što je u njenom interesu

Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević kazao je gostujući na Kurir TV da mu je izlaganje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bilo vrlo interesantno i da mu je drago što je svjestan da se svijet nalazi u fazi dramatičnih promena.

„Za mene je najveći utisak u obraćanju starog i novog predsjednika republike je da je prevagnula spoljno politička agenda u odnosu na unutar. Puna svijest o tome gdje se svijet nalazi – da se nalazimo u fazi dramatičnih promjena. Neće biti isto kao što je bilo 2017. ili kada je Vučić prvi put izabran. Jasna svijest o tome kakav je bio odnos Zapadnih saveznika prethodnih 20 godina prema nama i našim interesima, a opet uz punu svijest o našim ograničenjima.“, smatra Dobrosavljević.

On naglašava da mi svakako moramo iz ovih okolnosti izvlačiti najviše moguće.

„Prije svega, nezahvalno je govoriti i kritikovati opoziciju jer ona mora sama sebe ideološki profilisati i postati jedna vrsta alternative sadašnjem vladajućem sistemu. Pokazalo se da snage koje su nosioci politike koja se suprotstavlja vlasti vuče svoje korijene iz režima koji je bio prije 2012. godine koji je SNS pobijedio jer su građani bili nezadovoljni načinom kako su oni upravljali državom. Ne mogu biti ozbiljna alternativa toj vlasti. Potrebni su novi ljudi, organizacione forme, i profilacija nove politike koja ponovo može mobilisati birače.“, kazao je on.

Dobrosavljević govori da postoji jedan dobar dio apstinenata koji pripada opozicionom korpusu i koji već dugi period ne žele da participiraju u izborima.

„Dužnost opozicije je da takve ljude mobiliše i da ih stavi u funkciju glasanja za svoju političku agendu. Mislim da je to nedostatak opozicije. Kako postoji jaka vlast, tako mora biti i jaka opozicija, bilo na desnici, centru ili ljevici. Potrebno je da se pojave novi politički lideri kako bi se politička scena osvježila.“, kazao je on.

Dobrosavljević tvrdi da odnos prema EU sa rezervom jer ljudi imaju negativno iskustvo sa Zapadom tokom procesa raspada Jugoslavije.

„Drugo je pitanje to što se zapadni saveznici nisu potrudili da daju razlog da se takvo predubjeđenje promijeni, a takođe ni zastupnici tog puta nisu dali za pravo biračima da im kažu sve benefite što to nudi. Nama je sve to izostalo. Kakva će biti reakcija birača prema EU zavisi od odnosa Unije prema nama, ali i to kako njima bliski političari, tu politiku profilišu.“, kazao je on.