Četiri izazova za Srbiju u 2021.: Od dijaloga sa Prištinom do Brisela i SAD, sve se vrti oko KiM

U narednih godinu dana, Srbiju očekuju izbori na KiM, koji će direktno uticati na dalji tok dijaloga Beograda i Prištine, uspostavljanje veza sa novom administracijom SAD, rada na evrointegracijama i međustranački dijalog vlasti i opozicije.

Burna godina ostala je za njima, a pandemija korona virusa koja je pogodila čitav svijet, uticala je na brojne planove kada je riječ o političkoj sceni u Srbiji. Ove godine sudeći prema najavama državnog rukovodstva, ali i evropskih zvaničnika može doći do raspleta i početka konačnog rješavanja svih onih izazova i problema, koji im sada već decenijama vise nad glavom.

 Uspostavljanje odnosa sa novom administracijom SAD

Događaj koji je okarakterisan kao najvažne svjetsko političko dešavanje 2020. godine bili su predsjednički izbori u SAD. I dok su se, čekajući rezultate, poznavaoci političkih prilika na Balkanu bavili analizama čija pobjeda bi više odgovarala Srbiji, podsjećali na Trampovu administraciju koja je promjenila stav, naročito kada je rješavanje kosovskog problema u pitanju, domaća javnost prisjećala se Bajdenovih ne tako blagonaklonih stavova prema Srbiji i zagovaranja NATO intervencije tokom sukoba na KiM.

U minuloj godini Trampova administracija napravila je, kako su mnogi ocijenili, istorijski pomak na putu pomirenja dvije strane, i time potvrdila svoj stav da je podjednako važno saslušati i Beograd i Prištinu, što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma u Vašingtonu.

S obzirom da se Bajdenova pobjeda u Srbiji posmatrala kroz njegove ranije stavove o ovoj zemlji, kao i kosovskom pitanju, preovladalo je mišljenje da “ on na čelu SAD ne odgovara“. Analitičari, međutim, podsjećaju da su se okolnosti promijenile, baš kao što su se promijenili i akteri koji su devedesetih bili na političkoj sceni.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da vjeruje da će u prvoj polovini 2021. godine imati priliku da se sretne sa izabranim predsjednikom SAD i u izjavi za RTS ocijenio da sa „Bajdenom ima bolje lične odnose, ali da bi za Srbiju bilo lakše da je ostala prethodna administracija predsjednika Donalda Trampa“.

„Ali nisam ni glup, ni lud, jer dovoljno je da vidite prvo saslušanje u Kongresu pa da znate da će biti teže za nas, jer ponovo neke uloge preuzimaju ljudi koji su izvršili agresiju na našu zemlju“, istakao je predsJednik Srbije i dodao da će se mnogi iznenaditi kako će izgledati odnos sa novom administracijom SAD.

UvJerenja da stvari treba posmatrati sa vedrije strane i da nije sve tako crno došla su i od visokog funkcionera američkog Stejt departmenta Filipa Rikera koji je uveren je da će i administracija predsJednika Džozefa Bajdena ostati posvećena partnerstvu sa Srbijom.

„Ne mogu da spekulišem šta će Bajdenova administracija da uradi, ali mogu da kažem da je američka posvećenost Zapadnom Balkanu i našem partnerstvu sa Srbijom dosledna, iz jedne u drugu administraciju“, rekao je Riker u razgovoru za Tanjug i dodao da vjeruje da će ta podrška ostati snažna.

„U tom kontekstu ubijeđen sam da su interesi SAD iznad „američke politike“ i da će upravo ti interesi nastaviti da budu vodilja u našim odnosima ka daljoj svijetlijoj, prosperitetnijoj, stabilnijoj i sve više evropskoj budućnosti Srbije i regiona“,  istakao je Riker.

Pad vlade u Prištini, novi izbori – novi zastoj u dijalogu?

Iako su poslije vraćanja za pregovarački sto u julu prošle godine uslijedile optimistične najave EU, kao glavnog posrednika u dijalogu, da se na konačni dogovor Beograda i Prištine „neće čekati godinama, već da su mjeseci u pitanju“, u drugoj rundi razgovori su opet zakočeni.  Ovoga puta zbog odbijanja prištinske strane da na sto stavi dogovoreno pitanje primjene Zajednice srpskih opština. EU nije našla načina da vrati pitanje ZSO na dnevni red proređenih satanaka u Briselu, koji se sada odvijaju jednom mjesečno samo na tehničkom nivou.

