Đurašković: Budva će imati novi arheološki muzej, muzej zlata i stakla kao i muzej pozorišta

Mr Lucija Đurašković, rođena Jelušić, preko trideset pet godina radi na očuvanju kulturne baštine Budve i dala je nemjerljiv doprinos kulturnom životu grada.
Može se reći da nivo kulturne ponude i opšte uzev visokog stanja u kulturi Budve ne bi mogao da se zamisli bez učešća Lucije Đurašković.

Kao doktorand istorije umjetnosti Lucija je još 2003.godine otvorila Muzej grada Budve a odmah potom muzej je postao dobitnik najprestižnijeg svjetskog priznanja Zelena jabuka.

Đuraškovićeva je dobitnik velike nagrade Udruženja Paštrovića „Drobni pjesak“ Beograd, za unaprijeđenje i očuvanje tradicije Paštrovića, koja nosi ime Mitra Davidovića.

Danas je mr Lucija Đurašković direktor najveće javne ustanove kulture u Boki – JU Muzeji i galerije Budve a nalazi se i na izbornoj listi „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed“.

1. Građani Budve često izražavaju nezadovoljstvo zbog činjenice da se Budva trenutno nalazi u sedmom izbornom ciklusu u poslednje 4 godine. Molim Vas da sa našim čitaocima podijelite Vaše mišljenje o tome?

Nema građanina Budve koji je podržao nove izbore u Budvi jer je nakon izbora u maju postojala, ili je naizgled postojala, jasna većina za formiranje lokalne vlasti, poštujući izbornu volju građana međutim Nikola Jovanović, očigledno u dogovoru sa DPS, to nije dozvolio i kao i u martu koalicija nas je poslala na nove izbore.

Pobjednik izbora u maju je bila koalicija „Za budućnost Budve“ koja je odmah pružila ruku i pozvala sve one koji su spremni da formiraju vlast na anti-DPS platformi da se o tome za kratko vrijeme dogovore.

Dakle, podsjećam, imali ste otvoren poziv svima, bez uslovljavanja i bilo kakvih negativnih narativa da se formira stabilna i snažna vlast u Budvi i imali ste stalne optužbe, uvrede i prijetnje od strane grupe okupljene oko Nikole Jovanovića i grupacije „Budva naš grad“.

To je toliko jasna situacija, koja se potvrdila kroz niz poziva Jovanovića DPS-u na pregovore, da očekujem da građani Budve za par dana daju jasan odgovor na takvo, mogu reći, nebudvansko ponašanje.

2. Šta očekujete da bude političko stanje u gradu nakon 17. novembra ?

Moram ovdje prvo da ukažem da ja ne bi nikada bila dio koalicije „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed“ da naša misija nije jasna i nedvosmislena – moramo da idemo naprijed a ne nazad u prošlost, da, dakle, pružimo ruku a ne da odbijamo saradnju.

Ja se gotovo četiri decenije bavim kulturom i promocijom kulturnog naslijeđa jer Budvu vidim kao grad budućnosti i kao grad koji se stalno razvija i ide naprijed.
Na drugoj strani već neko vrijeme sve sfere javnog života a naročito kultura trpe.

Nestručnost je u zadnje vrijeme zamijenila stručnost i grupacija oko Nikole Jovanovića želi da nametne stav da svako ko nije poslušan i dio njegovog tima automatski je protiv Budve i u isto vrijeme je neprijatelj.

Sigurno znate da u kulturi i nauci to tako ne funkcioniše, da se poštuje kritička misao i da je imperativ da postoji razlika u mišljenjima kao pokretač napretka.

Učestvovala sam na svim kolegijumima i sastancima tima za pripremu turističke sezone i tu je bilo jasno da ne postoji razumijevanje tima okupljenog oko grupe „Budva naš grad“ jer gotovo ništa što sam predlagala nije nikada uvaženo niti urađeno, počevši od rampi za lica sa invaliditetom, pa do zamjene vrata, prozora i tendi na terasi Muzeja grada Budve.

