Damjanović: Ključ svega su stabilne i održive javne finansije uz obezbjeđivanje nedostajućih sredstava po najpovoljnijim mogućim uslovima

Brojni ekonomski izazovi pred kojima se Crna Gora, kao i većina u svijetu nalazi, usled situacije izazvane korona virusom i dešavanjima u Ukrajini, a koji su doveli do raznih nestašica i inflacije na svim tržištima u fokus interesovanja stavlja ekonomske politike i njene predstavnike. Građanima ne treba dodatno objašnjavati sa kakvim se problemima suočava crnogorska ekonomija ali javnost svakako treba informisati o potezima i odlukama koje u njihovo ime donose nosioci najviših državnih funkcija.

Ovom prilikom ministar Aleksandar Damjanović je za IN4S kazao da su „ključ svega stabilne i održive javne finansije, uz obezbjeđivanje nedostajućih sredstava po najpovoljnijim mogućim uslovima“, odgovarajući na pitanje što je prioritet Ministarstva finansija u kontekstu globalne ekonomske krize.

Između ostalog, naglasio je da su usmjereni da preduprijede inflatorne šokove, nastavljaju i dopunjavaju mjere podrške građanima, naročito najpogođenijem sloju društva. On je istakao da se razmatra proširenje spiska proizvoda za ograničavanje marži, čime bi se uticalo na niže cijene, vodeći računa da se ne ugrozi redovno snabdijevanje životnim namirnicama i energentima.

Damjanović je naveo da će teret krize iznijeti bez povećanja opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto ili drugih, dodatnih poreskih opterećenja. Prema njegovim riječimaa, nove prihode tražiće u oblastima koje nisu dovoljno uređene, poput sveobuhvatne fiskalizacije niza djelatnosti koje su još van zone poreskog obuhvata, te optimizacije prihoda od djelatnosti poput igara na sreću, raznoraznih samostalnih djelatnosti, prodaje na daljinu, sektora građevinarstva, digitalne industrije i sl.

Koji projekti resora koji vodite su bili u fokusu Vaše nedavne posjete Srbiji, kada očekujete konkretne dogovore oko realizacije nekih od njih i kojih? Ima li konkretnih predloga vezanih za zajedničke projekte po pitanju spajanja auto-puta između Srbije i Crne Gore, kao i rekonstrukciji željezničke pruge Beograd-Bar?

Ministarstvu finansija su primarni projekti koji se mogu što prije obezbijediti po modelu povoljnijeg finansijskog aranžmana i od kojih bi građani imali najviše koristi. Nema boljeg života bez stvaranja nove vrijednosti iz koje bismo radikalno unaprijedili životni standard, niti se životni standard može unapređivati tzv.kripto-finansijskim alhemijama i bajkama. Lokomotiva razvoja se mora zahuktati, uz sve izazove u novonastalim geopolitičkim okolnostima. Saradnja sa susjedima je posebno važna, naročito usljed pokidanih lanaca snabdijevanja tokom pandemije korona virusa i rata u Ukrajini. Zato je i nedavna posjeta Beogradu izuzetno korisna i očekujem da se dogovoreno ubrzo konkretizuje kroz projekte od zajedničkog značaja.

Političke veze Crne Gore i Srbije bile su dugo vremena gotovo pokidane i prouzrokovale su neiskorišćavanje ekonomskih potencijala. Ova Vlada je već obnovila te odnose, uz jačanje regionalne saradnje i s fokusom na ubrzavanje puta ka EU, koji nema alternativu.

Posjeta Beogradu je definisala okvir za buduće investicije, da bismo zaokružili priču o auto-putu, rekonstruisali prugu i podigli vrijednost i značaj Luke Bar sa tim infrastrukturnim projektima.

Nema Luke Bar bez rekonstruisane željeznice, ni auto-puta ako to nije „3B“ koridor Bar – Beograd – Budimpešta. Taj koridor moramo „napuniti“ saobraćajnom i energetskom infrastrukturom, jer je on dobio enormno na značaju usljed globalnih promjena evropskih koridora zbog rata u crnomorskom regionu. Razgovara se sa partnerima u Srbiji i Mađarskoj o nastavku gradnje auto-puta. Razmatra se saradnja i ulaganje u Luku Bar, Montekargo, konkretne investicije su pominjane i u oblasti turizma, za Budvansku rivijeru, Slovensku plažu, itd.

