Čile zatvorio popularni glečer, pokrenuo debatu o klimatskim promjenama i avanturističkim sportovima

Čileanska Nacionalna korporacija za šume, državna neprofitna agencija, koju nadgleda i finansira Ministarstvo poljoprivrede Čilea, trajno je zatvorila popularni glečer u Patagoniji, izazivajući gnijev avanturista i lokalnih vodiča.

Odluka je donijeta poslije ogromnog odvajanja leda sa glečera ranije prošlog mjeseca, poslije čega je vlada sprovela studiju u južnom regionu Ajsen i otkrila da se glečer Eksplorers ili Eksploradores, u nacionalnom parku Laguna San Rafael, brzo topi i da bi uskoro mogao dramatično da se smanji.

Poslije studije, zvaničnici su najavili trajni prekid planinarenja na Eksploradoresu. Za lokalne vodiče odluka predstavlja i finansijski problem, ali i lični gubitak. Penjači po glečerima širom svijeta primorani su da se prilagođavaju uticaju toplijih temperatura na dobro poznatim rutama.

Odluka čileanske Nacionalne korporacije za šume da trajno zabrani planinare na popularnom glečeru u Patagoniji razbijesnila je kako avanturiste, tako i lokalne vodiče. Ono što zvaničnici vide kao pitanje bezbjednosti – navodeći brzo, destabilizujuće otapanje – izazvalo je debatu o rizicima penjanja po ledu, dok se klima brzo mijenja.

Glečer Ekplorers u nacionalnom parku Laguna San Rafael bio je dobro poznato odredište za pješačenje po ledu u južnom regionu Ajsen najmanje dvije decenije. Međutim, dvonedjeljna studija vladinih hidrologa otkrila je da glečer dostiže opasno nestabilnu „tačku pregiba“.

„Postoje evidentni rizici i neizvjesnost u vezi sa ponašanjem glečera“, navodi se u poruci agencije od 31. oktobra, kojom se trajno zabranjuje pješačenje na ledu. „Uslovi nisu bezbjedni za ekoturističke aktivnosti na glečeru Eksplorers“.

Penjači po ledu širom svijeta primorani su da se prilagođavaju uticaju toplijih temperatura na dobro poznatim rutama. Prošlog jula, komad glečera Marmolada u italijanskim Dolomitima, veličine stambene zgrade, srušio se na popularnu pješačku rutu i usmrtio 11 ljudi. Prošlog ljeta brojne agencije su po prvi put otkazale misije na Mon Blan, pošto je topljenje leda dovelo do alarmantnog broja odrona kamenja.

Bez obzira na to, zatvaranje glečera Eksplorers preko noći bilo je šok za lokalne vodiče.

Bijanka Miranda vodi ekspedicije na tom glečeru više od decenije, a njena lokalna turistička kompanija sada se suočava sa problemom da mora da vrati novac agencijama koje su napravile rezervacije do marta 2024.

Sam nacionalni park će ostati otvoren, a njegovih 20.000 godišnjih posjetilaca i dalje će moći da vidi glečer iz čamca. Za Mirandu je, međutim, kraj planinarenja po glečeru Eksplorers jednostavno je bolan i u ličnom smislu.

„Za nas zatvaranje nije samo ekonomski, već i emocionalni udarac“, rekla je ona. „Radimo na ovom mjestu više od 10 godina i postalo je naš drugi dom”.

Studija – i konačno zatvaranje glečera Eksplores – uslijedili su pošto je ogroman komad leda pao sa glavnog tijela glečera 6. oktobra.

Nijedan planinar nije povrijeđen, a vodiči kao što je Miranda, kažu da su takvi incidenti normalni za glečere, koji se stalno mijenjaju. Vladina studija međutim nagovještava da će ogromna fragmentacija uskoro postati mnogo češća.

Glečer Ekplorers je od 2020. godine postajao tanji za pola metra godišnje, prema snimcima dronova koje su sakupili vladini hidrolozi. Broj laguna otopljene vode na vrhu glečera se takođe udvostručio za to vrijeme. Kako se ukupni površinski kontakt glečera sa vodom povećava – bilo tamo gdje se glečer završava u dolini Čileno ili sa sadašnjih 488 površinskih jezera – on se brže topi.

Zajedno, navodi se se u izvještaju, proređivanje i sve veći broj glacijalnih laguna guraju glečer Ekdsplorers ka jednom od dva moguća ishoda.

Ili bi katastrofalna količina leda mogla da se odlomi od glavnog tijela glečera ili će stotine malih laguna prouzrokovati da se prednji dio glečera raspadne. U svakom slučaju, izvještaj predviđa da će glečer započeti „brzo“ povlačenje kako se topljenje ubrzava.

Ni izvještaj Nacionalne korporacije za šume, ni obavještenje o zatvaranju ne pominju klimatske promjena, ali u izvještaju se opisuje da je glečer bio relativno nepromijenjen skoro jedan vijek, sve dok nije počeo da brzo postaje tanji poslednjih decenija.

To se dešava i sa drugim glečerima širom svijeta, jer emisije gasova staklene bašte podstiču toplije temperature okeana. Jedna ovogodišnja studija predviđa da će se dvije trećine svjetskih glečera istopiti do kraja vijeka, podići nivo mora za 11 cm i primorati više od 10 miliona ljudi širom svijeta da se rasele.

Vil Gad je kanadski vodič i avanturista – prva osoba koja se popela na zaleđene Nijagarine vodopade – čovjek koji posmatra kako se oko njega raspada svijet obložen ledom koji voli.

„Kada sam bio klinac mislio sam da su glečeri trajni i toliko veliki da ništa ne može da utiče na njih“, kaže on. „Ali sada to postaje pravi problem za nas kao vodiče. Zamislite da ste se pojavili u svojoj poslovnoj zgradi i da je polovina nestala“.

Ipak, dodaje Gad, trajno zatvaranje ruta nije uvijek rješenje.

„Vjerovatno postoje situacije u kojima je to opravdano, ali generalno u planinarenju i penjanju morate sami da donosite odluke”.

Za Mirandu, proračunata opasnost je oduvijek bila dio istraživanja Nacionalnog parka Laguna San Rafael. Kao i u Gadovom slučaju, i njoj je pristup mjestu koje smatra drugom kućom ugrožen, dok zajedno sa drugim vodičima sa vlastima pokušava da ispregovara novu ulaznu rutu na glečer.

„Radimo u avanturističkom turizmu, uvijek postoji rizik“, rekla je Miranda. „Ako ćemo da zatvorimo ovo, hajde da prestanemo da se penjemo na Everest, hajde da se više ne penjemo nigdje, da prestanimo da skačemo padobranom“.