Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević gostovao je u emisiji Odmotavanje na televiziji „Vesti“ i tim povodom komentarisao sankcije zvaničnog Zagreba trojici političkih lidera u Crnoj Gori, a što je proisteklo njihovom podrškom Rezoluciji o genocidu u sistemu logora Jasenovac Dahau i Mathauzen.
„Zanimljivo je da je u svemu ovome prisutan selektivan pristup. Sankcionisani su Bečić, Mandić i Knežević. Zanimljivo je da najamnje još dvije stranke koje su podržale rezoluciju nisu sankcionisani. To je za početak premijer Milojko Spajić koji je glasao za Rezoluciju o genocidu u pomenutim logorima, a sankcija nije bilo ni za Vladimira Jokovića lidera SNP-a“, kazao je Dobrosavljević.
To znači da je Hrvatska bila motivisana unutrašnjih političkih razlozima tvrdi analitičar i podsjeća da su na vlasti u Hrvatskoj HDZ uz tvrde desne grupacije Domovinski pokret koji su eliminisali srpsku stranku Milorada Pupovca.
„Crna Gora bila u sferi uticaja Hrvatske“
„Već godinama krajnja desnica u Hrvatskoj koja ima revizionistički pristup istoriji ima nekad i preko 30% podrške biračkog tijela. Do sada je balans najveće dvije partije HDZ-a i SDP-a umanjivao njihov uticaj. Ovo je sada prvi put da oni sada u punom kapacitetu participiraju u izvršnoj vlasti. Mislim da je prije svega ova vrste zabrane pokazatelj koji je namijenjen unutrašnjoj političkoj upotrebi čime pokazuju desnici da su brižni kada su u pitanju hrvatski interesi posebno u regionu. Zašto Crna Gora? Ta zemlja je bila u sferi uticaja Hrvatske“, kazao je Dobrosavljević.
Navodi da je i patrijarh skoro boravio u Crnoj Gori u posjeti Velici gdje su pripadnici nacističkih grupa masakrirali stanovništvo.
„To je bilo potpuno marginalizovano godinama. Crnogorski parlament je manje više donosio rezolucije o osudi raznih zločina. Da ne podsjećam da je po pitanju zločina u Srebrenici crnogorski Parlament ima bar dvije Rezolucije. Ima i glasanje u UN-u o toj Rezoluciji. Sada se prvi put dešava da je jedna država regiona sebe prepoznala u svemu ovome a usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu a to je Hrvatska. Nejasno je zašto su se prepoznali. Savremena Hrvatska navodi da ne baštine nasleđe NDH što je normalno. Oni se zasnivaju na tradiciji narodnooslobodilačkog pokreta. Moderna Hrvatska je iz tog nasleđa iznikla po njihovim stavovima. Ali to nije spojivo sa relativizacijom zločina koji su se dogodili u marionetskoj tvorevini NDH“, kazao je Dobrosavljević.
U ime Hrvata, navodi on, namjerno praveći niz sa koncentracionim logorima u Dahau i Mathauzenu, doveo u korelaciju pokazujući da je NDH i njena politika konačnog rješenja prema Srbima, Jevrejima i Romima bila moguća samo u savezu takvih fašističkih i nacističkih država.
„Kao što u Njemačkoj dan danas osuđuju ono što se u tim državama radilo, niko danas neće reći da je to napad na Njemačku, već će i oni osuditi to. Po monstruoznosti koju su oni radili, to predstavlja patologiju u odnosu na nacističke zločine prema Jevrejima“, kazao je Dobrosavljević.
Zbog čega je došlo do zabrane ulaska Aleksi Bečiću
Shvatljivo je zašto je došlo do zabrane Mandiću i Kneževiću, jer su to srpski političari a njihovim ulaskom u Vladu a kao što je i ranije rekao, prethodnih decenija je Zagreb bio prilično uticajan u crnogorskom društvu kako preko političkih grupacija tako i preko NVO-a.
