Dobrosavljević: Otvoreni Balkan je dobar kao ekonomski savez, ali moramo početi da razmišljamo i o regionalnom bezbjednosnom savezu po vertikali Beograd-Atina

Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević kazao je da je Otvoreni Balkan dobar kao ekonomski savez, ali da bi cijeli region morao da počne da razmišlja o kreiranju bezbjednosnog saveza, jer se ekonomske krize, koje će nastupiti, nikad ne završavaju na polju ekonomije, već gotovo uvijek prelaze u sukobe.

Govoreći o regionu, i onome šta se dešava ovdje nakon pojavljivanja ukrajinske krize, Dobrosavljević kaže da se centri moći odnosno regionalni subjekti ne mire sa povećanjem značaja Beograda na ovim prostorima.

„To nas uči da moramo da vodimo računa o drugoj stvari. Moramo imati saveznike u regionu. Ono što se dogodilo sa Srpskom pravoslavnom crkvom odnosno rješavanje pitanja Makedonske crkve, otvorio je jedan geopolitički katanac. Dobila se jedna vrsta strateške dubine i vertikale sjever-jug/Beograd-Atina. To bi u doglednoj budućnosti moglo da se iskoristi jer se moramo prilagođavati datim okolnostima i da kreiramo neka nova savezništva, možda čak i bezbjednosna.“, kazao je on.

Dobrosavljević smatra da bi trebali voditi računa i očuvati neutralnost jer Srbija već ima tog iskustva.

„Jugoslavija je 1951. godine imala potpisan sporazum sa Grčkom i Turskom. Grčka je jedan od naših najvažnijih geopolitičkih partnera, strateški važan u regionu, i jako bitan za stabilnost. Preko Grčke, možemo doći do Istočnog mediterana i zemalja na Istočnom Levantu, kao npr. Izraela, i formirati savez Beograd-Atina – Nikozija – Jerusalim.“, kazao je on.

Naglašava da jedino što moramo raditi je da brinemo o našim interesima.

„Moramo praviti nova savezništva. Ne možemo da ostanemo mirni i da gledamo kako nas neko sprječava ka evropskim integracijama retorikom i ucjenama oko teritorijalnog integriteta i ugroženom bezbjednošću. To nas tjera na nova savezništva kojim ćemo na neki način staviti do znanja da smo spremni da očuvamo ovaj prostor mirnim. Otvoreni Balkan je bitan sa ekonomskog dijela. Buduće ekonomske izazove koje će svijet doživjeti će ovaj projekat mogao da ublaži. Cijeli svijet čeka ekonomska recesija. Ekonomski problemi nikad nisu ostali samo na ekonomskom polju već izazivali sukobe mnogo većih razmjera. Zato mislim da moramo da razmišljamo na drugačiji način i da pored ekonomskih savezništva koji treba da anesteziraju udare koji ćemo imati zbog globalne recesije, početi da razmišljamo i o bezbjednosnim savezima.“, kazao je on.

„Kisindžer je oduvijek imao drugačiji pogled od integralističkog. I prema SAD-u i prema njenoj politici u Evropi. Dok je državni sekretar Nikson bio na poziciji, on je izašao sa stavom da najveća svjetska sila odnosno SAD sebi ne smije da dopusti približavanje drugih velikih sila, odnosno u tom momentu Sovjetskog saveza i Kine. Mi sama imamo suprotno svemu što je bila njegova spoljno politička doktrina. Današnji SAD je svojim aktivnostima u Ukrajini na neki način gurnuo Rusiju i Kinu u zagrljaj. Da li je to iznuđeno, to nije bitno, ali oni su sada protivnici najveće svjetske sile, odnosno SAD-a.“, kazao je on.

Dobrosavljević je naglasio da Kina ima drugačiji koncept spoljne politike i uopšte razmišljanja o istorijskim, društvenim, političkim i bezbjednosnim procesima nego što ih imamo mi na Zapadu.

„Oni su država dugog trajanja. To je jedna od rijetkih svjetskih imperija koja nikada nije vodila imperijalističke ratove, osvajačke. Kapacitete za to imaju, ali njihova logika je bavljenje ekonomijom, tehnologijom, znanjima, i to je nešto što podrazumijeva izbjegavanje direktnih konflikata i sukoba. Oni vode računa o sopstvenoj ekonomskoj strategiji i njenom razvoju, nego o tome da uđu u neki konflikt koji bi ih ograničio ili unazadio.“, kazao je on.

Dobrosavljević dodaje da je najveći dio obveznica SAD-a u vlasništvu Kine.

„Interesi su isprepletani, a Kina je svjesna toga. Njoj odgovara trenutno stanje i da ne ulazi u sukobe jer bi 2027 ona postala ekonomska vodeća svjetska sila.“, kazao je on.

Govoreći o izjavi gradonačelnika Kijeva Klička, Dobrosavljević kaže da je to jedna dalekovida izjava jer on kontrira ukrajinskoj strani kojoj je glavni argument odbrana teritorijalnog integriteta.

„On upravo govori o tome da RF krši međunarodno pravo u Ukrajini. Sve ono što se dogodilo nama 99te godine. Na ovaj način, Kličko de facto priznaje zakon jačeg. Nama su na silu uzeli Kosovo, a tako će Donbas i Krim uzeti Rusi i šta su uradili time? Ništa. Kličko je pokušao da dobije blagonaklonost međunarodne zajednice potpuno ne razumijevši da ide kontra svojim interesima. Ukrajinske političke elite nisu baš pokazale dalekovidost samim tim što su pristale da budu objekat u jednoj vrsti političkih tenzija između Istoka i Zapada, i što su pristali da budu ta strana koja će provocirati moćnog susjeda.