Da se u Crnoj Gori primjenjuju dvostruki aršini i u vrijeme pandemije korona virusa pokazuje slučaj starlete Soraje Vučeljić Masoni. Ona je sa drugaricom uhapšena na Žabljaku, jer je prekršila mjere NKT-a, nije joj određen pritvor, a kažnjena je sa 500 evra. Sjetimo se da je osam mladića koji su bili na Kučkim koritima, u kući, uhapšeno, poslati su u Spuž, kažnjeni su sa dva mjeseca kućnog pritvora i sa po 1.000 evra, pojedinačno.
U Crnoj Gori je zbog nepoštovanja mjera koje su uvedene radi suzbijanja pandemije kovid-19 privedeno i procesuirano više od 1.300 građana.
Međutim, primjetno je da tužilaštvo primjenjuje selektivnu pravdu kada je riječ o kažnjavanju lica koja su prekršila preporuke NKT.
Vučelić i njema drugarica M.M. su odmah platile kaznu i vratile su se na Žabljak, a mladići sa Kučkih korita su zaglavili u Spužu.
S druge strane, imamo slučajeve u kojima je tužilaštvo za isto ili mnogo manje djelo kažnjavalo sa mnogo većim novčanim iznosima, pa čak određivalo i pritvor.
Naime, nedavno je zbog kršenja zabrane međugradskog saobraćaja uhapšen i novčano kažnjen sveštenik Siniša Smiljić.
„Sporazumom je okrivljeni S.S. priznao izvršenje krivičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, jer je suprotno zabrani vozio iz Ulcinja u Podgoricu.
Sporazumom mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 4.500 evra.
Zatim je, budvanska policije je 3. aprila lišila slobode šest lica zbog kršenja privremenih mjera Nacionalnog koordinacnog tijela za zarazne bolesti a Osnovni sud u Kotoru kaznio novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 24.000 evra. Njima je sudija odredio novčane kazne od 3.000 do 4.500 evra i svim licima je izrečena mjera zabrane napuštanja stana do pravosnažnosti presude.
Da li je pravda u Crnoj Gori ista? Ako vidimo gore navedene primjere, jasno je da je pravda selektivna.
