Državna izborna komisija i opštinske izborne komisije neće biti više sastavljene od članova partija, već isključivo profesionalni organi u kojima će, u slučaju izjednačenog glasanja, odlučivati “zlatni glas“ predsjednika tih tijela – ključna je novina u prijedlogu novog zakona o izboru odbornika i poslanika koji je pripremila radna grupa Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, saznaje Pobjeda.
Novim zakonom u koji je Pobjeda imala uvid, prvi put su dozvoljene individualne kandidature, a smanjen je broj potpisa za liste sa 0,8 na 0,3 odsto biračkog tijela, što su bile prioritetne preporuke OEBS-a.
Po prijedlogu Radne grupe 1, ime Državne izborne komisije će biti promijenjeno u Centralna izborna komisija, dok je njen sastav, kao i sastav opštinskih izbornih komisija u potpunosti profesionalizovan.
DIK je po aktuelnom zakonu bila gotovo stoprocentno političko tijelo, koje u stalnom sastavu ima četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih naroda i jedan NVO sektora. U sastav DIK-a ulazi po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste.
Prema prijedlozima izmjena, način i kriterijumi za izbor članova komisija su stroži, praktično su iz korijena promijenjeni jer se isključivo – traže profesionalci.
Propisano je da članove opštinskih izbornih komisija bira Centralna izborna komisija, umjesto važećeg rješenja da ih imenuje skupština opštine, a u skladu sa rješenjem da se formira i jača izborna administracija.
Ovlašćeni predstavnici lista za izbor koji učestvuju u organima za sprovođenje izbora nemaju pravo odlučivanja, navodi se u prijedlogu. Promijenjena je dužina trajanja mandata izbornim komisijama sa četiri na pet godina.
Novina u prijedlogu zakona je i način odlučivanja u organima za sprovođenje izbora, jer se prvi put uvodi institut „zlatnog glasa“.
“Propisano je da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova ukupnog broja članova i predviđen je „zlatan glas“ predsjednika komisije u slučaju izjednačenog broja glasova”, navodi se u prijedlogu.
Rješenje o „zlatnom glasu“ prvi put je primijenjeno u slučaju zakona o referendumu iz 2006. godine kada je slovački diplomata František Lipka bio predsjednik Republičke referendumske komisije i kada je njegov zlatni glas odlučujuće uticao na proglašenje rezultata referenduma.
Novina ima i kada je u pitanju treći organ za sprovođenje izbora – birački odbori, koje su mahom činili partijski aktivisti.
“Za predsjednika i članove biračkog odbora i njihove zamjenike mogu biti imenovana samo lica koja su pohađala obuku za sprovođenje izbora, prošla testiranja i dobila sertifikat o uspješnom pohađanju obuke izdat od Centralne izborne komisije”, navodi se u prijedlogu.
Uvedena je obaveza da su članovi organa za sprovođenje izbora dužni da potpišu izjavu o prihvatanju etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora.
Propisano je da službom Centralne izborne komisije rukovodi sekretar, koji se bira na javnom konkursu i nije član
komisije. Radi povećanja transparentnosti, Centralna izborna komisija bi trebalo da ima internet stranicu na kojoj, u roku od 24 časa, objavljuje sve akte i podatke od značaja za sprovođenje izbora, kao i privremene i konačne rezultate glasanja na svakom biračkom mjestu, što je jedna od preporuka OEBS-a i civilnog sektora.
Predložena je i vrlo zanimljiva novina u zakonu: da birač može, svojim potpisom, podržati jednu ili više lista za izbor poslanika, odnosno jednu ili više lista za izbor odbornika, kao i da svaki potpis mora biti ovjeren u skladu sa
zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa, rukopisa i prepisa.
Omogućava se, dakle, da birač može podržati izbornu listu, recimo, partije na vlasti, ali i izbornu listu neke stranke iz opozicije. Zakon je do sada predviđao potpis samo za jednu listu, što je značajno otežavalo manjim strankama sakupljanje potpisa za isticanje kandidature.
Smanjen je broj potpisa potrebnih za podršku listama za izbor sa 0,8% na 0,3% od biračkog tijela radi jačanja “političkog pluralizma. Omogućeno je individualno kandidovanje kroz ukidanje ograničenja minimalnog broja kandidata potrebnih na listama za izbor”, navodi se u prijedlogu.
Dosadašnje zakonsko rješenje je predviđalo da to bude najmanje dvije trećine. Propisano je da je, prilikom određivanja biračkih mjesta, opštinska izborna komisija dužna da obezbijedi pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom, čime je prihvaćeno predloženo rješenje Udruženja mladih sa hendikepom, a što je i bila preporuka OEBS-a.