Demokrate se protive ulasku Bošnjačke stranke u Vladu, NSD i DNP načelno ne

Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP) načelno se ne protive tome da u Vladu Milojka Spajića osim njih uđe i Bošnjačka stranka (BS), koja nije potpisnica koalicionog sporazuma o vlasti, dok su Demokrate izričito protiv toga.

Šef poslaničkog kluba NSD-a Slaven Radunović, kazao je “Vijestima” da im ne smeta da u izvršnu vlast uđe bilo koja partija koja prihvata sve na šta su oni pristali parafiranjem koalicionog dokumenta.Slično poručuju i iz DNP-a, odakle su “Vijestima” nezvanično saopštili da nemaju ništa protiv učešća BS-a u Spajićevom kabinetu, ali da sve zavisi od eventualnih zahtjeva te stranke.

“Od toga kakva će biti njihova platforma, hoće li biti specifičnih uslova… Nećemo dozvoliti ucjene. Nemamo problem da u Vladi bude neko ko nije potpisao sporazum, ali sve je na premijeru”, rekao je izvor iz vrha DNP-a, dodajući da zasad nema informacija da će BS biti dio rekonstrukcije.

Šef kluba Demokrata Boris Bogdanović, saopštio je “Vijestima” da se Spajić sporazumom obavezao da rekonstrukciju predloži najkasnije do kraja godine, onako kako predviđa taj dokument, “bez dodatnih modifikacija i političkih kombinatorika”.

“Takvu rekonstrukciju smo, saglasno pomenutom sporazumu, dužni da podržimo, dok ostale modifikacije sporazum ne predviđa, te samim tim nije ni realno da će se desiti”, ocijenio je, poručujući da će Demokrate učestvovati “isključivo u onim pregovorima koji se tiču primjene potpisanog sporazuma”.

“Učestvovaćemo samo u pregovorima koji se tiču sporazuma”: Bogdanovićfoto: Boris Pejović
Bogdanović navodi da je formiranje Vlade bilo ispunjeno “izazovima koji su zahtijevali od svih spremnost na političke kompromise u cilju postizanja političke stabilnosti, u čijem procesu su svi subjekti ponešto izgubili”. BS je, kaže, kao i pojedini drugi subjekti imao priliku da se pridruži “ovom naporu”, ali da su izabrali “drugačiji put, odbijajući svaki vid saradnje s NSD-om i DNP-om”.

“Ne vidimo da su se njihovi razlozi vezani za ove subjekte od tada do danas promijenili”, dodao je.

Bogdanović poručuje da je “dosadašnje iskustvo s BS-om variralo od izuzetno pozitivnih momenata” kad je na čelu te partije bio Rafet Husović, “čiji su poslanici glasali za izbor (lidera Demokrata) Alekse Bečića za predsjednika Skupštine”, do onih koji su ih “udaljili kad su poslanici BS-a na čelu s novim rukovodstvom ključno opredijelili da se Bečić smijeni…”.

“Posebno izražavamo žaljenje što nismo vidjeli jasniju osudu postupaka koji su narušavali međuetnički i međuvjerski sklad u našem društvu izazvanih od tadašnjih visokih policijskih funkcionera bivše vlasti u kojoj je učestvovao BS, a što su potvrdile objavljene ‘Skaj’ prepiske. Za šta su optuživani pobjednici izbora od 30. avgusta 2020. godine. Ta činjenica nas je negativno iznenadila”, rekao je sagovornik.

U vezi s izjavom premijera Spajića o mogućnosti uključivanja partija koje nisu potpisnice sporazuma o vlasti u rekonstruisanu Vladu, važno je naglasiti da naše opredjeljenje ostaje čvrsto usmjereno ka poštovanju koalicionog sporazuma. Ovaj dokument, koji su podržali nadležni organi Demokrata, za nas predstavlja okosnicu naše političke volje i obavezu prema građanima Crne Gore”, poručuje Bogdanović
Prema sporazumu, “osvježenje” Vlade planirano je do kraja godine, ulaskom koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG) u nju. Taj savez, koji čine NSD Andrije Mandića i DNP Milana Kneževića, podržava Spajićev kabinet iz parlamenta. “Vijesti” su pisale da je premijerova ideja da se rekonstrukciju obavi u dvije faze – na proljeće i jesen.

