Dačić: Kosovo je moje kao što je i Tačijevo i Kurtijevo

Mi nemamo skrivenih namjera oko Kosova, veoma jasno smo rekli, od kada smo Aleksandar Vučić i ja napravili koaliciju, da mi želimo kompromis oko Kosova, a da taj kompromis mora da ima u vidu i interese Srba i interese Albanaca, izjavio je u intervjuu za Kosovo Onlajn predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.

On je posebno istakao činjenicu da je 19 država povuklo priznanje Kosova, čime je stvorena, kako kaže, nova politička realnost na međunarodnoj sceni, koje moraju da budu svjesni ne samo u Prištini nego i na Zapadu.

Dačić je govorio o nerazumevanju pitanja Kosova među zapadnim političarima, ukazao je da je albanski narod svoje pravo na samoopredjeljenje ostvario stvaranjem Albanije i da ne može da ima dva prava na samoopredjeljenje i stvaranje dvije države, a prokomentarisao je i hapšenje Hašima Tačija, kao i česte napade iz dijela opozicije na srpski državni vrh za „izdaju Kosova“.

Bivši američki ambasador u Srbiji Vilijam Montgomeri rekao je u autorskom tekstu za Kosovo Onlajn da Zapad „na njegovo zaprepašćenje i dalje ne shvata šta za Srbiju znači Kosovo“, i da dok god bude tako neće biti napretka u pregovorima. Na pitanje kako komentariše ovu izjavu i kakava su njegova iskustva iz vremena kada je kao šef srpske diplomatije imao intenzivne kontakte sa zapadnim političarima, odnosno da li oni zaista ne shvataju suštinu kosovskog problema, Dačić je rekao da misli da je Montgomeri u pravu kada govori o tome da postoji veliko nerazumevanje značaja pitanja Kosova i Metohije za srpski narod i Srbiju.

“ Ali rekao bih da postoji i jedno veliko nerazumjevanje značaja tog slučaja za sveukupne međunarodne odnose i za temeljne principe međunarodnog prava. Dok se vodi razgovor na temu – zašto su priznali Kosovo, prvo nailazite na jedan veliki zid nerazumjevanja i uopšte nepoznavanja situacije. Neki od njih ni ne znaju gdje je Kosovo, a neki od njih nisu ni imali kontakte sa našom zemljom 10, 20, pa i 30 godina, iako smo nekada u vrijeme Nesvrstanih bili veliki prijatelji. Što je greška naše administracije u vrijeme Tadića, Đilasa, Jeremića“, rekao je Dačić.

On kaže i da kada započne razgovor o njihovim problemima i kada se to uveže sa mogućnošću da slučaj Kosova postane pravilo, a ne izuzetak, da se priča potpuno promijeni. Kao primjer naveo je Uniju Komori koja već decenijama ima problem sa jednim od svojih ostrva koje je zauzela Francuska, a oni su priznali Kosovo.

„Ili Somalija, ima problem sa Somalilendom, a oni su priznali Kosovo, i hiljadu drugih takvih primjera. I kada vi pričate sa njima oni kažu „ne, mi čvrsto stojimo iza principa teritorijalnog integriteta“. Tu je krivica i do nas. Postoje dvije vrste krivice, jedna je naša, a to je da nismo dovoljno radili na upoznavanju država u svijetu i uopšte svjetskih lidera sa značajem teme Kosova i Metohije za Srbiju, a drugo je to da mnogi svjetski lideri i mnoge zemlje ne žele jedostavno da uopšte ulaze u tu raspravu o značaju Kosova za srpski narod, jer ako bi ušili u jednu takvu raspravu, nemaju više čvrsto tlo za legalizaciju svoje pogrešne politike prema Balkanu u 1990–im godinama“, smatra predsjednik Narodne Skupštine.

Kao još jedan od primera Dačić je naveo Veliku Britaniju koja je, kaže, sigurno uložila mnogo u stvaranje nezavisnog Kosova.

„A, za vrijeme Prvog svjetskog rata, u Velikoj Britaniji se 28. jun obilježavao kao Dan Srbije, tačnije bitka za Kosovo kao srpski dan, i puno drugih takvih primjera širom svijeta. Apsolutno sam saglasan sa onim što je Montgomeri rekao. Kao što je Jerusalim važan Izraelcima, i oni treba da znaju da mi svakako ne da nećemo biti srećni, nego za nas je veoma neprijatna činjenica mogućnost da oni priznaju Kosovo“, ističe.

Na pitanje koliko je u odnosu Beograda i Prištine danas važan srpski diplomatski uspjeh, koji je napravljen u prethodnih nekoliko godina, sa državama koje su povukle priznanje Kosova, Dačić kaže da je time postavljena jedna nova politička realnost na međunarodnoj sceni i da je do tada sve bilo moguće da se uradi bez Srbije. Navodi da sada, takva mogućnost više ne postoji i da je priznanje Kosova povuklo 19 zemalja i u ovom trenutku od 193 članice UN, u najboljem slučaju na Kosovu mogu da računaju na 92 glasa.

Podsjećajući se o razmjeni argumenata u Savetu bezbjednosti UN sa prištinskom predstavnicom Vljorom Čitaku, koja je često isticala tezu da je Srbija kolonozovala tzv. Kosovo, dok istovremeno Vjosa Osmani govori o „srpskom genocidu nad Albancima“ i šta zapravo albanski političari žele da postignu da se Srbija diskvalifikuje kao ravnopravan sagovornik i time Priština stekne bolju poziciju u dijalogu, Dačić kaže da je to kliše.

