Dobrosavljević: Embargo na rusku naftu od strane Zapada je pokušaj ograničenja kapaciteta Moskve uz trud da se ne ugrozi zapadna industrija i poslovanje

Evropska unija, G7 i Australija uvele su embargo na rusku naftu koja stiže preko mora u nastojanju da smanje prihode Moskve i njenu sposobnost da finansira rat protiv Ukrajine. Već nekoliko dana važi ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara.

Rusija je saopštila da ne prihvata to ograničenje ni po cijenu smanjenja proizvodnje.

Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević kaže da je ovo pokušaj da se finansije Moskve onesposobe s jedne strane i da se onemogući veći priliv sredstava koji bi rast cijena energenata na slobodnom tržištu uzrokovao što omogućuje jačanje ruske ekonomije.

„Da su htjeli rigoroznije mjere, onda bi vjerovatno poslušali ono što su neki energetski analitičari ali i ukrajinski predsjednik Zelenski rekli, da se cijena izvoza nafte ograniči na 30 dolara po barelu. To bi predstavljalo vjerovatno veći udar, ali bi izazvalo kontraefekat na tržište energenata na Zapadu i ugrozilo bi poslovanje zapadne industrije. Ovo je pokušaj balansa kojom se pokušavaju ograničiti kapaciteti Moskve, a sa druge strane se trude da ne ugroze poslovanje ili rad industrije na Zapadu“, kazao je Dobrosavljević.

Analitičar podvlači da Zapad pokazuje da je spreman da ide do kraja u raskidu sa oslanjanjem na ruske energente, ali je i jasan pokazatelj da će Rusija umjesto Zapada i Evrope tražiti svoja tržišta na Istoku, Indiji i Kini.

„Rusija još uvijek nije ugrožena činom ograničavanja. Postoji iskustvo i drugih zemalja čiji su se energenti našli na udaru sankcija, tipa Venecuela i Iran. Na njihovom primjeru se vidi da putem tamne flote na slobodnim okeanskim vodama, možete zaobići embargo. Svakako ovo neće imati preveliki uticaj na rusku ekonomiju, ali je pokušaj da se nekom vrsto polukoraka ili polupolitičkog pritiska dođe do političkog razrješenja krize u Ukrajini“, zaključio je Dobrosavljević