Predlog da guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) imenuje Skupština na osnovu sprovedenog javnog konkursa, umjesto postojećeg rješenje prema kojem to čini predsjednika države, predstavlja transparentan postupak, što do sada nije bio slučaj.
To je danas u Skupštini Crne Gore tokom rasprave o predlogu izmjena Zakona o CBCG saopštio poslanik Demokratskog fronta i predlagač izmjena Dejan Đurović.
Skupština će se o predlogu izjasniti naknadno, a očekuje se da bude izglasan glasovima poslanika parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine.
Raspravi nisu prisustvovali poslanici opozicije.
„Svjedoci smo da nije bilo te transparentnosti, nego da je sve bilo do jednog čovjeka i jedne partije – u rukama Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista (DPS). Tako je i sam izbor guvernera CBCG već duži period unazad bio zarobljen od strane DPS i odlazećeg predsjednika. Novim rješenjem guvernera bi izabrali na javnom konkursu na kojem može da se prijavi svaki građanin koji ispunjavao uslove konkursa“, rekao je Đurović, prenose „Vijesti“.
Predloženim rješenjem, Đurović vjeruje da će se izabrati kandidat koji svojom biografijama, neokrnjenim kredibilitetom, zaslužuju povjerenje Skupštine.
„Pitanje za kandidata bi morala biti kolika je likvidnost banaka i da li tolika likvidnost može uticati na inflatorni faktor, da li je bilo pranja novca u Crnoj Gori i način na koji je to rađen, da li se projektuje minimalna ili maksimalna kamatna stopa po kojoj se kupuje ili prodaje novac. Ovdje danas imate da za novac uložen u banci dobijate najmanju kamatu koju postoji u Evropi, ali je zato kamata kada se zadužite za kredit mnogo veća“, naveo je Đurović.
On je rekao da predlog zakona ne narušava nezavisnost CBCG, već da je u pripremi zakona korišćena međunarodna praksa, navodeći primjer Hrvatske i Rumunije.
Predloženim izmjenama zakona je definisano da se za poziciju guvernera mora imati deset godina radnog iskustva umjesto pet, kao i da se na javnom konkursu u parlamentu sprovodi procedura za izbor članova Savjeta CBCG i da se novi Savjet izabere u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena zakona.
Predlog je i da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi postojeća procedura za izbor guvernera.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je ranije predložene izmjene.
U skupštinskoj proceduri je trenutno predlog bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića da se Radoje Žugić, kome je mandat istekao u oktobru ponovo imenuje na tu poziciju. Ž
Žugić je bivši funkcioner DPS-a i slovi za bliskog čovjeka Đukanoviću.
Đurović je kazao da niko nije očekivao da poslije 30. avgusta 2020. godine ekonomska piramida u Crnoj Gori na čelo sa CBCG ostati netaknuta do dana današnjeg.
„Predlog Đukanovića je očekivan, jer između odlazećeg predsjednika i guvernera postoje velike veze, počev od Fonda PIO, Pomorskog saobraćaja, garancije za kredit koji je dao Pomorski saobraćaj Đukanoviću, da je predsjednik borda Prve banke dobio 44 miliona pozajmice od Vlade, od čega je 11 miliona evra Prva banka vraćala Vladi u prvih pola sata. To nikada tužilaštvo nije procesuiralo, a ponekad, kao što je posljednjih dana, zna da reguje kada ne treba. Elektroprivreda je pozajmila Prvoj banci 10 miliona, četiri je vraćeno, a odbijen je zahtjev EPCG da se ostatak novca vrati, garancije za Abu Dabi fond…“, rekao je, između ostalog, Đurović.