Crnogorsko guvno, poklon našim iseljenicima u Argentini, biće svečano otvoreno u utorak, 2. decembra u 19 sati po lokalnom vremenu (u Crnoj Gori to je ponoć), u gradu Roca San Pena, u provinciji Ćako.
foto:rtcg
Guvno je u Crnoj Gori oduvijek bilo više od mjesta za vršidbu žita. Tu se odlučivalo, mirilo, zaklinjalo i pamtilo. Na guvnu se mjerila riječ, a ne samo ljetina. Stariji su sudili, mlađi slušali, a selo disalo kao jedno. Svaki kamen imao je priču, svaka pukotina pamtila smijeh, svađu, pjesmu i suzu. Guvno je bilo središte života u kamenu zapisano.
Takav krug od kamena danas niče na drugom kraju svijeta.
Kamenorezac iz Banjana, Bajo Milović, klesao je skoro tri godine ljuti velimnjski kamen. Polako, tvrdoglavo, kako se i kamen i sudbina obrađuju. Skoro 16 tona kamenih blokova za guvno stiglo je početkom prošle godine u luku Buenos Aires. Poslije niza administrativnih prepreka, ali uz upornost i gorštačku snagu, Bajo je sa kolegom Draganom Pakom Mijuškovićem i predsjednikom Crnogorsko argentinske fondacije Miloradom Mišom Krivokapićem početkom novembra otputovao u provinciju Ćako. Tamo su montirali guvno, kamen po kamen, u zemlji đe žive brojni potomci crnogorskih iseljenika.
Ideja je rođena iz sjećanja koje ne blijedi. Bajo je odlučio da crnogorskoj dijaspori u Južnoj Americi pokloni simbol Crne Gore jer su decenijama mnogi njegovi plemenici dolazili u zavičaj i sa sobom nosili po kamen ili grumen zemlje iz Banjana. Sada Crna Gora stiže njima. U punom krugu. U kamenu koji govori bez riječi.
Spoljašnji prečnik guvna je šest metara, a obod je širok pola metra. Razlikuje se od tradicionalnih crnogorskih guvana po tome što je Bajo isklesao i ploče za sjednik, debele šest i duge 38 centimetara. Naslon je visok 36 centimetara i pod blagim nagibom. Kamen je glatko obrađen, ali je u njemu ostala gorštacka tvrdoća. Takva kakva je i pamćenje.
Na svečanosti će govoriti predsjednik opštine Roca San Pena, otpravnik poslova crnogorske ambasade u Argentini Miroslav Radojičić i predsjednik Crnogorsko argentinske fondacije Milorad Mišo Krivokapić. Dolazak su najavili brojni iseljenici iz različitih krajeva Latinske Amerike, a svi hotelski kapaciteti u San Peni već su popunjeni.
O događaju su izvještavali i lokalni mediji, svjesni da ne stiže samo građevina, već jedan komad Crne Gore.
(RTCG)
