Đurđev: Srbija konstantno pod pritiscima, Vučić i Orban pokazali avangardnost koja nam je neophodna

Predsjednik Srpske lige Aleksandar Đurđev je, komentarišući jučerašnji samit Ukrajina – Jugoistočna Evropa koji je održan u Dubrovniku, rekao da mu se čini da je taj događaj imao mnogo veći značaj i smisao nego što mi ovdje pokušavamo da ga lokalizujemo.

Aleksandar Đurđev je naveo da je za Srbiju svakako najznačajnije političko opredjeljenje kada je riječ o rusko-ukrajinskom konfliktu, i „ispravan stav da ne uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji koji je od početka tog sukoba obrazlagan više puta“.

„Vidimo da je to jedan od prioriteta spoljne politike evropske birokratije – da Srbiju ubijedi da promijeni taj stav. Čini mi se, iako je samit imao mnogo širu ambiciju, da se negdje slomilo upravo na toj čvrstini Srbije da ostane dosljedna u svojim stavovima od početka tog konflikta. Sa jedne strane, to je da bude potpuno principijelna kad je suverenitet i integritet Ukrajine u pitanju. I sa druge strane, neuvođenje sankcija Ruskoj Federaciji bez nekog daljeg ekspliciranja da li je do tog sukoba moralo da dođe, ko ga je izazvao, koliku je nepravdu i represiju trpio ruski narod u Ukrajini prije nego što je došlo do sukoba itd“, rekao je Đurđev.

Smatra da su u svemu tome mnogo značajnija iskustva koja će ponijeti lideri sa tog samita, a to je da u nekim budućim političkim, eventualno krizni situacijama, ne bi trebalo da posežu za političkim odlukama za kakvim je posegla Ukrajina, jer se na kraju ispostavi da budu ostavljeni na cjedilu, da država ispašta, da narod pati i da dolazi do velikog stradanja.

Naveo je i da su lideri koji su bili na samitu mogli da vide kroz Zelenskog da, osim te, možda neke deklarativno-verbalne podrške, od najavljenih konkretnih podrški polovina se istopi kad je riječ o konkretnim akcijama.

„To se vidi i po finansijskoj pomoći, eventualno i po toj vojnoj pomoći koju dobija od mnogih država. Ono što se obeća pred kamerama je jedna dimenzija, a ono što se potpiše u ugovorima o sponzorstvu i donatorstvu drugo. Ono što stigne na teren je potpuno treće. Mislim da su to značajna iskustva u nekoj budućoj raspodjeli i svjetskom poretku koji se bude kreirao nakon što se potpiše mir. Očigledno smo vrlo blizu mira, jer vidimo da je to jedna od ključnih tačaka kampanje američkih izbora. Vidimo da iza nekog prvog ešalona, odmah iza predsjedničkih kandidata republikanaca i demokrata, se najavljuje kako bi mogao taj mir da se potpiše , šta bi sve u njega moglo da uđe i šta bi Rusiji trebalo ustupiti, a šta bi Ukrajina mogla da izvuče kao maksimum“, istakao je Đurđev.

„Permanentan pritisak na Srbiju“

Upitan da li i dalje postoji pritisak na Srbiju da uvede sankcije Rusiji, Đurđev je rekao da je njegov utisak da ti pritisci neće prestati ni kada se potpiše mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine i kada se taj sukob završi.

„Srbija je uvijek na meti i pod pritiskom je određenog dela zapadnih demokratija. To smo devedesetih mogli da čujemo kao odrednicu – koliko je potrebno da Srbija bude mala da je ne bi komentarisali kao veliku. Mislim da je to neka vrsta dogme u tim određenim zapadnim političkim establišmentima, da se vrši permanentan pritisak na Srbiju, da Srbiji ne treba dati ni malo daha. Videli samo da u ovih proteklih pet do deset godina Srbija beleži značajne rezultate – ekonomske, infrastrukturne, bezbjednosne i svake druge. Mislim da to smeta“, kaže predsjednik Srpske lige.

Đurđev je rekao da živimo u dinamičnom okruženju i političkom svetu i da je tehnologija do te mere napredovala da je uticala i na politička dešavanja.

„Mnogi ljudi vjeruju u neke nerealne prognoze i teorije zavjere da se neki rezultati unapred znaju, da li su to izborni ili ratni ili kakvi god. Ne vjeruju da je neophodno činiti određene napore i trud za svoj nacionalni interes. Mislim da su u velikoj zabludi. To je jedna od najvećih grešaka aktuelne opozicije u Srbiji, jer ona robuje nekim predrasudama iz devedesetih godina. Ono što se negde prigovaralo konzervativnoj i desnoj političkoj opciji u Srbiji, da su pobornici teorija zavjere, sada se čini da je ova građanska opcija negdje obnevidjela. To je vrsta političkog razmišljanja koje ih dovodi tu gde se sada nalaze“, rekao je.

