Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić kaže da Srbija može mnogo i da nauči i da dobije ukoliko nastavi da investira u nastavak procesa unaprjeđenja srpsko-američkih odnosa i najavljuje da će nastaviti da gradi obostrano korisnu bilateralnu saradnju i sa administracijom Donalda Trampa. Đurić naglašava da je punopravno članstvo u EU naš strateški cilj i da se, uprkos tome što odluka o otvaranju klastera 3 u pristupnim pregovorima i dalje izostaje, Srbija obavezala i svojim građanima i međunarodnim partnerima da će za to biti spremna do kraja 2026. godine.
– Mi smo od Evropske komisije u protekle tri godine dobijali preporuke za otvaranje pregovaračkog klastera 3, i Srbija je realno već duže vrijeme spremna za taj korak. Pozitivna odluka zemalja članica EU da otpočnemo proceduru za otvaranje ovog klastera bila bi priznanje naporima koje je Srbija uložila u dosadašnjem reformskom procesu i ohrabrenje da nastavimo usklađivanje s politikama EU. Srbija bi to shvatila kao izraz povjerenja naših evropskih partnera i gest pružanja ruke, i mi bismo se postarali da to povjerenje opravdamo.
Srbija je zemlja u srcu Evrope i iskreno želi da postane dio porodice EU, a svaki gest ohrabrenja je prije svega važan u simboličkom smislu, ne samo onima koji vrijedno rade na reformama već prije svega građanima, koji već duže vrijeme nisu dobili jasnu političku poruku da u procesu proširenja EU ima i nekog faktičkog pomaka. Veoma je važno da EU ostane na svaki način prisutna u Srbiji i da se građanima naše zemlje upute jasne poruke da perspektive članstva u EU ostaju otvorene.
Kakva su vam očekivanja od nove evropske administracije, prije svega u odnosu na najave da će proširenje EU biti visoko na ljestvici prioriteta?
– Iako su u svakoj trci prolazna vremena važna, ono što je suštinski važno jeste krajnji rezultat. Mi ćemo, ako govorimo o našem reformskom procesu, za punopravno članstvo u EU ćemo biti spremni do kraja 2026. godine. Na to smo se javno obavezali i našim građanima i međunarodnim partnerima. Uvjeren sam da ćemo delotvornošću na tom planu još jednom potvrditi i naš politički kredibilitet i naše administrativne kapacitete. Tema proširenja se definitivno vraća na visoku poziciju političke agende EU, i vjerujem da ćemo i mi i naši evropski partneri do tada biti zreli za naredni politički korak. Od kredibilnih sagovornika smo dobili uvjeravanja da će vrata za ulazak u EU ostati otvorena za kandidate iz našeg regiona, ali ishod će prije svega zavisiti od strateških odluka naših evropskih partnera, a kakve će one biti za dvije ili tri godine, ostaje da se vidi. Mnogima je danas zbog usložnjavanja geopolitičke situacije teško da procijene šta će biti za mjesec dana, a kamoli za dvije ili tri godine. Politika proširenja je u proteklim decenijama bila najuspješnija politika EU, i u njoj se ogledala sama suština ideje stvaranja jedinstvenog evropskog političkog, ekonomskog i bezbjednosnog prostora. Mi ćemo, dakle, biti spremni, a EU će morati da obavi jedan ozbiljan politički solilokvij, to jest da neke stvari raščisti sama sa sobom.
Donald Tramp je nova realnost za cio svijet, pa i za Srbiju. Rekli ste da se nadate da će Srbija uspjeti da privuče pažnju nove administracije. Kakav pristup imate na umu?
– Srbija je u političkom smislu usmjerena ka EU, koja je naš najznačajniji ekonomski partner i predstavlja naše neposredno političko okruženje. Punopravno članstvo u EU je zato naš logični strateški cilj. SAD su, međutim, i dalje epicentar svetske političke i ekonomske moći, tako da Srbija može mnogo i da nauči i da dobije ukoliko nastavi da investira u nastavak procesa unaprijeđenja srpsko-američkih odnosa. SAD u velikoj mjeri upravljaju svjetskim procesima i imaju političke kapacitete i ekonomske resurse bez premca. Srbija svoje političke i ekonomske interese definiše na racionalan način, a odluka da nastavimo da izgrađujemo strateški dijalog sa SAD je upravo plod dubokog promišljanja i sagledavanja naših dugoročnih interesa. Najneposrednije benefite imali bismo na polju ekonomije i tehnološkog razvoja. Kao ambasador u SAD učinio sam značajne korake u tom smjeru, povećavajući našu političku vidljivost, stvarajući drugačiji imidž i reputaciju Srbije i gradeći mehanizme saradnje na različitim nivoima. Nastavićemo da obostrano korisnu bilateralnu saradnju gradimo i sa administracijom Donalda Trampa i vjerujem da imamo osnova da se nadamo da će naredne četiri godine biti možda i najplodotvornije u istoriji srpsko-američkih odnosa.
Vidite li stvarnu volju i želju međunarodnih faktora da se dijalog Beograda i Prištine odblokira?
