Dačić o filmu „Dara iz Jasenovca“: Podatak da je ubijeno 29.000 djece, pa ima li većeg zločina od tog?

Osvrćući se na prikazivanje filma „Dara iz Jasenovca“, Dačić je kazao kako je dobro što se srpsko društvo „oslobodilo“ priča o toj temi, što bilježe i kinematografija i književnost.

– Mogu samo da pozdravim to što je snimljen film. Veoma je bitno da ovde nije riječ o propagandi već o istorijskom sjećanju. Hvala Gagi Antonijeviću, a želim da zahvalim i bivšim logorašima koji su tada bili djeca na svjedočenjima. Treba što više slušati od svjedoka. Podatak da je ubijeno 29.000 djece, pa ima li većeg zločina od tog? – upitao je Dačić.

Amandmani na izvještaj o Srbiji

Predsjednik srpske skupštine Ivica Dačić ocijenio je danas da je cilj amandmana na izvještaj o Srbiji u Evropskom parlamentu kojima se pominju slučajevi Krušik, Jovanjica, Savamala itd. pritisak na Srbiju i njeno rukovodstvo.

U jednom od amandmana na izveštaj izvestioca za Srbiju Vladimira Bilčika navodi se da ti slučajevi izazivaju veliku pažnju javnosti i da bi morali biti riješeni.

– Imaju svi pravo na amandmane, vidjećemo šta će od toga biti prihvaćeno. Ne treba da nas čudi ništa, u pitanju je dodatni pritisak na Srbiju. To je dobro oproban recept kada žele da ostvaruju određene geostrateške interese – rekao je Dačić za televiziju Hepi.

Tu se, dodao je, može uočiti ona narodna: „koga kara, a kome prigovara“ jer se, po njegovim riječima, daju razni predlozi i amandmani, ali se, zapravo, cilja „lično predsjednik (Aleksandar) Vučić“.

– Savamala, Krušik, Jovanjica, šta se traži? Nije rečeno, Vučić ili njegov brat… A to se očekuje iz ovih amandmana. Što se ne kaže da se pridružuju ličnim napadima na Vučića – upitao je Dačić.

Posredi je, dodaje, interes globalne politike i želja da se oslabi uloga Srbije i što više pritisne ključ političke stabilnosti kako bi se lakše ostvarivali drugi interesi.

On je rekao i da bi poslanici mogli da razmatraju izveštaj izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimira Bilčika u plenumu, nakon što bude usvojen u Evropskom parlamentu. Dačić je rekao da ne bi govorio o objektivnosti izveštaja, navodeći da sama činjenica da u EP ima poslanika koji se raduju kada se objavi nešto negativno o Srbiji govori o tome kakav je odnos prema svemu tome i o dvostrukim standardima.

„Ispade da je demokratija doživjela procvat na KiM“

– Kad već govorimo o pažnji međunarodne zajednice, želim samo da podsjetim da su na KiM završeni izbori, kako sami kažu, prvi put bez međunarodnih posmatrača iz OEBS-a. I to Viola fon Kramon (izvjestilac za Kosovo) smatra za oličenje demokratije, ali zato će se u Srbiji voditi međustranački dijalog – rekao je Dačić.

Kako kaže, ispada kao da je demokratija doživjela procvat na KIM u poslednjim godinama da nisu potrebni nikakvi posmatrači. “Ali kada izveštaj o Srbiji bude usvojen u nekoj formi, razmatraćemo ga, kao što smo razmatrali izvještaj Evropske komisije.

On je u pomenuo i nastavak pritisaka na Srbiju koji će ići preko EP, čiji bi poslanici trebalo da posreduju u drugoj fazi međustranačkog dijaloga vlasti i opozicije o unapređenju izbornih uslova.

– Spremamo se da bude druga faza međustranačkog dijaloga. A, vidite, na Kosovu su održani izbori bez međunarodnih posmatrača. Zašto su održani izbori bez međunarodnih posmatrača? Kao da je Kosovo oličenje demokratije!? – istakao je predsjednik Skupštine Srbije.

On je kazao i da mnogi u Srbiji žele da internacionalizuju razna pitanja.

Dačić je rekao da se u Srbiji raspravljalo o izveštaju EP o napretku iz oktobra prošle godine i da je zaključeno da je potrebno učiniti napore da dodje do unapređenja u vezi sa svim kritikama i zapažanjima koji su opravdani.

Naveo je da se jedan dio tiče parlamenta, a drugi ostalih državnih struktura.

Upitan da ocijeni izjavu predsjednice tzv. Kosova Vjose Osmani da će lobirati da se ponište Briselski i Vašingtonski sporazum, Dačić je naveo da se radi o „glupostima i zamajavanjima“.

– Predsjednik SAD Džozef Bajden se toliko zabrinuo da ne zna prosto šta će da radi – ironično je konstatovao Dačić, i dodao da to što priča Osmanijeva niko razuman iz Evrope i SAD neće prihvatiti.

Objasnio je da je novi američki državni sekretar Entoni Blinken u vrijeme kada je potpisivan Briselski sporazum bio u administraciji SAD.