Kaže da je neophodno boriti se za svaki sat, za svaki dan, za svaki cilj i da treba da se radujemo malim pobedama i realnim rezultatima. Napominje da u svetu vlada ogromna konkurencija i da više nema jedne, dvije ili tri globalne sile, nego se čak i manje zemlje se trude da se razvijaju.

„Čak i neke interesne i terorističke grupe imaju daleko veći uticaj i moć nego što su imali do samo pre pet godina. To je novi svet u kojem živimo, u kojem moramo da opstanemo i da se razvijamo“, rekao je.

Zašto Erdogan zaobilazi Sarajevo?

Danas u Srbiju stiže predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, a upitan da li su Erdogan i mađarski premijer Viktor Orban najčešći gosti, Đurđev kaže da nema taj utisak, ali da je vrlo značajno što će doći predsjednik Turske.

„Turska je jedna od najmoćnijih zemalja svijeta. Indikacija izostanka njegove posjete Sarajevu je svakako zanimljiva. Možda to pokazuju rezultati određenih političkih opcija na nedavno održanim izborima gdje prosto Bakir Izetbegović ne može da se pohvali nekim ozbiljnijim rezultatima. Možda je to uticalo na odluku Erdogana da zaobiđe Sarajevo ovaj put. Ali svakako, ambicije Turske, ne samo Ergodana kao političkog lidera, nego Turske kao takve, jesu ne samo Sarajevo, nego čitav ovaj prostor koji oni sagledavaju na određeni način kao njihovu interesnu zonu. Na taj način će to biti sagledavano i u budućnosti“, poručio je.

Ističe da je daleko najznačajnija posjeta koju smo imali u proteklom periodu posjeta francuskog predsednika.

„Sporazumi koji su tom prilikom potpisani su od strateškog značaja za Republiku Srbiju, kako u domenu energetike, tako i u domenu bezbjednosti. Apsolutno tu vidim određenu vrstu paralele posjete kineskog predsjednika i francuskog predsjednika, jer je kineski predsjednik prilikom posete Evropi posjetio samo tri prijestonice. To su Beograd, Budimpešta i Pariz. Na toj nekoj osi može se posmatrati budući razvoj Republike Srbije i neka vrsta političkih opredjeljenja kojima će strijemiti“, naveo je Aleksandar Đurđev.

Dodaje i da je predsjedavanje Mađarske Evropskoj uniji u aktuelnom vremenu dobar pokazatelj u kojoj fazi se nalazi Evropska unija i na koji način se sagledavaju određena savezništva i neprijateljstva.

„Recimo, Mađarska jeste uvela sankcije Ruskoj Federaciji, ali je Rusija doživljava izuzetno prijateljski. Jedan od prvih poteza predsjedavanja Mađarske Evropskom unijom jeste zvanična posjeta Ruskoj Federaciji i razgovor sa predsjednikom Putinom, što je skandal par ekselans u odnosu na političko opredeljenje EU. Ali prosto vidimo da će ta vrsta skandaloznosti biti negdje pravilo i mi u svemu tome ne bi trebalo da izgubimo korak. Treba da imamo inicijativu na neke određene stvari, kao što je recimo principijelnost u podržavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta određenih država. Treba da ostanemo konzervativni, ali u određenim političkim situacijama treba da budemo avangardni i da ne dozvolimo da nas Mađarska, iako prijateljska država, u tome pretekne“, istakao je.

Kada je riječ o odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, Đurđev je rekao da imamo zapaljive izjave zvaničnog Sarajeva i određenih političkih lidera ka Banjaluci i ka Beogradu.

„Mislim da je izostanak posjete Erdogana Sarajevu jedna vrsta opomene da Sarajevo ne eskalira nešto sa čime ne može da se nosi. Niko više ne Balakanu od potencijalnih ili tradicionalnih neprijatelja naše države i naroda ne mogu da očekuju podršku Zapada ili određenih država kao što je Turska, kao što je bilo devedesetih godina. To vrijeme je davno prošlo vrijeme. Sada su druge geopolitičke okolnosti, druga je tehnologija, drugi su koncepti. Oni nisu uspjeli da nas slome u tom periodu. I čini mi se da neki lideri na Kosovu i u Bosni i Hercegovini to ne mogu da sagledaju na ispravan način, niti žele da uvaže određene dobronamjerne sugestije, nego su podložni nekim drugim sufliranjima koja će ih odvesti tamo gdje je sada Zelenski. A to je smetlište civilizacije“, naveo je.

„Bliski istok ključna tema“

Erdogan će putovati i na samit BRIKS-a u Kazanj, gdje će imati sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Đurđev objašnjava da njih dvojica već duži period imaju zanimljiv odnos.

