DF i SNP će ponovo glasati za zakon o predsjedniku, URA još vaga, Demokrate bez komentara!

Nedavno izglasane, a od strane Mila Đukanovića odbačene izmjene i dopune zakona o predsjedniku Crne Gore izazvale su turbulencije na političkoj sceni Crne Gore. Po mišljenju jednih, ovim izmjenama i dopunama Zakona se jasnije precizira koje su nadležnosti i ovlašćenja predsjednika države.

Jedna od izmjena je i preciziranje šta se dešava ukoliko predsjednik u Ustavom propisanom roku ne da mandat, ili zakasni sa davanjem mandata, poslaniku koji ima većinsku parlamentarnu podršku za mandatara za sastav Vlade. Podsjećanja radi, parlamentarna većina sačinjena od partija pobjednica 30. avgusta složila se da bi lider Demosa Miodrag Lekić bio optimalno rješenje za mandatara za sastav 44. Vlade Crne Gore, međutim, predsjednik države Milo Đukanović njemu nije dao mandat već je dan nakon isteka roka predložio da se Skupštini skrati mandat čime bi Crna Gora išla na vanredne parlamentarne izbore.

Ovo je jedan od razloga zašto je i donešen Zakon o predsjedniku. Sa druge strane, opozicione partije prethodnih nedjelja protestuju upravo zbog usvajanja ovog zakonskog akta tvrdeći da je neustavan. Protesti koji se organizuju pod sloganom „Ima nas“ a u organizaciji Foruma „Luča“ uglavnom poručuju da neće dozvoliti da se krši Ustav.

Demokratski front, pored svega, nije kolebljiv. Kako su nam kazali iz ovog političkog saveza, ponovo će 12. decembra glasati za izmjene i dopune Zakona o predsjedniku Crne Gore

Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je za Borbu da očekuje da će i sve ostale partije isto učiniti.

„Demokratski front će ponovo glasati za izmjene Zakona o predsjedniku, i glasanje će biti 12. decembra na dnevnom redu. Naravno, očekujemo da će i sve ostale partije, koje su prošli put glasale za izmjene Zakona o predsjedniku, ponovo isto učiniti“, rekao je poslanik DF-a u Skupštini Crne Gore Slaven Radunović.

Takođe, iz poslaničkog kluba Pokreta za promjene, koji su predlagač izmjena ovog zakona, poslanica Branka Bošnjak potvrdila je za Borbu da će opet iste izmjene Zakona glasati i 12. decembra kada će se one ponovo naći pred poslanicima.

 

Ranije su, podsjećamo i iz Socijalističke narodne partije kazali da će i oni glasati za Zakon o predsjedniku

Podsjetimo, glasanje za izmjene Zakona o predsjedniku je odloženo na zahtjev šefa poslaničkog kluba DPS-a Danijela Živkovića, koji je zatražio dodatno vrijeme, kako bi se eventualno našlo zajedničko rješenje za pitanje izbora sudija Ustavnog suda i pitanje izmjena Zakona o predsjedniku.

Svakako je interesantna pojava da Demokratska partija socijalista protestuje povodom ovog zakonskog akta a da rješenje ovog problema faktički imaju u svojim rukama. Naime, ukoliko bi izglasali, zajedno sa partijama pobjednicama 30. avgusta, kandidate za sudije Ustavnog suda, upravo ta sudska instanca bi na svom dnevnom redu, a po inicijativi DPS-a, mogla da provjeri jesu li izmjene i dopune Zakona o predsjedniku Crne Gore Ustavne ili ne. Ukoliko Ustavni sud odluči da je Zakon neustavan, automatski se stavlja van snage.

Upravo ovo je fokus građanskog pokreta URA. Naime iz ovog pokreta su za Borbu kazali da ne žele da se „betoniraju“ izjavama već da žele da ostave prostor za dogovor.

„Sve je još u fazi pronalaženja najboljeg mogućeg rješenja za izlazak iz političke krize i za jedno opšte smirenje političke situacije u zemlji. Prije dogovora koji će doći od strane svih političkih subjekata ne bih davala nikakve izjave i „zakucala“ pooziciju“, kazala je poslanica URE Božena Jelušić za Borbu.

 

Demokratska Crna Gora jedina je parlamentarna partija koja se po ovom pitanju nije izjašnjavala, nakon što je Đukanović vratio izmjene i dopune Zakona na ponovno odlučivanje. Iz Demokrata nisu odgovorili na pitanje Borbe hoće li ponovo glasati za Zakon o predsjedniku.

Kakav će biti ishod ovog glasanja, ali i Ustavnog suda, biće poznato 12. decembra ili nekoliko dana ranije. Javnosti Crne Gore je poznato da su u toku intenzivni pregovori kako bi se odblokirale institucije sistema što bi, koliko toliko, donijelo političku stabilnost Crnoj Gori ali i prijeko potrebne vanredne izbore, za koje se gotovo svaka partija i zalaže.