Digitalne tehnologije važan alat u promociji i zaštiti ljudskih prava

Digitalne tehnologije postaju važan saveznik u obrazovanju i zaštiti ljudskih prava, omogućavajući brže reagovanje, efikasnije praćenje i dugoročno promovisanje jednakosti, zbog čega je važno obučiti i osnažiti mlade da ljudska prava promovišu kroz digitalne alate, ali da su svjesni da je tehnologija sredstvo, a ne cilj.

To je saopšteno na konferenciji „Digitalno obrazovanje za ljudska prava“, a u okviru istoimenog projekta, koji sprovodi nevladina organizacija Juventas, a finansira Američka ambasada u Crnoj Gori, kroz Program malih grantova Demokratske komisije.

Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, rekla je da digitalna transformacija donosi neograničene mogućnosti, a jedna od ključnih je svakako promocija ljudskih prava.
„Kroz digitalne alate možemo postići širi doseg i veći uticaj u poređenju sa tradicionalnim metodama. Naš fokus je bio na učenju i ispitivanju mogućnosti koje učenici sami mogu da razviju kroz poznavanje osnova programiranja i širokog znanja o ljudskim pravima. To je samo početak. U narednom periodu nadamo se da će neki učesnici projekta, ili neko inspirisan projektom, biti u prilici da dalje razvijaju personalizovane programe učenja o ljudskim pravima, korišćenjem digitalnih alata i vještačke inteligencije“, pojasnila je Vujović.

Šef Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Ambasadi SAD, Stiven E. Drajkorn (Stephen E. Dreikorn), rekao je da je omladina veoma značajna za budućnost Crne Gore i njihovo formalno i neformalno obrazovanje o ljudskim pravima može ih ojačati da postanu aktivni i informisani građani.

„Oni postaju svjesni svojih prava i metoda za zastupanja prava drugih, naročito marginalizovanih zajednica. Kroz promociju vrijednosti poput empatije, kritičkog razmišljanja i osjećaja društvene odgovornosti, neformalno obrazovanje može biti moćno sredstvo za formiranje društveno osviješćenih pojedinaca, doprinoseći povećanoj socijalnoj inkluziji. Drugi važan aspekt ovog projekta je njegov doprinos digitalnoj pismenosti učenika srednjih škola. Digitalne tehnologije se često doživljavaju kao nešto što odvlači pažnju, međutim, dokazano je da ako se ispravno koriste, doprinose angažovanosti i osnaženosti mladih i unapređuju sistem obrazovanja“, objasnio je Drajkorn.

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Dragan Bojović, istakao je da je digitalizacija veoma važna i da će nadležno ministarstvo insistirati na daljem osavremenjivanju nastave, jer je to neizbježno i nužno kako bi nastava pratila tehnološki razvoj.

„Naravno, svjesni smo toga da tehnologije i tehnološka sredstva treba da budu sredstvo, a ne cilj po sebi, što nam je pokazala i kriza sa korona virusom. Dobili smo mogućnost da razvijemo digitalne platforme, ali ta kriza je pokazala i da je vrlo bitan nastavnik i živi kontakt nastavnika i učenika. Zbog toga ne smijemo zanemariti ni jedan ni drugi proces“, rekao je Bojović.

Savjetnik u okviru Programa za jačanje kapaciteta, istraživanje i zagovaranje u NVO Juventas i koordinator projekta Miloš Milačić, naveo je da su tokom projekta u Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama i Podgorici organizovali 128 radionica, što je, kako je dodao, pohvalna brojka.

„Radionice su bile posvećene informacionim tehnologijama i ljudskim pravima. Uspjeli smo da stvorimo sinergiju između IT domena i domena ljudskih prava i obučili smo i osnažili mlade ljude da ljudska prava promovišu kroz nove tehnologije i nove digitalne alate“, istakao je Milačić.

Učenici drugog razreda Gimnazije „Miloje Dobrašinović“ u Bijelom Polju, Nermi Bećirbašić posebno su se dopale radionice o ljudskim pravima, jer je naučila koliko je važno zalagati se za svoja i prava drugih.

„Naučila sam prava koja imam kao čovjek, kao pacijent, kao pripadnik neke zajednice. Jedno je znati, a drugo umjeti primijeniti naučeno. Upravo sam na radionicama naučila kako da progovorim o svojom potrebama, kako da sa drugima podijelim svoje znanje. Nezaboravno iskustvo, koje bih preporučila svima“, rekla je Bećirbašić.

Izvršni direktor Logate Instituta, Goran Šuković, kazao je da su u okviru projekta razvili kviz o ljudskim pravima, navodeći da uskoro planiraju da dio digitalnih alata koje su koristili, predstave kroz platforme Digitalna škola i Školski portal.

„Cilj nam je da svako dijete u Crnoj Gori, svaki nastavnik i roditelj koji su zainteresovani, prođu kroz ovaj kviz o ljudskim pravima. Postoje dvije verzije kviza koje su namijenjene ljudskim pravima, a za nastavnike postoji mogućnost da koriste istu tehnologiju da naprave kviz u svojoj oblasti. To je jedan od digitalnih proizvoda ovog projekta“, saopštio je Šuković.

CCO Logate Instituta za informacione tehnologije, Nađa Žarić, navela je da je gejmifikacija proces inkorporiranja mehanizama koji čine igru zabavnom i interesantnom u takozvanim ozbiljnim okruženjima.

„Pod ozbiljnim okruženjima misli se na svako okruženje čija primarna namjena nije igra – npr. učenje, neka grana industrije i sl. Cilj gejmifikacije je da učesnicima izazove pozitivne psihološke trigere kako bi postigli određeni cilj. Ako govorimo o edukaciji, cilj može biti redovno prisustvo nastavi, rad na času, bolji rezultati na ispitu“, pojasnila je Žarić.

Profesorica u Srednjoj mješovitoj školi Golubovci, Svetlana Koprivica, smatra da bi svi prosvjetni radnici trebalo da unaprijede znanje u dijelu digitalnih kompetencija.

„Djeca makar polovinu dana provode u školi, tako da dio koji se tiče ljudskih prava teško da možemo povjeriti samo roditeljima, stoga je u ovom dijelu odgovornost prosvjetnih radnika velika“, rekla je Koprivica.

Samostalna savjetnica u Zavodu za školstvo Crne Gore, Nevena Čabrilo, podsjetila je da je 2021. godine napravljen okvir za razvijanje digitalnih kompetencija učenika, koji je obavezan za sve škole.

„Obrazovanje za i o ljudskim pravima sastavni je dio ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, a od 2020. godine na svim nivoima obrazovanja. Imamo Strategiju za digitalizaciju obrazovanja, platformu za digitalno učenje, kao i standarde za razvijanje digitalnih udžbenika. Jedina smo zemlja u regionu koja ima razvijene ove standarde, a mali broj evropskih država ih je razvio“, zaključila je Čabrilo.