Zato poslije 17. novembra očekujem veliki pobjedu koalicije „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed“ koju predvodi Mladen Mikijelj i očekujem da već od 18. novembra krenemo jedinstveno u stabilnost, u mnogo brži razvoj i mnogo veće poštovanje kulture, obrazovanja i nauke jer jedino tako Budva može naprijed.

3. Često smo slušali optužbe o kriminalu i uticaju kriminalnog miljea na donošenje odluka, sa svih strana?

Želim da naglasim da se ja ne snalazim dobro u tom narativu koji plasira Nikola Jovanović.

Moje porodično i životno vaspitanje i obrazovanje mi ne dozvoljavaju da se spuštam na nivo tog vokabulara niti da, u svrhu sticanja političkih poena, nekoga vrijeđam ili da mu podmećem.

Zna se da svi kandidati za odbornike koalicije „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed“ imaju svoje dobro ime i prezime, dostojanstvo i moral, i kako je ovo ipak mali grad gdje se gotovo svi poznajemo, teško će neko povjerovati u te politički osmišljene podmetačine.

Nažalost, Budva se našla ove sezone na prilično niskom nivou u kome grupa građana „Budva naš grad“ želi svim snagama da uđe u koaliciju sa DPS – SDP, a to bi značilo da Budva ide u prošlost, u svađe i u sukobe što, ponavljam, nije nešto u čemu mi iz koalicije „Za budućnost Budve“ vidimo sebe.

Građanima se ovog ljeta sve jasno pokazalo, nema više tajni i svako zna da jedino glas za koaliciju „Za budućnost Budve“ i za Mladena Mikijelja je siguran glas.

4. Poslednjih dana svjedoci smo stalnih sukoba koje proizvode funkcioneri grupe građana „Budva naš grad“, okupljeni oko Nikole Jovanovića.

Ja sam duboko ubijeđena da građani Budve znaju najbolje. Ne daju se oni prevariti i zato je nekadašnja opozicija osvojila vlast u Budvi još 2016.godine.

Mnogi se varaju ako misle da se zakulisnim igrama i medijskim spinovanjem više iko može dovesti u zabludu.
To možete da uradite na kratko, kao što je Nikola Jovanović uradio u maju, ali teško da će vam to uspjeti nekoliko puta.
Zato, da budem sasvim direktna, srećna sam što su građani dobili šansu da kažu odlučno ne povratku DPS na vlast, u koaliciji sa Jovanovićevom grupom.

Svedoci smo brojnih obračuna predstavnika grupe „Budva naš grad“ sa budvanskim damama a pomenuću samo napade na potpredsjednicu Opštine Budva i na jednu od članica Upavnog odbora komunalnog preduzeća. Sa jedne strane me iznenađuje ćutanje šire javnosti na napade na slabiji pol ali me još više plaši što takvi napadi funkcionera „Budva naš grad“ postaju svakodnevica.

Budva se već neko vrijeme traži, kao da je izgubila onu svoju mediteransku dušu i zato znam da će građani već 17. novembra reći ne i nekulturi, primitivizmu i guranju svih nas u prošlost ali i pokušaju stvaranja koalicije Nikola Jovanović – DPS jer tako nešto bi značilo povratak u vandalizam, u stanje opšte nekulture i u nepoštovanje stručnosti, obrazovanja i rada u bilo kojoj sferi kulture, prosvete i nauke.

5. Javna ustanova koju predvodite je najveća ustanova kulture na crnogorskom primorju a i jedna od najvećih u Crnoj Gori. Možete li nam reći nešto o projektima koje ste realizovali u prethodnom periodu?

Prethodne dvije – tri godine bile su vrlo dinamične kada su u pitanju veliki projekti naše ustanove.
Ovom prilikom ukazala bi samo na one fundamentalne.

Ni mnogo veće ustanove u mnogo većim gradovima ne mogu se pohvaliti projektima kao što su Bijenale akta, organizacija Simpozijuma vezano za Ljubišu i Ljubišine dane. Takođe moram da istaknem izložbu/salon Mali format.

