Djela land arta na Žabljaku pozivaju na razmišljanje povezujući prirodne ljepote i kulturnu baštinu

Djelima land arta, koja predstavljaju mitološke, kao i simbole iz prirode i kulturnog nasljeđa, Žabljak i Durmitor promovišu se na interesantan način, a cilj je da se otvore perspektive za nova sagledavanja značaja kulturne baštine i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta na tom području.

Književnik i novinar Vuko Martinović, pojasnio je da je novina ovogodišnjeg festivala Wild Beauty Art predstavljanje ideje land arta na Durmitoru, postavljanjem piktograma, koji su simboli toga kraja, kako kulturno, tako i što se tiče flore i faune.

„Prirodne ljepote Žabljaka i Durmitora su toliko nevjerojatne da dominiraju, ali ovaj kraj ima i značajnu kulturnu baštinu i ideja nam je bila da se te dvije stvari povežu i da se na lokacijama sa lijepim pogledom urade piktogrami. Sa stećaka, iz Durmitorskog kraja, koji su na UNESCO-ovoj listi zaštite svjetske baštine od 2016, odabrali smo simbol koji, po pojedinim tumačenjima, predstavlja antropomorfne prikaze Sunca. Ljudi sunca su prikazani na Macan poljani, odmah iza scene gdje se održavaju programi Wilde Beauty Art-a“, kazao je Martinović u intervjuu za PR Centar.

Preko puta tog simbola izrađen je i znak sponzora festivala, a to je kompanija One.

„Kompanija One nam je bila inspirativna zbog logoa i pošto je sponzor festivala dobili smo ideju da bi bilo vizuelno zanimljivo da i njihov logo bude tu“, kazao je Martinović.

Kako Vražje jezero zovu kolijevka krilatih konja, na padini iznad jezera je, kako je ispričao, urađen piktogram Jabučila, krilatog konja vojvode Momčila.

„Prema legendi je njegov otac bio krilati konj sa crvenom dlakom, koji je noću izlazio iz jezera i Jabučilo je tu boravio. Ideja je da posjetioci vide simbol i zainteresuju se za priču. Kada je riječ o prirodi, izabrali smo divokuzu, koja je značajna za žitelje Žabljaka i ponosni su na nju, jer je vrlo rijetka vrsta. Stavili smo je u blizini centra, na panoramskom brdu, gdje se može vidjeti sa puta. Za piktogram runolista, koji je sveta biljka za planinare, odredili smo brdo koje se najbolje vidi sa panoramskog puta. Runolist ima prilično zahtjevnu geometriju, ali je ovaj njegov prikaz izveden iz krugova“, pojasnio je Martinović.

Od ideje za izradu pet piktograma do realizacije prošlo je nekoliko mjeseci.

„Značajan dio vremena smo posvetili odabiru tema, lokacija, a onda smo pristupali izradi simbola. Sve se zasniva na geometriji, iz kruga se mjere razdaljine do sljedeće tačke i to je prilčno komplikovano nacrtati i uraditi. U Vojvodini je lako, tamo postoje žita koje se gaze i padaju. To nije teško uraditi u žitu, pa čak i u vojvođanskoj travi, ali ovdje je trava gusta, ima više biljnih vrsta. Osnova za rad je daska za gaženje, kanap, štap i grabulje, ali smo ovdje morali da radimo i sa trimerom i koristili smo dron da vidimo da li smo na dobrom putu ka realizaciji piktograma“, objasnio je Martinović.

Očekuje da će ljudi biti zainteresovani za radove, da će razumjeti poruku, ili će poželjeti da više saznaju o nekoj priči.

„Dobijamo pozitivne komentare. Turisti koji su nas pratili su oduševljeni, ali može biti i negativnih komentara. I oni su dobrodošli, jer će na neki način isprovocirati da se priča o ovome, a to znači i da se priča o kulturnoj baštini i očuvanju ugroženih biljnih i životinjskih vrsta na ovom području“, približio je Martinović.

Istakao je da su piktogrami kao vid umjetnosti i komunikacije u nekim djelovima svijeta popularni, da su vrijedni spomenici kulture promovisani na takav način i da ova ideja i koda nas može prerasti u nešto veće.

Slikar prof.dr Miloš Vujadinović, pojasnio je da su piktogrami simbolički crteži nečega, da predstavljaju nešto i kao i svaki simbolički rad intrigiraju i zainteresuju ljude.

„Što smo udaljeniji od čiste realnosti, što smo više prema simbolu, to su ljudi više zainteresovani. Sigurno će privući pažnju i to je već provjereno. Proces je kreativan, poseban, jer treba da se ispoštuju parametri koji ne postoje ni u jednoj drugoj vrsti umjetnosti. Pripada land artu, odnosno radu u prirodi, a to je uvijek povezano sa velikim prostornim distancama, apstraktnim mišljenjem, mogućnostima izrade, šestarima, metrima, računanjem. Važno je da kad pripremamo rad, predvidimo sve što će se dešavati na terenu“, rekao je Vujadinović.

(prcentar.me)