Dan sjećanja na žrtve Jasenovca

Piše: Miloš Spaić

Pravnik,  Politikolog

Dan sjećanja na žrtve Jasenovca nije politički hir, niti provokacija. To je civilizacijska obaveza. U vremenu kada Evropa gradi identitet na kulturi sjećanja, svaka država ima pravo — i dužnost — da oda počast nevino stradalima.

Među njima su desetine hiljada Srba, ali i Jevreja, Roma i svih onih koji su stradali u logoru u Jasenovcu. Crna Gora, kao država koja baštini slobodu i antifašizam, ima puno pravo da njeguje sjećanje na žrtve. To pravo nije usmjereno protiv bilo koga  ono je usmjereno ka istini I  nečemu što se stvarno dogodilo.

Upravo zato zabrinjavaju poruke pojedinih političkih krugova iz Hrvatske, u kojima se sugeriše da obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Jasenovca “nije poželjno” ili da može predstavljati prepreku evropskom putu Crne Gore. Takve poruke ne doprinose pomirenju , naprotiv, otvaraju prostor za nerazumjevanje i selektivno tumačenje istorije. Istina ne smije da bude predmet dnevne politike, niti sredstvo pritiska.

Ako je legitimno da se u Hrvatskoj obilježava Operacija Oluja, onda je jednako legitimno da Crna Gora obilježava stradanja u Jasesnovcu. Evropske vrijednosti nisu da neko bira koje su žrtve dostojene sećanja a koje nisu.

Sjećanje nije prijetnja, sjećanje je opomena I ukazivanje poštovanja I dostojanstva. Narod koji zaboravi , nepoštuje sebe I svoju istoriju, narod koji pamti, čuva dostojanstvo. Zato Dan sjećanja nije pitanje politike, već pitanje karaktera jednog društva. Crna Gora ima pravo da obilježava ono što smatra da treba.

Srpski narod, sa druge    strane, ima pravo na istinu I obilježavanje događaja koji se, na žalost, dogodio. A žrtve I ovakvi događaji, poput Jasenovca, nesmiju biti zaboravljeni, zbog  nastradalih, ali I kao  opomena da se nikada ne ponove.

(Mišljenja i stavovi u rubrici Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije Borbe)