Da li će pitanje uspostavljanja platog prometa između Crne Gore i Srbije biti zaokruženo u smislu uspostavljanja istog? Kada najranije građani mogu očekivati njegovo uspostavljanje?

Na nivou vlada dviju država je dogovoreno da se eliminiše ta barijera. Saglasje je da se uspostavljanje direktnog platnog prometa mora hitno riješiti. Već smo inicirali to pitanje i uputili dopis Centralnoj banci (CBCG) da rješimo dugogodišnji problem i smanjimo troškove građanima/privredi.

Očekujem da ovu bespotrebnu kočnicu u ekonomskoj relaciji Crne Gore i Srbije regulišemo u najkraćem mogućem roku. Da li će to biti kroz tzv. sistem kliringa, koji već postoji, ili kroz sistem platnog prometa u skladu sa standardima EU, vidjećemo.

Komunikacija CBCG i Narodne banke Srbije je uspostavljena, i očekujemo brzo konkretne predloge modela rješavanja ovog višedecenijskog problema, koji je velika biznis barijera poslovanja privrede u dvije države, poskupljuje i otežava to poslovanje, dok pojedine banke ekstra-profitiraju.

U tom pravcu, očekujem da će ubrzo na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore biti i Predlog zakona o platnom prometu, koji će svakako doprinijeti rješavanju ovog pitanja.

Šta je po Vašoj ocjeni prioritetno što bi Ministarstvo finansija moralo da rešava u narednom periodu u kontekstu globalne ekonomske krize?

Ključ svega su stabilne i održive javne finansije, uz obezbjeđivanje nedostajućih sredstava po najpovoljnijim mogućim uslovima. Važno je pažljivo, realno i precizno planiranje budžeta za 2023. godinu sa, takođe precizno zaokruženim ovogodišnjim rebalansom budžeta. Usmjereni smo, takođe, na to da se preduprijede inflatorni šokovi, nastavljaju i dopunjavaju mjere podrške građanima, naročito najpogođenijem sloju društva.

Ukoliko bude potrebno, mora se ići i na proširenje spiska proizvoda za ograničavanje marži, čime bi se uticalo na niže cijene, vodeći računa da se ne ugrozi redovno snabdijevanje životnim namirnicama i energentima. Naravno, prioritet ministarstva su i dodatna, održiva rješenja za penzionere, koji su najpogođeniji primjenom nove poreske politike, kao i eksternim šokovima rasta cijena hrane i energenata.

Teret ove krize ćemo iznijeti bez povećanja opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto ili drugih, dodatnih poreskih opterećenja. Nove prihode tražićemo u oblastima koje nisu dovoljno uređene, poput sveobuhvatne fiskalizacije niza djelatnosti koje su još van zone poreskog obuhvata, te optimizacije prihoda od djelatnosti poput igara na sreću, raznoraznih samostalnih djelatnosti, prodaje na daljinu, sektora građevinarstva, digitalne industrije i sl.

Koliko ste zadovoljni efektima realizacije programa fiskalizacije i u kom sektoru su problemi najvidljiviji?

Elektronska fiskalizacija je obezbijedila bolje punjenje budžeta svih poreskih obveznika i njena puna primjena je apsolutni prioritet Ministarstva finansija. Značajno je povećana poreska disciplina i u onim oblastima koje su bile najpodložnije sivoj zoni poslovanja. Uprava prihoda i carina svakodnevnim aktivnostima, pojačanim tokom turističke sezone, doprinosi poštovanju zakona. Posebno veliki potencijal postoji u fiskalizaciji usluga privatnog smještaja i izdavanja plažnog mobilijara, jer je procjena da se veliki dio prometa u sektoru turizma i dalje obavlja na „crno“. Relativno mali broj poreskih inspektora, njih 130 svakako ne mogu do kraja iskontrolisati desetine hiljada objekata, odnosno kompanija, naročito tokom turističke sezone, pa im je u tome neophodna podrška svih dobronamjernih građana koji treba da budu svojevrsni „inspektori“ i odmah prijave svaki pokušaj neizdavanja računa čime se potkradaju i kupci robe ili usluge, ali i državni budžet.

Koristim priliku da još jednom pošaljem poruku građanima – niste dužni da plaćate račune koji nisu prema propisima i nisu fiskalizovani.

