Đuković: Ako se ne skrati mandat Skupštini, Đukanović će biti dužan da imenuje mandatara

Istraživač na Oksford univerzitetu i doktorand na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču, Mirko Đuković, ocijenio je da će, ukoliko crnogorski poslanici ne skrate mandat Skupštini, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović biti dužan da imenuje mandatara iza kojeg stoji većina.

Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, dostavio predlog za skraćenje mandata Skupštini.

Odgovarajući na pitanje šta se pravno može desiti ako poslanici ne usvoje odluku o skraćenju mandata i da li, uprkos tome, Đukanović može raspisati izbore, Đuković je pojasnio da je predlog za skraćenje mandata Skupštini “ baš to – predlog”, te da predsjednik nema ustavno ovlašćenje da skrati mandat, te se o tome moraju izjasniti poslanici jer to propisuje Ustav.

”Ako zamislimo da se toj većini koja bi glasala protiv njegovog predloga pridruže i nekolicina poslanika iz manjinskih partija, onda bi to bio jasan signal da poslanici ne žele skraćenje mandata i da predsjednik mora poštovati takvu odluku”.

Odgovarajući na pitanje da li je Đukanović prekršio Ustav ako nije na konsultacije zvao sve partije, Đuković je kazao da Ustav jasno kaže da je predsjednik nadležan da obavi razgovor sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini. “Dakle, ta ustavna obaveza je uslovljena pozivom upućenim svakom političkom subjektu koji ima svoje predstavnike u Skupštini. Dok ustavna nadležnost predsjednika da poziv uputi, s druge strane, nije obaveza pozvanog da se odazove pozivu”.
Lideri Demosa Miodrag Lekić, Radničke partije Maksim Vučinić i Prave Marko Milačić potvrdili su “Vijestima” da od predsjednika nisu dobili poziv na konsultacije.

Iz Đukanovićevog kabineta nisu odgovorili na pitanja zbog čega im nijesu poslati pozivi, dok u dopisu predsjednika Skupštini piše da je pozvao DF.
Govoreći o uporednoj praksi u ovakvim slučajevima, Đuković navodi da makedonski Ustav predviđa ustavnu obavezu predsjednika da imenuje mandatara koji ima većinu u parlamentu, i to u roku od 10 dana od konstituisanja Skupštine, a mandatar je dužan da u roku od 20 dana dostavi predlog sastava vlade i program rada vlade Skupštini.
Dodaje da srbijanski Ustav, kao i Zakon o predsjedniku, nalažu predsjedniku da Narodnoj skupštini predloži mandatara koji može da obezbijedi većinu, a da na konsultacije idu predstavnici izbornih lista.
Đuković je istakao da hrvatski Ustav nalaže predsjedniku da povjeri mandat osobi koja takođe nakon obavljenih konsultacija uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru.
On navodi da bugarski Ustav propisuje da je predsjednik nakon konsultacija sa svim parlamentarnim grupama dužan da odredi premijera, odnosno onoga koji je nominovan od partije koja ima najveći broj mjesta u parlamentu da formira Vladu:
„Italijanskim Ustavom, kako kaže, propisano je da predsjednik obavlja konsultacije sa šefom parlamenta i ukoliko se utvrdi da ne postoji većina, onda predsjednik može da raspusti oba ili jedan dom parlamenta. “Mandatara imenuje predsjednik, ali pitanje konsultacija sa predstavnicima partija prilikom imenovanja je stvar običaja…”, navodi sagovornik.

Vrijeme je da se mijenja Ustav prije pristupanja EU

Zbog pravnih praznina, Đuković sugeriše da se krene sa procedurom promjene Ustava: “U proteklih 10 godina smo uočili brojne manjkavosti ustavno-pravnog okvira u Crnoj Gori, a te manjkavosti su posebno vidljive u posljednje dvije godine, kroz ono što ja zovem treća tranzicija Crne Gore, jasno je da budući saziv Skupštine, bio taj saziv rezultat prijevremenih ili redovnih izbora, mora raditi na izmjenama ustavnog okvira, Crna Gora će morati da prođe kroz izmjene Ustava prije pristupanja EU”.