Unutrašnje političke neprilike na Kosovu samo su dodatno zakomplikovale dalji tok dijaloga. Kraj godine obilježio je pad vlade u Prištini i to drugi put za godinu dana. Glasanje za Hotijev kabinet od prije nekoliko mjeseci poništio je Ustavni sud i to zbog jednog spornog glasa, tako da će Kosovo za oko mjesec i po dana ponovo na izbore, što, stručnjaci smatraju, znači i nov zastoj u dijalogu.

Najprije jer se ne zna koliko će trajati formiranje te nove vlade, ko će zauzeti koju funkciju, ko će biti glavni politički pregovarač kao i da li će se razgovori nastaviti tamo gdje su stale ili će neko pokušati da uvede svoja pravila i još jedan krug uslovljavanja.

S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da neće biti priznanja Kosova, dok je on predsjednik.

„Do aprila 2022 , kada će biti održani predsJednički i parlamentarni izbori u Srbiji, Beograd zasigurno neće priznati nezavisnost Kosova“, rekao je Vučić za specijalnu emisiju Prve tv upitan da li isključuje mogućnost da Srbija prizna Kosovo.

„Poslije toga narod odlučuje“, poručio je on, prenosi Tanjug.

Bez otvorenih poglavlja u pregovorima sa EU – šta dalje?

Prethodnu godinu Srbija je završila zastojem u evropskim integracijama Srbije i prvi put da Srbija nije otvorila nijedno novo poglavlje u toku kalendarske godine. Pojedini stručnjaci naveli su da je to jasan signal da Unija nije zadovoljna situacijom u Srbiji, a kao glavni razlog navedeni su vladavina prava, sudstvo i sloboda medija.

Šta treba da se uradi, napisano je u godišnjem izvještaju Evropske komisije – ubrzanje reformi u oblasti vladavine prava, promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija, jačanje demokratskih institucija, pluralizma, slobode izražavanja.

Ipak, šef delegacije Evropske unije u Srbije Sem Fabrici izjavio je da je „proces između Srbije i Evropske unije nastavljen“ tokom 2020. uprkos toj činjenici.

„Istina je da nema novih otvorenih poglavlja, niti onih koja su zatvorena, ali želio bih da kažem da je ova bila jedna duga godina, veoma komplikovana godina i nešto se jeste dogodilo. Proces je nastavljen, mislim na proces između EU i Srbije. Radimo blisko, prije svega po pitanju zdravlja, da ublažimo posledice ove strašne pandemije, da ublažimo posledice na ekonomiju“, rekao je Fabrici za TV N1 i dodao da misli da je ova godina bila neka vrsta testa solidarnosti, kao i da na 2020. ne može da se gleda kao na izgubljenu godinu, mada je, definitivno, kako je ocijenio, mnogo više moglo da bude urađeno.

„Bilo je pomaka, pomaka u ekonomiji, ali ako vidimo neke druge reforme, na primjer vladavinu prava, malo toga se desilo po tom pitanju“, kazao je šef delegacije EU i dodao da po pitanju pristupanja Srbije Evropskoj uniji, mora biti jasno gdje su nedostaci i šta treba da se uradi.

Dijalog vlasti i opozicije

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić izjavio je da će posle Božića biti nastavljeni razgovori o formatu i temama međustranačkog dijaloga, s obzirom na to da su mnoge stranke opozicije u međuvremenu postale vanparlamentarne.

„S tim u vezi moraju da znaju, a na to ih je opomenula i Evropska komisija, da je i opozicija odgovorna za stanje demokratije u zemlji. Nisu oni anđeli koji s visine posmatraju kako ide politički život pa pokazuju prstom na to šta ne valja i šta treba da se mijenja. Bojkotovanje izbora niko u Evropi ne može da razumije. To su im i rekli evropski predstavnici, Vladimir Bilčik, na primjer, kada kaže da će za Evropski parlament glavni sagovornik biti one partije koje su u Skupštini. Šta su drugo očekivali da kaže? Nastavićemo dijalog, razgovarao sam načelno o tome sa Dejvidom Mekalisterom i oni sada treba da pripreme okvir za taj dijalog, od vremenskog trajanja, tema za razgovor pa do učesnika“, rekao je on u intervjuu za Telegraf.rs.

Direktor Fondacije za otvoreno društvo Milan Antonijević smatra da postoji sposobnost i organizacija civilnog društva i njihova spremnost da uđu u taj dijalog.

„Ovo jeste najava njegovog ponovnog uspostavljanja, sa partnerima iz akademske zajednice i svima onima koji su spremni da u njemu učestvuju“, rekao je Antonijević u ranijoj izjavi za Tanjug.