– Protekli mjeseci bili su period u kojem je bilo nerealno imati tu vrstu očekivanja. Evropska unija je bila zauzeta svojim unutrašnjim administrativnim i kadrovskim poslovima, na Kosovu i Metohiji je takođe u jeku izborna kampanja, situacija na terenu je najgora koju smo imali u protekle dvije decenije, a spoljnopolitička pažnja struktura u EU je usmjerena na neka druga područja. I pored naše dosljedne opredeljenosti za oživljavanje dijaloga, to pitanje očigledno nije bilo pri vrhu liste prioriteta EU. Pitanje normalizacije odnosa Beograda i Prištine je uvijek na stolu u našim spoljnopolitičkim kontaktima, međutim jasno je da je pažnja evropske političke javnosti okrenuta na drugu stranu zbog akutnih izazova na istočnim granicama EU. Mi smo uvek spremni da učestvujemo u dijalogu s Prištinom uz posredovanje EU i proces normalizacije odnosa će neminovno u nekom trenutku u bliskoj budućnosti i suštinski biti nastavljen.
Velika vijest je bio susret premijera Miloša Vučevića s Trampom na otvaranju obnovljene pariske katedrale Notr Dam. Ma koliko kurtoazno mogu da zvuče njegove pohvalne riječi o Srbiji, vi kao diplomata možete da „izmjerite“ njihovu stvarnu težinu. Šta u politici i diplomatiji znače ovakvi susreti?
– U diplomatiji su ceremonijalni događaji, koji na prvi pogled nemaju naročitu političku težinu, nerijetko najvažniji. U Parizu su se na otvaranju obnovljene katedrale Notr Dam okupili svi koji u političkom smislu nešto znače u Evropi. Posebnu političku i diplomatsku težinu tom događaju dao je upravo novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp, i bila je to prilika za mnoge da naprave prvi neposredni kontakti sa čovjekom koji će u naredne četiri godine biti na čelu najmoćnije države svijeta. Predsjednik Tramp poznaje prilike u našem regionu, odlično je informisan o Srbiji i svjestan političkih i ekonomskih potencijala koje naša država ima. Proteklih godina smo vredno radili na tome da izgradimo kanale komunikacije s političkim strukturama koje će u narednom periodu voditi SAD, i u tom smislu je premijer Vučević odlično iskoristio priliku i ostvario za Srbiju važan kontakt.
Sa ovog događaja u Parizu saznali smo i da milijarder Ilon Mask ima planove da investira u Srbiji. Znate li nešto više o tome?
– U proteklim godinama bilježimo značajan razvoj investicione aktivnosti kompanija iz SAD u Srbiji. Od ukupnog iznosa investicija, koji nije mali, važnije je, međutim, to što Amerikanci investiraju najviše u oblasti visokih tehnologija i to direktno utiče na rast produktivnosti i konkurentnosti naše IKT industrije, na nivo izvoza te vrste usluga i izgradnju ekonomije zasnovane na znanju. Takođe, to nam pomaže da veliki broj domaćih IT stručnjaka zadržimo u Srbiji, a otvara se i prostor da sa američkim partnerima izgradimo moderniji i funkcionalniji energetski sistem. Maskova poslovna imperija je admiralski brod američke visokotehnološke industrije, ali i mnogo više od toga. Eventualna odluka gospodina Maska da investira u Srbiji bila bi, naravno, i jasna politička poruka, s obzirom na njegovu poziciju u novom političkom establišmentu u Vašingtonu.
Vjerujete li da ponovni ulazak Trampa u krug najuticajnijih svjetskih političara može da dovede do kraja rata u Ukrajini, što je on često i ponavljao u predizbornoj kampanji?
– Riječ je o ozbiljnom čovjeku i političaru, čija riječ ima veliku težinu. Mogli ste da vidite da je svoj dolazak u Evropu nakon pobjede na predsjedničkim izborima iskoristio i za pokretanje te teme. Nema sumnje da će situacija u Ukrajini biti jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Trampove administracije, ali ne treba smetnuti s uma da je u događaje u Ukrajini, kako bi Amerikanci rekli, upleteno mnogo stejkholdera, to jest zainteresovanih strana. Biće, dakle, potrebno pomiriti mnoge interese, što nije jednostavan politički i diplomatski zadatak. U interesu Srbije, ali i cijelog čovječanstva, jeste da taj rat, koji je odnio zastrašujući broj žrtava i potpuno uzburkao političke i ekonomske odnose u svijetu, bude priveden kraju, na trajan i održiv način. Želimo Trampovoj administraciji uspjeh u tome, i spremni smo da, kao neko ko ima bratski odnos i sa Ukrajincima i Rusima, na svaki način pomognemo da se do mira dođe.
Slom režima u Siriji je još jedna svjetska tema koja sigurno mijenja redosljed prioriteta velikih sila. Kako na sve to gleda Srbija?
– Međunarodni odnosi su trenutno u jednoj burnoj i turbulentnoj tranzicionoj fazi. Nažalost, za mnoge zemlje i narode to nije samo teorijska tema ili akademska intelektualna vježba, i kao šef diplomatije jedne relativno male države mogu samo da izrazim nadu da ćemo se što prije u međunarodnoj komunikaciji vratiti na mirnodopski mod, i da će krizne situacije biti rešavane kroz postojeće multilateralne kanale i instrumente. Srbija poštuje međunarodno pravo i na stanovištu je da je upravo međunarodno pravo najbolji okvir za rješavanje geopolitičkih izazova. Razorni geopolitički procesi kojima smo i danas svjedoci počeli su na ovim našim prostorima, i mi danas možemo samo da saosjećamo s napaćenim narodom Sirije i da tim ljudima prije svega poželimo mir. Mi smo u proteklom periodu nediskriminatorno, vođeni isključivo humanitarnim motivima, pomagali ugroženom stanovništvu Sirije ljekovima, hranom i odjećom, i spremni smo da to nastavimo da činimo i u budućnosti.
(Kurir.rs)
