Danas presuda Šariću: 10 stvari koje treba da znate o suđenju

Poslije osam godina suđenja danas će u Specijalnom sudu biti izrečena druga prvostepena presuda Darku Šariću. U susret epilogu procesa „Blic“ vam donosi 10 stvari koje bi trebalo da znate o procesu.

Prva prvostepena presuda Šariću izrečena je u julu 2015. kada je Pljevljak osuđen na 20 godina zatvora. Ta presuda ukinuta je u junu 2016. odlukom Apelacionog suda koji je procijenio da konkretne radnje zbog kojih je Šarić optužen nisu dovoljno dobro obrazložene. Na sjutrašnju presudu takođe će biti moguće uložiti žalbu. Konačno rješenje slučaja nije realno prije kraja 2019.

1. Predaja

Darko Šarić predao se srpskom pravosuđu 2014, pet godina pošto je označen kao vođa najveće evropske narko-grupe. Međutim, kog dana i na kojoj lokaciji do dana današnjeg nije utvrđeno. Kako su zvaničnici (kako istražni tako i politički) tvrdili, Šarić se koristeći lažna dokumenta krio u najmanje pet zemalja u Južnoj Americi. Nakon što je konačno odlučio da se preda, Pljevljak je tražio samo jedno – da avion kojim je došao u Beograd sleti najprije na podgorički aerodrom, kako bi se nakratko sreo sa suprugom.

2. Istraga

Darko Šarić prvi put je pomenut kao šef narko-mafije u oktobru 2009. u akciji „Balkanski ratnik“ američke agencije DEA, srpske BIA i policije Urugvaja, kada je urugvajska policija zaplijenila 2,8 tona kokaina na jahti „Maui“. Uhapšene su dvije osobe, a trag je vodio do Šarića. U isto vrijeme beogradska policija uhapsila je i Šarićeve ljude koji su se zatekli u Srbiji. Dva mjeseca kasnije za Šarićem je raspisana međunarodna potjernica. Međutim, kasno. Šarić je već napustio rodnu Crnu Goru i nestao.

3. Optužnice

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je prvu optužnicu protiv Darka Šarića 13. aprila 2010. za šverc kokaina iz Urugvaja. Pored njega, na optužnici je obuhvaćeno još 20 njegovih saradnjika. Iste godine, ovo tužilaštvo podiglo je i novu optužnicu i to za pranje 20 miliona eura, stečeniih trgovinom drogom. Paralelno s tim, protiv Šarića podignuta je i optužnica za falsifikovanje pasoša Hrvatske – međutim, ove optužbe su zastarjele.

4. Dokazi

Optužnica za šverc kokaina koji se Šariću stavlja na teret bazira se na zaplijenjenoj drogi, podacima iz prisluškivanih razgovora, presretnute komunikacije, šifrarniku grupe i brojnim svjedocima saradnicima. Takođe, dokazi na koje se oslanja tužilaštvo jesu i 10 sporazuma o priznanju krivice pripadnika njegove narko-grupe. Ipak, za optužnicu protiv Šarića od ključnog značaja bila su i svjedočenja trojice svjedoka saradnika, koji su do detalja opisali šta je bilo čije zaduženje u okviru posla sa kokainom. Odbrana, međutim, od početka cilja da obori te dokaze: za prisluškivane razgovore kaže da su nelegalno pribavljeni, šifrarnik ocjenjuju kao nerazumljiv, a svjedoke saradnike optužuje da su za novac iznijeli laži o Šariću.

5. Svjedoci

Nebojša Joksović, Draško Vuković i Radan Adamović, pripadnici grupe Darka Šarića, tokom suđenja dobili su status svjedoka saradnika. Oni su do detalja na saslušanjima iznosili kako je izgledalo djelovanje narko-kartela, a kao glavnog organizatora označili su upravo Šarića. Najvažniji i najkontroverzniji među njima bio Joksović, inače Šarićev drug iz djetinjstva, koji je svjedočio o tome kada i kako su koristili šifre i šta je koja značila za transport kokaina. Svađe i međusobna optuživanja između njega i Šarića obilježila su proces.

6. Presude

Darko Šarić u julu 2015. osuđen je na 20 godina zatvora. Međutim, ovu presudu ukinuo je Apelacioni sud koji je naložio novo suđenje. Osim ove presude, Šarić još čeka prvu prvostepenu u slučaju pranja novca od trgovine narkoticima, a suđenje za falsifikovani pasoš je zastarjelo. Osim toga, pripadnicima Šarićeve grupe sudilo se u brojnim zemljama, pred čijim su sudovima redom osuđivani. Tako je, na primjer, Šarićeva grupa u Sloveniji u martu ove godine osuđena na višesedecenijske kazne. Slično se desilo i pred urugvajskim i italijanskim sudovima.

7. Sudije

Nakon što je suđenje Šariću 2016. krenulo ispočetka, na slučaju više nijesu radile iste sudije. Sudija Vladimir Vučinić otišao je iz Specijalnog suda u advokaturu nakon što je kažnjen zbog navodnog javnog komentarisanja odluka suda.

Vučinić je rekao medijima da je trpio velike pritiske od predsjednika Višeg suda Aleksandra Stepanovića zbog odluke da biznismenu Miroslavu Miškoviću vrati pasoš. Dvije godine kasnije, još jedan sudija iz Šarićevog veća Aleksandar Trešnjev degradiran je iz Specijalnog u Viši sud zbog loših rezultata. Tako je od veća koje je donijelo osuđujuću presudu Darku Šariću na 20 godina zatvora ostao samo njegov predsjednik Siniša Petrović.

8. Sleng

Prema svjedočenjima tri svjedoka saradnika, ali i na osnovu knjige sa šiframa koja je zaplijenjena kod optuženog Šarićevog rođaka Željka Vujanovića, narko-grupa optuženog bosa imala je kodno ime za svakog pripadnika koji je učestvovao u transportu kokaina. Brodove sa kokainom nazivali su ženskim imenima, o njima pričajući kao da se sastaju sa ženama. Važilo je pravilo da samo uzak krug ljudi može da se čuje sa glavnim bosom, Šarićem, kojeg su zvali „drug“ i „tata“. Drogu nikada nijesu konkretno spominjali.

9. Saradnici

Branko Lazarević, bivši šef kabineta Ivice Dačića, optužen je u septembru 2014. da je članovima Šarićeve grupe dostavljao informacije o tome da li ih policija prati i prisluškuje. On, međutim, nije na optužnici sa Pljevljakom. Navodno je bio na vezi sa dva člana kriminalne grupe: Rodoljubom Radulovićem – Mišom Bananom, ali i Šarićevim advokatom optuženim za pranje novca, Radovanom Štrpcem. Inače, Duško, rođeni Darkov brat, bio je optužen za pranje 19,2 miliona eura od šverca narkotika, ali je pred crnogorskim sudovima oslobođen krivice.

10. Teorije zavjere

Dogovorena predaja Darka Šarića srpskim vlastima od samog početka bila je povod za niz spekulacija koje su težile da daju odgovor na pitanje – šta je Pljevljak dobio za svoju predaju. Među njima posebno se istakla ona da je narko-bos odlučio da se preda nakon što mu je obećana kazna od najviše 10 godina robije. I istražni organi i političari, pa i sam Šarić, negirali su ovu teoriju, a i prva prvostepena presuda bila je znatno veća od „dogovorene“.