„On je uglavnom dominantno dobronameran. Ali u tim istorijskim, političkim i vojnim odnosima između Turske i Rusije – oni nekako uvijek jedni ka drugima imaju pretenziju i ambiciju. Ali ne treba da zaboravimo, to svakako ni Erdogan nije zaboravio kada je izvršen puč i pokušaj njegovog svrgavanja, da je on imao mali broj saveznika u tom trenutku. Sa jednim od tih saveznika će se sresti u Kazanju . Dobro je što će tamo da ode. I oni pokazuju ambicije prema BRKIS-u, jer su im vrata EU zatvorena i to se čini kao trajno i vječno, bez obzira na neke nagovještaje i obećanja koja traju predugo, kao što traju i prema Srbiji. Vidimo da u tu vrstu zamlaćivanja i lažnih obećanja vjeruju samo još nevjerovatno naivni politički akteri. A Srbija s njima nikad nije oskudijevala“, rekao je Đurđev.

Na pitanje da li će Bliski istok biti jedna od tema na samitu BRIKS-a, Đurđev je naveo da je to ključna, najaktuelnija i najznačajnija tema.

„Nadam se i priželjkujem da naše državno rukovodstvo budno motri na tu situaciju, jer će to svakako uticati globalno na dešavanja u svakom smislu – politička, ekonomska i vojna. Mislim da bi trebalo da budemo apsolutno budni i prisutni kako bi zaštitili naš nacionalni interes“, naveo je.

Na pitanje o odnosima Turske i Izraela, Đurđev kaže da u epohi u kojoj živimo i radimo, postoje trajna i ad hok savezništva.

„Recimo, kad je bila kriza u Nagorno-Karabahu, videli smo da su Turska i Izrael bili na istoj strani, i u političkom i vojnom sadejstvu, kako bi ta teritorija potpala pod uticaj Azerbejdžana, što se na kraju i desilo. Vidjeli smo na koji način se Moskva se u odnosu na čitavu tu problematiku postavila. Iz svega toga mi treba da izvučemo pouke“, poručio je.

„Orban i Vučić pokazali avangardnost koja nam je neophodna“

A kada je riječ o tome da li Mađarska tokom predsedavanja EU može da pomogne Srbiji na putu ka članstvu, Đurđev je napomenuo da ima nešto važnije od toga.

„To je da je i rukovodstvo Republike Srbije predvođeno predsednikom Vučićem, a i rukovodstvo Mađarske predvođeno Orbanom, pokazuju jednu prekopotrebnu, stratešku značajnu osobinu. To je da se sa istorijskim prijateljima nastavi prijateljstvo, a da se pokuša da se od istorijskih neprijatelja napravi prijatelj ili makar da se napravi neutralna situacija. I jedan i drugi lider su uspjeli da, kroz burnu istoriju koju su imali Srbi i Mađari, koja je bila mahom neprijateljska, da sada odnos bude izrazito prijateljski“, rekao je Đurđev.

Dodao je: „To je ta vrsta avangardnosti koja nam je neophodna. Samo sa njom možemo da napravimo tu dodatnu vrijednost kojom ćemo kreirati prednost u odnosu na sve druge konkurente. A mi ne treba Mađare da posmatramo kao konkurente, jer i jedni i drugi imamo demografske i mnoge druge probleme. Trebalo bi na određene izazove da odgovaramo jedinstveno – da li je to ekonomija, bezbednosna politika, politika hrišćanskih vrijednosti i tog nekog konzervativnog pogleda na svijet koji ja zastupam. Mislim da je to daleko značajnije nego kako ćemo i šta ćemo mi u EU, gde vidimo da se ne zna ko pije ko plaća. Pitanje je koliko će se još poštovati te njihove interne procedure i pravilnici. Vidjeli smo i prilikom glasanja u UN da više većina nije neophodna da bi se pobijedilo na nekom glasanju“.

Đurđev kaže i da će posle potpisivanja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine da dođe do neke vrste reseta.

„Da vidimo da li je demokratija i dalje onakva kakva mi smatramo da jeste. Da li je većina neka realna većina, ili instruirana. Mislim da je te nephodno, jer bez toga ćemo stalno biti izloženi konfliktima, a to više nikome ne treba“, naveo je.

Opisao je i situaciju da je od pjevača Vlada Georgijeva neposredno čuo da je bilo zakazano pobjedničko slavlje Demokratske stranke 2012. godine, a oni su izgubili izbore.

„Onda je on tamo došao i rekao: ‘Tužni skupe’. A oni su svi bili nešto deprimirani. Meni se čini da su svi ti samiti kao i proslava Demokratske stranke. Treba razmisliti i uložiti dodatne napore kada je ovaj samit BRIKS-a u Kazanju u pitanju, da nam se ne zamagli politička realnost i naš nacionalni interes“, rekao je Đurđev.

Zaključio je da bi trebalo da budemo prisutni tamo gdje se odlučuju mnogo važnije stvari kad je naš nacionalni interes u pitanju, nego što je recimo, skup u Dubrovniku.

 

(Euronews.rs)