„Jasno se to osjećalo. Za Hrvatsku je nakon promjena u Crnoj Gori 2020. godine i smjenom DPS-a i uspostavljanjem ravnoteže svih nacionalnih zajednica jer je Crna Gora multinacionalna i multivjerska država kojoj je potrebna konsenzulana demokratija. DPS je uvijek koristio Srbe kao protivnike a bili su mu mobilišući faktor za grupacije koje podržavaju njihovu vlast. Hrvatske političke elite ipak to gledaju kao smanjenje njihovog uticaja u Crnoj Gori. Crna Gora je zahvaljujući ekonomskim istorijskim vezama sa Srbijom bila najlakša za jednu vrstu bezbjednosne destabilizacije Srbije sa ovih prostora. Svako ko je imao namjeru da utiče na bezbjednosni segmet Srbije to je činio preko Crne Gore jer je ona zbog svih ovih razloga senzibilnija ka Crnoj Gori što su druge države i političke i bezbjednosne strukture vrlo vješto koristile“, jasan je on.
Ipak, poremećena je koncepcija, tvrdi Dobrosavljević. Jasno je zašto su Mandić i Knežević proglašeni za persone non grate, ali je nejasno zašto je tu Bečić.
„Imamo pitanje Prevlake i razgraničenja sa jedne strane, a drugo je tzv. kulturno nasljeđe Bokeljske mornarice koju Hrvatska smatra dijelom svoje tradicije a Crna Gora to smatra da je njena baština jer je dio Crne Gore. Centar Bokeljske mornarice je u Kotoru a tamo je na vlasti kadar Demokrata. Pitanje tog nasljeđa se povezuje i sa pitanjem školskog broda Jadran. Gle slučaja, ministar odbrane, čiji je Jadran, je iz Demokrata, a Hrvati smatraju da su oni problem“, kazao je on.
Andrija Mandić i Milan Knežević su stvarne mete, a Bečić je, dodaje, kolateral.
„Jedan ministar i gradonačelnik su ljudi koji njima smetaju“, objašnjava on.
Selektivnost i odluka da se samo njima a ne i premijeru zabrani ulazak, tvrdi Dobrosavljević, je mjera i ozbiljna odluka da naude Crnoj Gori.
„Neobično je da to objavi ministar umjesto sjednice Vlade. Sa druge strane, rečeno je da Hrvatska neće sprječavati evropske integracije Crne Gore. To je ipak jasan signal da nemaju baš toliku moć odlučivanja. U smislu – istolerisaćemo vam, ali ne pretjerujte. U određenim diplomatskim krugovima u Podgorici i Beogradu se govori da bi Crna Gora do isteka sadašnjeg budžeta EU da dobije konačan datum priključivanja EU i da bi mogla biti izdvojena iz paketa ostalih zemalja na jugoistoku Evrope i da dobije datum svog ulaska“, kazao je Dobrosavljević.
Crna Gora je izdvojena iz paketa jer je najmanja zemlja Balkana, ali je i strateški važna.
„Znaju da je nezavisnost Crne Gore dobio „amin“ Zapada ali da je to bilo finansirano ruskim novcem. Skoro 11 milijardi evra ruskog novca je ušlo u Crnu Goru. U jednom trenutku ste imali i tri razreda u Budvi koja su bila sa ruskom djecom“, kazao je on.
Pravo pitanje je kakve posljedice od zabrane ulaska mogu biti jer sada nisu dramatične a ako bi se dogodilo da Hrvatska Vlada aktivira zabranu ulaska na nivou Šengena, to je teoretski moguće ali malo vjerovatno.
„Parlament se pod Andrijom Mandićem pokazao kao sposoban da implementira preporuke evropskih partnera. Tu mislim na reforme u tužilaštvu i sudstvu ali i određena rješenja u bezbjednosnom sektoru“, kazao je Dobrosavljević.
Ovo je prije svega stvar za unutrašnju političku upotrebu unutar same Hrvatske, tvrdi on, i dobijanje naklonosti skoro 30% birača koji su naklonjeni Domovinskom pokretu ili Mostu.
„S druge strane, kao što rekoh, ovo ne vjerujem da ima bilo kakvu podršku centara moći unutar EU. Da ima, bilo bi primijenjeno na cjelokupnu Vladu Crne Gore možda i Parlament. Neko sa više uticaja bi sigurno aktivirao nešto ali ništa se nije dogodilo.“