Da li je Engleska pred vratima rata?

Engleska je gorela ovog vikenda, i to doslovno. U mnogim većim gradovima poput Mančestera, Liverpula, Bristola, Roterdama, Boltona i drugih održani su protesti ogorčenih stanovnika zbog napada u Sautportu u kojem je nasmrt izbodeno troje djece u plesnoj školi.

Policija je primijenila silu kako bi obuzdala razjarenu masu, a okupili su se i predstavnici liberalnijeg dijela stanovništva koji smatraju da ne bi trebalo ogorčenost uperiti ka migrantima.

Na ulicama moglo se čuti i „Alahu Akbar“ i „Migranti više nisu dobrodošli“.

Nije prvi put da se u Engleskoj nezadovoljstvo politikom države prema migrantima pretvori u nasilne proteste širom zemlje.

Samo u ovom vijeku desilo se više takvih protesta, počevši od nemira 2001. u Oldhamu koji su izbili jer je grupa Pakistanaca pretukla 76-godišnjeg Voltera Čemberlena, a Nacionalni front najavio marš u tom gradu.

U tom gradu su tada čak postojale zone koje su zabranjene za bijelce, a o tome su svjedočili ispisani grafiti sa porukama „bijelci, ulazite na svoj rizik“.

Prije devet godina, 2013. godine u Vulviču, predgrađu Londona satarama i noževima dvojica radikalnih islamista iskasapila su britanskog vojnika Lija Ragbija (25).

Tom prilikom, kao jedan od napadača otkriven je Majkl Adeboladžo (28), poreklom iz Nigerije.

Kao i tada, i sada su tenzije su nastale kad se otkrilo da je osumnjičeni za ubistvo djece u Sautportu momak star 17 godina, inače afričkog porekla.

Šta se dešava u Engleskoj i da li je na ivici građanskog rata kako to tvrdi Ilon Mask?

Ne samo Engleska, već cijela zapadna Evropa je pred nekom vrstom građanskog rata, kaže Dušan Dostanić sa Instituta za političke studije pozivajući se na istoričara Davida Engelsa.

„Levica pokušava da sukobe redukuje na socijalna i klasna pitanja, kao i na položaj migranata. Međutim, potpuno je jasno da je ta linija podjele identitetska. Kada migranti, koji su u Engleskoj većinom muslimani, izađu na ulice uzvikuju: ‘Ovo je naša zemlja’, morate da budete baš dosta kreativni da biste to povezali sa socijalnim nemirima „, kaže Dostanić.

Potencijal za odgođeni građanski rat postoji ne samo u Engleskoj, već i u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, upozorava sagovornik.

Podsjeća da se na svakih nekoliko godina u Engleskoj dešavaju nemiri izazvani rasnim tenzijama, te da postoji kontinuitet problema izazvanih neuspjelom multikulturalnom politikom.

„Postoji isti šablonski odgovor, a to je da kada neredi dolaze iz migrantske populacije predstavljaju kao stvar socijalnog pitanja, neravnopravnosti, krivice Evropljana zbog kolonijalne prošlosti. A kada izađu na ulice izađe domaće belo stanovništvo govori se o rastu desnice i ksenofobiji“, pojašnjava Dostanić.

Postoje dvije vrste konflikta: horizontalni između stanovništva različitog identiteta i porijekla i postoji vertikalni konflikt između elite i naroda.

„Političko-medijska elita ne sluša ili nema namjeru da sluša potrebe naroda, već te potrebe otpisuje, a narod percipira kao ksenofobičan, nedovoljno tolerantan i zreo za prevaspitavanje“, kaže Dostanić.

Na pitanje kakav će odgovor imati država danas, Dostanić navodi da je on već jasan po reakciji države.

„Ako premijer nazove demonstrante huliganima i razbojnicima, a ne zabrinutim građanima, onda se zna da se s razbojnicima obračunava grubo i bez prevelike milosti. Brutalan policijski odgovor podrazumijeva i propagandu da su u pitanju desničari, ali se time dugoročno ne rješava problem, jer da se rješava, takvim mjerama bi se već riješio“, zaključuje Dostanić.

(RT BALKAN)