Nakon dosta godina pokrenuli smo izradu novih autentičnih suvenira uz pomoć gospodina Nemanje Kuljače i TO Budva.

Aktivno smo pokrenuli i izdavaštvo pa smo svjedoci velikih projekata kakvi su monografija Jovo Ivanović, Savo Pavlović, 50 godina Moderne galerije i Zbornici sa naših sjajnih Simpozijuma.

Moderna galerija je posebno prepoznata po organizovanju izložbi pa bih ovdje izdvojila izložbe eminentnih umjetnika: Cvetka Lainovića, Svetislava Basare, Dragana Karadžića, Fila Filipovića, Toma Pavićevića, Zlatka Glamočaka, Krugovi Medijale i druge.

Projekat Budvanski manastiri na raskrsnici milenijuma kao multimedijalna izložba fresaka i ikona budvanskih manastira je naša ideja za šta smo angažovali renomirane agencije iz regiona. Radi se o prvoj izložbi digitalno obogaćenih eksponata koja je organizovana u saradnji JU Muzeji i galerije Budve i Turističke organizacije Budve. Radi se o najposećenijoj izložbi u dugoj istoriji naše ustanove.

Guru walk Budva je projekat koji je nastao inicijativom vodiča Miljana Živkovića a u partnerstvu sa JU „Muzeji i galerije Budve” i pod pokroviteljstvom TO Budva.
Budva je na startu ovog projekta bila jedini grad na crnogorskom primorju koji je uveo ovaj jedinstveni i zanimljivi novi segment turističke ponude.

6. Informisani smo da ste se bavili i, da se tako izrazimo, katoličkim kulturnim naslijeđem u Budvi?

„Čudotvorna ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“ je upravo publikacija koja je od posebnog značaja kako za Budvu tako i za Crnu Goru jer se smatra zaštitnicom Budve a danas se nalazi u crkvi Svetog Ivana u Starom gradu.

Objavili su je Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budve pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budve u ediciji „Enheleja“.
Oslonjeni je na bogata svjedočanstva hroničara i poštovaoca Budve, sudbinom Budve, njene zaštitnice Bogorodice i čudotvorne ikone ”Madona in Punta”.

7. Skoro ste obilježili 20.godina od osnivanja Muzeja grada Budve

Jesmo i to je jedan od najvažnijih jubileja u mojoj karijeri a posebno jer sam vodila projekat njegovog osnivanja. Sa druge strane veliko razočaranje mi je predstavljala činjenica da su funkcioneri oko grupe „Budva naš grad“ pokazali potpunu nezainteresovanost za tako veliki datum.

Ovdje bih istakla samo jedan projekat jer je on za nas od naročitog značaja.

Radi se o stalnoj virtuelno/digitalnoj postavci muzeja grada Budve.
Upravo u čast velikog jubileja otvorena je stalna digitalna postavka Muzeja grada Budve i predstavljeni su najvažniji kulturno-istorijski spomenici Starog grada.
To je postavka čiji značaj prevazilazi redovne izložbe u Muzeju i zato pozivam sve sugrađane da je posjete čim prije.

8. Posebno ste se istakli u radovima na konzervaciji jer su to i strateški najvažniji poslovi za grad Budvu.

Ovim aktivnostima je otvorena jedna nova stranica ne samo za našu ustanovu već i za čitav grad Budvu.

Radovi na konzervaciji ranohrišćanskog mozaika iz bazilike u Starom gradu započeti su u 2015. godine.
Ponosna sam što smo uspješno završili sve poslove na ovom projektu a posebno bih pomenula nemjerljiv doprinos Jova Đurovića, rukovodioca muzeja i njegovog tima, kao i besprekoran nadzor od strane konzervatorskog savjetnika Živka Radovića.

Moram ovdje da istaknem da je jedan od najvećih projekata u ovom segmentu javnog rada Budve, upravo od tih lokalnih stručnjaka završen 2023. godine kada je konzervatorski tim Ustanove kompletirao projekat.