Ima li naznaka, predloga i ideja na koji način bi novac od donacija Ministarstvu zdravlja tokom pandemije (oko pet miliona eura) mogao biti iskorišten?

Vlada je vodila računa o tome i 8. jula usvojila informaciju Ministarstva zdravlja sa planom raspodjele donacija sa računa nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela.

Na raspolaganju je 5,16 miliona eura, a odluka je da se neutrošena sredstva koriste po prioritetu hitnosti za unapređenje i poboljšanje potreba zdravstvenih ustanova širom države. „U cent“ će biti precizirano gdje, u kojem pojedinačnom iznosu i za koje namjene će se novac trošiti, a važan je upravo svaki evro usmjeren u ono što nedostaje zdravstvenom sistemu. Svakako, imajući u vidu trajanje pandemije i njeno ponovno „buđenje“, ta sredstva će se na direktan i indirektan način koristiti za borbu protiv pandemije i njenih posljedica.

Kako očekujete da će se riješiti pitanje zaplijenjenih cigareta u Luci Bar s obzirom da su predlozi Vlade koja planira njihovu prodaju neprihvatljivi za međunarodne partnere? Koliko je štetno po Crnu Goru odlaganje ovog pitanja u svijetlu krize u kojoj se nalazi naša ekonomija?

Nema govora o odlaganju ovog pitanja, već je jedno od ključnih za rješavanje u realnom i razumnom roku. Radna grupa je predano radila na posebnom zakonu, tzv. leks specialisu i nacrt mora proći sve potrebne procedure, što se upravo dešava, da bi što prije bio upućen Vladi na razmatranje i Skupštini na odlučivanje.

Sigurno je da Crna Gora neće uraditi ništa da napravi probleme na tržištu, ni domaćem, ni međunarodnom, već ide ka tome da transparentno i legalno, sa zakonskom podlogom ostvari prihode za budžet, koji se u ovom trenutku procjenjuju na oko 15 do 20 miliona eura.

Parlament daje posljednju riječ o modelu koji ćemo predložiti za oduzete cigarete, a u dijalogu sa međunarodnim partnerima objašnjavamo da sprovodimo isti cilj – prekidamo šverc i krađu države i na najtransparentniji mogući način, kroz zakonsku proceduru, rješavamo višedecenijski problem. Svakako da Crna Gora, i kao zemlja kandidat za EU, neće uraditi ništa što nije u skladu sa međunarodnim propisima i u tom cilju intenziviramo našu konunikaciju sa zainteresovanim međunarodnim partnerima.

Prihodi od prodaje duvanskih proizvoda veći su za 107 odsto u maju i junu, odnosno za samo dva mjeseca mandata ove Vlade. Podsjetiću da je tokom posljednjih godinu i po dana, računajući i period dok sa bio na čelu Uprave prihoda i carina, prodaja u legalnim kanalima porasla za više od 50 odsto, čime je šverc cigareta više nego prepolovljen, što se vidi i po prodatim količinama i po rastu prihoda od akciza na cigarete i ostale duvanske proizvode.

Šta za građane znači najnovija informacija da javni dug Crne Gore iznosi 83,27 posto BDP-a?

Ukupan državni dug, bez depozita, na kraju prošle godine je iznosio 4,09 milijardi eura ili 83,27 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema novim preliminarnim podacima, ukupan državni dug (bez depozita) na 30. 6. 2022. godine je iznosio 4,01 milijardi eura ili 75,6 odsto BDP-a.

Država redovno otplaćuje obaveze za dugove iz prošlosti, a propustila je da 2021. godine, nakon pozajmice i uspješne sezone, realizuje veću kapitalnu investiciju. To bi donijelo veću korist od toga što su depoziti uglavnom išli na potrošnju, bez stvaranja nove vrijednosti iz koje standard građana raste na duže staze i otporniji je na inflaciju. Držanje spoljnjeg duga pod kontrolom, uključujući i eventualnu dodatnu akumulaciju iz ino-izvora, moguće je isključivo na jedan način. To je snažnim privrednim razvojem u čijem korijenu moraju biti infrastrukturni projekti, što će dovesti do rasta BDP-a, a time i do relativno nižeg nivoa javnog duga, kako spoljnjeg, tako i domaćeg.