Poslanici Demokratskog fronta (DF) uputiće u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o krivičnoj odgovornosti za djela protiv državnih dobara od 1990. godine, raskidu ugovora sačinjenih na štetu države, preispitivanju porijekla imovine i načinu valorizacije preostalih dobara, koja, između ostalog, podrazumijeva reviziju i preispitivanje tridesetogodišnje prošlosti.
Rezolucijom se predlaže sankcionisanje svih krivična djela koja su učinjena i koja se čine protiv imovine, privrednog poslovanja, platnog prometa, životne sredine i prostora od 1990. godine do danas i da takva krivična djela ne zastarijevaju.
“Raskinuti ugovore i zakupe koji su sačinjeni na štetu države, uspostaviti nezavisni, profesionalni i efikasni rad pravosudnih organa i drugih institucija sistema, utvrditi porijeklo imovine poreskih obveznika, posebno javnih funkcionera i sa njima povezanih lica, stvoriti sve institucionalne, kadrovske i finansijske pretpostavke za optimalnu sanaciju povraćenih privrednih i prirodnih resursa”, navodi se u Predlogu rezolucije.
U obrazloženju Predloga rezolucije, DF navodi da objašnjenje razloga za njeno usvajanja nije ni potrebno, jer svi su svjesni stvarnosti i neizvjesne budućnosti.
“Treba biti minimalno odgovoran i objektivan i sve to javno saopštiti. Dominantna većina građana je žrtva ovakvog retrogradnog i kriminogenog vladanja. Migracije i odlazak naših biološki najvitalnijih i intelektualno najkompetentnijih stručnjaka, odlazak naše omladine, negativna stopa nataliteta, katastrofalan socijalni položaj većine, samo su potvrda toga. Napokon i EU, i mnoge međunarodne institucije, mediji i pojedinci ukazuju na karakter vladavine Mila Đukanovića, negativan trend evropskih integracija, posebno na poglavlje 23 i 24”, piše u obrazloženju.
Iz DF-a ukazuju na djelovanje protiv državnih dobara u prethodnih 30 godina, od KAP-a, Željezare, EPCG, Telekoma, preko Avale, Limenke, do Rudnika uglja, malih hidrocentrala, javnih investicija, atraktivnog prostora i svega što je vrijedno u Crnoj Gori.
“Takođe, brojni su primjeri protivzakonitih i po krajnje nepovoljnim uslovima datih atraktivnih i vrijednih resursa u dugoročni zakup, počev od Svetog Stefana, Miločera, Porto Montenegra, Luštice do mnogih drugih turističkih resursa. Neregularnostima na tržištu kapitala, finansijskim i bankarskim mahinacijama pojedinci bliski Milu Đukanoviću došli su do enormnog bogatstva…“, smatraju u DF-u.
Podsjećaju na afere „Limenka“ „Klap“ i „Vardar“, “Snimak” i “Koverta” koje su, kako navode, jedne od brojnih koje ukazuju na sistemsku utaju poreza i „pranje novca“.
“Ugovor o izgradnji dionice auto-puta Smokovac-Mateševo, hazard oko cijene koštanja, direktni i indirektni efekti, kvalitet i devastacija Tare, pokazuju javašluk ili namjeru pri sklapanju ugovora za javne investicije na štetu javnog interesa”, navode iz DF-a.
Smatraju da Skupština treba da zaključi da uz prethodno stavljanje van snage Zakona o slobodi vjeroispovijesti, osnov rada buduće tehničke vlade treba da bude realizacija ove rezolucije, sprovođenje zakona koji će omogućiti slobodne i fer izbore, izgradnju profesionalnih institucija i javnog servisa, stvaranje osnova za izgradnju slobodne i prosperitetne Crnu Goru, istinsko pomirenje i međuetnički sklad i suštinske integracije u EU.
Predlog rezolucije, kako “Vijesti” nezvanično saznaju, trebalo bi danas da bude upućen Skupštini a tim povodom zakazana je i pres konferecija.
U okviru rezolucije, DF će, prema informacijama “Vijesti”, predložiti izmjene nekoliko zakona.
Predlažu osnivanje Instituta za razvoj, Crnogorsku razvojnu banku, Državni poslovni sistem
Rezolucijom su predviđene i mjere koje treba da sprovedu Skupština, Vlada i druge nadležne institucije. Među mjerama su unapređenje modela izbora Tužilačkog i Sudskog savjeta, Ustavnog suda i njihov reizbor. Predlaže se i reizbor tužilaca i sudija, pružajući punu podršku njihovom profesionalnom i efikasnom radu, kao i reizbor članova i rukovodilaca agencija, institucija i javnih uprava nadležnih za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Uvesti nove mehanizme kontrole tokova novca, finansijskih transakcija, privrednog poslovanja, osnovati Institut za razvoj Crne Gore, Crnogorsku razvojnu banku, Državni poslovni sistem, Fond za podsticaj održivom razvoju, usvojiti strateška dokumenta i akcione planove u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, unaprijediti kontrolnu ulogu Skupštine Crne Gore i civilnog sektora u radu institucija”, navodi se u predlogu rezolucije.