„To je jedna priča iz koje smo mi izvadili razne sastavne djelove i ta priča je klimava. Pričam u međunarodnim okvirima. Jasno se vidi da je zasnovana na lažima. Oni na osnovu te priče ustvari pokušavaju da opravdaju sve ono što je Zapad uradio za njih, kako bi se podržalo nezavisno Kosovo, pravdajući to „kolonijalizmom i genocidom“, „žrtvama Albanaca“, „silovanjima“. Za nas je nesporno da svako ko je počinio ratne zločine treba da odgovara. Ali, posle holokausta, Jevreja nije bilo više, nego ih je bilo manje. A, ako je na Kosovu vršen genocid nad Albancima, pa kako Albanaca ima više, a Srba ima manje. Ako je vršen genocid, pa kako to da u Prištini danas imate, ja mislim manje od 100 Srba, a živjelo ih je 40.000 tokom 1990-ih godina. U mom rodnom gradu Prizrenu, 1991. godine je živjelo 10.000 Srba, sada ih ima 20″, rekao je Dačić.

Kaže kada se govori o kolonijalizmu da je to uvreda za sve narode koji su se oslobodili kolonijalizma. I da su se svi u Savjetu bezbjednosti podsmjevali izjavama Vljore Čitaku, budući da se tačno zna na šta se odnosi pojam dekolonizacije. Dačić ističe da Srbija nikada nije bila kolonijalna sila i da to ko je živio na Kosovu najbolje znaju Turci.

Kada je riječ o tome da li je moguće u ovom ambijentu, krize u EU i krize u SAD, očekivati nešto po pitanju dijaloga u toku ove godine i da se govori da će Njemačka da preuzme inicijativu, da li se može očekivati da kancelarka Merkel prije odlaska sa vlasti ove godine napravi neki pokušaj u vezi sa Kosovom Dačić kaže da Srbija nema skrivenih namjera oko Kosova.

 

Dačić ističe i da su mnogi „skočili“ na njegov predlog razgraničenja, a da je zatim to govorio i predsjednik Vučić, ali niko nikada nije dao neki drugi predlog za kompromis.

„Pa, evo da vidimo, da li je moguće da ne postoji nijedan predlog za kompromis, osim ukoliko neko misli da to ne treba ni da se radi. Trampova administracija je jedino shvatila da je potrebno naći određeni kompromis i što prije to shvate neke evropske zemlje i natjeraju Prištinu da razgovara o kompromisu, prije će doći do rješenja“, objašnjava.

Kada je riječ o Srbiji on ističe da je želja za regionalni mir i stabilnost i da nijedan potez neće biti uperen protiv toga.

„To podrazumijeva, bez obzira na neslaganje, konstruktivne odnose između Srba i Albanaca u Prištini, kao i konstruktivan pristup Srpske liste kada je riječ o problemima koji postoje u Prištini i, naravno, zaštitu prava na život i opstajanje Srba na Kosovu“, naveo je on.

O tome da li će odsustvo Hašim Tačija bitno uticati na ishod predstojećih izbora na Kosovu i da li će eventualna pobjeda Aljbina Kurtija doneti neku bitnu promjenu u stavu Prištine po pitanju normalizacije odnosa sa Beogradom on kaže da Srbija ne može da utiče na to za koga će Albanci da glasaju, ali da može da utiče i navija za koga će glasati Srbi na KiM.

Kada je riječ o hapšenju Hašima Tačija i ostalih lidera tzv. OVK i da Srbija sumnja u namjere Suda u Hagu on kaže da je hapšenje očekivao mnogo ranije i da taj sud godinama ništa nije uradio kada je riječ o podizanju optužnica.

O izjavi akademika Kostića da „Kosovo nije naše“ i kako on vidi konačno rješenje kosovskog čvora Dačić kaže da je čvor vezovan vjekovima unazad i da su propuštene brojne prilike za njegovo rješavanje.

„Moje mišljenje je uvijek bilo da taj problem treba da rješavaju Srbija i Albanija, jer je u putanju albanska nacionalna manjina koja živi u Srbiji. Sada je kasno sa lamentiranjem gdje se pogriješilo ili se nije pogriješilo, kao i ko je više ili manje kriv. Zato je veoma bitno da postoji jasan pristup, a to je da mi tražimo kompromis i želimo kompromis. Znači, spremni smo za kompromis, ali tražimo to i od druge strane“,  kaže on.

Sa druge strane, kaže, da čak i kada bi neko mogao da se složi sa izjavom gospodina Kostića da Kosovo nije srpsko, isto tako neko bi mogao da kaže i da Kosovo nije albansko.

Na pitanje ima li odgovora čije je Kosovo on kaže da je Kosovo i Srba i Albanaca koji tamo žive.

„Znate, ja sam rođen na Kosovu i kada sam bio u Prizrenu prošetao sam se po gradu i jedan čovjek mi je dobacio da meni nije mjesto tu. Ja sam ga pitao – „zašto, ja sam ovdje rođen, a gdje si ti rođen? Nije mi odgovorio, vjerovatno je rođen negde preko planine u Albaniji. Tako da Kosovo je isto tako moje, kao što je i Tačijevo i Kurtijevo. Zato je mnogo bolje da se pregovara, a ako je neko kriv za zločine, onda za te zločine treba da odgovara. Licemjerno je da neko optužuje Srbiju da brani ratne zločince ili da neće da traži žrtve koje su ovde sahranjene, a da pri tome imate više zahtjeva za iskopavanje grobnica na Kosovu, za koje niko neće da odlučuje niti da razgovara. Valjda postoji pravda i za srpske žrtve, a ne samo za albanske“, zaključio je Dačić