Mogu da istaknem da dok na jednoj strani, na neki način, imamo stalno promovisanje nekulture, u čemu prednjače funkcioneri grupe „Budva naš grad“ na drugoj strani imamo kapitalne uspjehe lokalnih timova koji rade upravo u budvanskim ustanovama.
Duboko sam ubjeđena da ćemo u mandatu gospodina Mikijelja započeti vraćanje ovog mozaika in situ, odmah nakon rekonstrukcije i valorizacije ranohrišćanske bazilike.

9. Često se prigovara lokalnim vlastima u Budvi da se nekako zapostavlja Petrovac.

Ako govorimo o JU Muzeji i galerije Budve onda bih rekla da je stanje potpuno suprotno.

Predlažem da se zadržimo baš na kapitalnim, konzervatorskim poslovima.

Nikad ne bih bila dio tima koalicije „Za budućnost Budve“ da nisam sasvim uvjerena da će Petrovac biti na jako visokom mjestu makar kada je u pitanju napredak na polju kulture.

Reći ću sa ponosom da je ranohrišćanski mozaik u Petrovcu, na lokalitetu Mirište 2018.godine saniran od strane konzervatorskog tima Ustanove i otvoren je za posjetioce paviljona od maja do oktobra.
Pošli smo i korak dalje pa je mozaik, van tog perioda, otvoren za potrebe organizovanih grupa, posjetilaca iz obrazovnih ustanova i kulturnih institucija zemlje i inostranstva.

Moram dakle da istaknem da je i ovdje naš tim, stručnjaka Ustanove, radio ove poslove i sticao iskustvo!

Kompleksan projekat kojim bi se cijeli lokalitet valorizovao i učinio jednim od najprepoznatljivijih arheoloških lokaliteta u zemlji i regionu koncipiran je i imam čvrsto obećanje gospodina Mikijelja da će, u saradnji sa Vladom Crne Gore, biti realizovan u prvoj polovini našeg mandata.

To mi daje nadu da će Budva ići naprijed upravo od prvog dana nakon predstojećih izbora.

10. U zadnje vrijeme mnogo se govori a malo radi na polju razvoja ruralnog turizma a još manje na polju zaštite kulturnog naslijeđa tog seoskog prostora.

Opet moram da se usprotivim toj konstataciji jer gotovo 20 godina radimo intenzivno na popularizaciji i očuvanju tog prostora i na edukaciji građana koliko nam je svima taj prostor važan.

Podsjetiću vas da smo gospodin Nemanja Kuljaca i ja sa većim timom stručnjaka radili na fantastičnoj monumentalnoj monografiji „Budvanska sela – biseri etno turizma“ gdje je ova višegodišnja akcija popularizacije seoskog prostora započeta.

Negdje u to vrijeme otvoreno je i etnološko krilo muzeja grada Budve.

Meni je, kada je u pitanju ruralni turizam, posebno važan projekat vezan za tvrđavu Kosmač.
Uz pomoć TO Budva i gospodina Nemanje Kuljače smo uradili idejni projekat revitalizacije ove tvrđave.
Naša javna ustanova je u Modernoj galeriji priredila prezentaciju ovog projekta gdje kao govornike izdvajam gospođu Mariju Novaković iz Enforme, gospodina Sava Martinovića i gospodina Ivan Vratnicu.

Očekujem da uz pomoć Opštine Budva i Vlade Crne Gore već iduće godine uđemo u izradu glavnog projekta za Kosmač i da se nakon rekonstrukcije ova tvrđava kao i tvrđava Jaz – Mogren predaju našoj javnoj ustanovi na upravljanje.

11. Negdje ranije ste rekli da koliko je važno da Budva ide naprijed toliko je još važnije da kultura Budve ide još brže naprijed

Upravo tako!
Imala sam veliku nadu u pozitivne pomake i velike korake naprijed u trenutku kada smo aplicirali za Evropsku prijestonicu kulture 2028.
Nažalost kao i uvijek kada previše političara umiješa prste u kulturu i nauku tako je i tada, nakon lošeg vođenja od strane gospodina Nikole Jovanovića, propao projekat aplikacije.