O tome da bi u izvršnu vlast mogli i oni koji nisu parafirali koalicioni dokument, spekuliše se u javnosti već neko vrijeme. Da je pobornik te ideje, premijer i lider Pokreta Evropa sad (PES) potvrdio je prošle sedmice, rekavši za Televiziju Crne Gore (TVCG) da je potreban “što širi krug partija, lidera”, da se priključe “pokretu koji je evropski”. Međutim, nije precizirao kojih stranaka.

Da je jedan od potencijalnih kandidata za mjesto u vlasti BS, svjedoče i neki potezi te partije i Vlade. Naime, BS gotovo da ne kritikuje rad Spajićevog kabineta, koji, s druge strane, neke od kadrova te stranke postavlja na pozicije u vlasti. Tako je, na primjer, krajem prošle godine za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristup tržištu rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, postavljen član Predsjedništva BS-a Mirsad Azemović.

Osim toga, BS nastupa pomirljivo i prema konstituentima skupštinske većine. Partija Ervina Ibrahimovića odbila je ove sedmice da se pridruži dijelu opozicije predvođenom Demokratskom partijom socijalista (DPS) u podnošenju krivične prijave protiv šefa Skupštine Mandića, zbog isticanja trobojke u kabinetu.

“Vijesti” nezvanično saznaju da se u BS-u nadaju rekonstrukciji i da smatraju da postoje dobri preduslovi za to, ali da strahuju da neki ljudi iz PES-a imaju rezerve prema njima – između ostalog, zbog podrške Milu Đukanoviću na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.

Iz PES-a nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o rekonstrukciji u kojoj bi učestvovao BS. Poslanik PES-a Tonći Janović u četvrtak je, u emisiji “Argumenti” na TVCG, kazao da još nije bilo pregovora s BS-om, ali da takve razgovore treba voditi na nivou parlamanetarne većine.

“Rekonstrukcija će se desiti, ali da li će se sprovesti fazno – jedan dio do kraja ljeta, drugi dio do kraja godine – ostaje da vidimo. Ne vidim da će tu nastati neki problem ako se sprovede parcijalno do kraja godine”, ocijenio je.

BS je do sredine oktobra prošle godine važio za izvjesnog konstituenta vlasti, ali je Spajić tada iznenada odustao od aranžmana s njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku ZBCG.

Iz PES-a su tada “Vijestima” rekli da je BS odbio da bude u vlasti sa ZBCG i da je tražio da se u nju ubace Socijaldemokrate (SD), dok su iz BS-a naveli da nisu ni stigli da se izjasne o Spajićevoj ponudi o manjinskoj vladi sa ZBCG, a neki izvori iz BS-a su tvrdili da nisu ni dobili formalnu ponudu.

U koalicionom sporazumu piše da će savezu ZBCG nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi. Tom savezu namijenjeni su potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu, kao i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma.

Spajićeva Vlada trenutno ima 19 ministarstava i 23 člana.Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, ocjenjuje da distanciranje BS-a od krivične prijave protiv Mandića predstavlja namjeru da “zadrže veći manevarski prostor za uklapanje u volju parlamentarne većine, ali i u kalkulacije za ulazak u Vladu”.

Rijetkost je, kaže, vidjeti u Crnoj Gori partije koje djeluju striktno u skladu sa svojim programskim okvirima i praksom, već da se mahom prilagođavaju situaciji koja im može donijeti najviše benefita u procesu dolaženja do resora. Bez obzira što je, navodi, izuzetno važno da se manjinske partije nađu u svakoj vladi, ukoliko BS uđe u Spajićevu u okviru rekonstrukcije, a imajući u vidu u kojim vladama je sve participirao, pravilo da se rukovodi kratkoročnim interesima a ne programskom politikom će biti, kaže, vrlo očigledno u slučaju te stranke.

“Ako BS uđe u Vladu, biće očigledno da se rukovodi kratkoročnim interesima”: Đukanovićfoto: Boris Pejović
“Ukoliko do ulaska BS-a u Vladu dođe, vjerujem da to konstituentima ne bi smetalo, samo kako bi osigurali što veću podršku i dugotrajnost Vlade, odnosno dugotrajnost ostanka na pozicijama vlasti”, dodaje Đukanović.

(Vijesti)