Ipak, nisam htjela da dozvolim da se ta stečena energija izgubi i mi u JU Muzeji i galerije Budve smo nastavili istom snagom kao da smo tu titulu dobili.

Preko 18 mjeseci živimo u jednom začaranom svijetu, da se tako izrazim, gdje radimo puno i kvalitetno ali uz veliku opstrukciju određenih centara, okupljenih oko Nikole Jovanovića i grupe „Budva naš grad“
Nesmanjenom žestinom, naročito uz pomoć gospodina Nemanje Kuljače i TO Budva, realizovali smo neke od najvećih projekata u istoriji Crne Gore a slobodno mogu reći prve i jedinstvene u svojim sferama.

12. Vaša javna ustanova je pored uobičajenih aktivnosti u zadnje vrijeme ponosna i na neke projekte koji, nekako, nisu uobičajeni za ustanove koje upravljaju muzejima i galerijama kao što su filmska produkcija i manifestacije?

Drago mi je da ste to pomenuli jer sam zaista ponosna na svaki iskorak koji napravimo.

Gradske javne ustanove kulture moraju svake godine napraviti neki iskorak jer posjetioci i nova publika to traže.
Takođe, od suštinske je važnosti obraćati se djeci i mladima što se, nažalost, često zanemaruje.

Tragično je da ni u ovim sferama našeg djelovanja nismo naišli na podršku tima koji se okupio oko grupe „Budva naš grad“ i Nikole Jovanovića.

U filmskoj produkciju naše ustanove samo u zadnje vrijeme urađena su dva vrijedan dokumentarna filma i to
film o životu i radu Stefana Mitrova Ljubiše, povodom 200 godine od njegovog rođenja kao i film o Muzeju grada Budve, povodom 20 godina od osnivanja.

Kada su u pitanju manifestacije naša ustanova je posebna i po tome što je osnivač i partner više lokalnih, domaćih i međunarodnih manifestacija. Građani, oni koji neke od tih manifestacija pamte odavno ali i nove generacije su oduševljeni.
Tradicionalno se, dakle, realizuju manifestacije Ljubišini dani, Međunarodno bijenale akta „Marko K. Gregović“, Noć muzeja, Novembarski dani, Dani evropske kulturne baštine i Njegošev dan.

Organizovali smo, moram da pomenemo, i veliki međunarodni naučni skup „Antička Budva“, povodom 80 god. od prvih otkrića.

Na kraju, gostovali smo sa izabranim umjetnicima u Lisabonu i Parizu.

13. Gdje vidite Budvu, kada je u pitanju kultura i kulturni život, za četiri godine.

Ovdje ću biti kratka i vrlo direktna.

Dio sam pobjedničke koalicije „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed“ jer nemam ni trunke dileme da li će sa Mladenom Mikijeljom i Nemanjom Kuljačom kultura ići snažno naprijed.

Očekujem da u naredne 4 godine arheološki muzej dobije posebnu zgradu a postoje ideje i da se kao posebno zdanje izdvoji muzej zlata i stakla.

Započeli smo projekat Muzej pozorišta i vjerujem da će se taj projekat zaista ostvariti u naredne dvije do najviše tri godine.

Sva kulturna zdanja moraju biti potpuno renovirana i prilagođena modernom posjetiocu.

Znam da ćemo do kraja mandata potpuno riješiti problem prostora za našu gradsku biblioteku „Dr Miroslav Luketić“ bilo da se prostor proširi prema potrebama bilo da se izgradi nova zgrada.

Pozorište i stalni prostor za Grad teatar su na visokom mjestu prioriteta dok čekamo 40 godina od osnivanja ovog prestižnog festivala.

Na kraju, kultura mora naći svoje visoko mjesto ne samo u Budvi već i u zaleđu Budve, u ruralnom ambijentu kao i u Reževićima, Petrovcu i u Bečićima.